Connect with us

Svijet

Sve je manje raketa za Himarse, a i s granatama su na rubu

Sjedinjene Američke Države uskoro više neće biti u stanju snabdijevati Ukrajinu određenim vrstama streljiva, koje su ključne za bitku protiv Rusa, jer im se zalihe troše brže nego što se mogu zamijeniti.

Washington je daleko najveći dobavljač oružja Ukrajini – od početka rata 24. februara osigurali su im više od 16,8 milijardi dolara vojne pomoći, piše AFP.

– Ali američke zalihe određenih vrsta oružja dosežu minimalne nivoe potrebne za ratne planove i obuku, a obnavljanje zaliha na nivou prije invazije moglo bi potrajati godinama – napisao je u svojoj analizi Mark Cancian iz Centra za strateške i međunarodne studije.

– Washington sad uči lekcije o potrebama za oružjem u ratu velikih sila, koje su daleko veće od očekivanih – dodao je drugi američki vojni zvaničnik koji je htio ostati anoniman.

Smanjili proizvodnju

Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1990-ih, američke vojne kompanije bile su prisiljene drastično smanjiti proizvodnju – tad je, naime, SAD srezao obrambenu potrošnju pa je ona dramatično pala s nekoliko desetina na jednocifrenu brojku. Sad američka vlada mora uvjeriti industriju da ponovo otvori svoje proizvodne trake i pokrene proizvodnju oružja poput protivvazdušnih raketa Stinger, koje se nisu proizvodile od 2020. godine.

Protutenkovsko oružje Javelin

Određena američka oprema postala je simbol rata u Ukrajini – protutenkovsko oružje Javelin kijevske snage koristile su kako bi spriječile rusko napredovanje prema Kijevu, a tu je i HIMARS, precizni raketni sistem koji sad igra ključnu ulogu u protuofenzivama protiv moskovskih trupa na istoku i jugu zemlje. Ali američke zalihe oružja za HIMARS sve su manje.

– Ako bi Sjedinjene Države poslale jednu trećinu tog inventara u Ukrajinu – kao što je bio slučaj s Javelinom i Stingerom – Ukrajina bi dobila od 8000 do 10.000 raketa. To bi im vjerojatno trajalo nekoliko mjeseci, ali kad se taj inventar iscrpi, nema alternative. SAD rade na povećanju količina oružja, nedavno je izdvojen i novac za tu svrhu, ali trebaće nam godine. Starija oprema mogla bi donekle pomoći u popunjavanju te praznine – izjavio je Cancian, koji je svojevremeno radio na nabavci oružja za američku vladu.

Sjedinjene Države Kijevu su dostavile oko 8500 projektila Javelin, ali proizvodnja tog oružja iznosi jedva oko 1000 komada godišnje. Američka vlada u junu je naručila nove projektile u vrijednosti od 350 miliona dolara, ali opet će trebati nekoliko godina da se zalihe popune.

Kijev je od SAD-a takođe dobio više od 800.000 NATO standardnih topničkih granata od 155 mm, što su tri četvrtine od ukupne količine koju su Ukrajini isporučile sve zapadne zemlje, pokazala je službena statistika Pentagona.

– Količina granata koju je Washington osigurao vjerovatno je blizu granice koju su SAD spremne dati bez rizika za vlastite borbene sposobnosti – govori Cancian.

Američka proizvodnja spomenutih granata trenutno iznosi 14.000 komada mjesečno, ali Pentagon je najavio kako u roku od tri godine namjerava povećati tu brojku na 36.000. To bi godišnju proizvodnju dovelo do 432.000, što je i dalje manje od polovine onoga što je u sedam mjeseci isporučeno Ukrajini.

– Ubrzava se proizvodnja obrambene industrije SAD-a. Stajaćemo uz ukrajinski narod i pružati im beebjednosnu pomoć koliko god to bude potrebno – zaključila je u utorak Laura Cooper, viša zvaničnica ministarstva odbrane odgovorna za Rusiju i Ukrajinu.

Svijet

Orban “EU treba da se pridruži Americi u rješavanju sukoba u Ukrajini”

Evropska unija treba da se pridruži američkom pristupu rješavanja sukoba u Ukrajini, nema smisla ići različitim putevima, rekao je mađarski premijer Viktor Orban.

Ako Evropa teži prekidu vatre u Ukrajini, Orban je istakao da u tom slučaju treba da zaboravi na sankcije i vrati se normalnoj ekonomskoj saradnji sa Rusijom, a to će pružiti ogroman broj ekonomskih mogućnosti.

“ Evropljani moraju da shvate da nema smisla ići različitim putevima, hajde da se pridružimo Amerikancima. Potrebni su nam direktni američko-ruski, a zatim ili prije toga, rusko-evropski pregovori”, rekao je Orban za TV2.

On je dodao da rusko-ukrajinski pregovori nikada neće okončati ovaj rat.

“Nadamo se da će se to dogoditi što je prije moguće, ali zasad možemo samo da se nadamo tome”, istakao je Orban.

Mađarski premijer je izrazio nadu da će se uskoro dogoditi sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Donalda Trampa, kako bi strane mogle da razgovaraju ne samo o sukobu u Ukrajini, već i o “pitanju sankcija i ekonomske saradnje”.
Nezavisne

Nastavi čitati

Svijet

DRAMA U RUMUNIJI! Policija izvela predsjedničkog kandidata sa biračkog mjesta

Predsjedničkog kandidata na izborima u Rumuniji i lidera Alijanse za ujedinjenje Rumuna Đorđa Simiona policija je izvela sa biračkog mjesta u Mogošoaji, predgrađu Bukurešta, nakon što je pokušao da da izjavu za medije.

Simion je sa favoritom na prošlogodišnjim poništenim izborima, Kalinom Đorđeskuom, namjeravao da da izjavu za medije na biračkom mjestu odmah nakon glasanja, ali ih je policijac zamolio da odu.

“Nije u redu to što ste upravo uradili”, rekao je Simion policajcu.

Policajac je političarima rekao da su javni nastupi zabranjeni u prostorima za glasanje, nakon čega su bili primorani da izađu u hodnik škole, u kojoj se nalazi biračko mjesto, prenose mediji.

Nakon što je napustio biračko mjesto, Đorđesku je novinarima rekao da je glasao za hrišćansku Rumuniju i porodične vrijednosti.

U Rumuniji se održava drugi krug ponovljenih predsjedničkih izbora na kojima bi Simion mogao da bude izabran za predsednika.

Nastavi čitati

Svijet

USTOLIČEN PAPA LAV XIV “U Crkvi nema mjesta za religijsku propagandu i igre moći”

U Vatikanu je održana inauguracijska misa pape Lava XIV., čime je i službeno ustoličen na čelo Katoličke crkve.

Čak 250 tisuća ljudi okupilo se na Trgu svetog Petra. Na službenom početku njegova pontifikata bio je i niz svjetskih čelnika te visokih uzvanika.

Papa Lav XIV. održao je propovijed. Pozvao je pritom na jedinstvo, ljubav i mir.

Papa Lav XIV rekao je da u Crkvi nema mjesta za religijsku propagandu ili igre moći, te pozvao na humanost i jedinstvo.

Papa je tokom inauguralne mise istakao da želi da sačuva bogato nasljedstvo i učenje Crkve, ali i da se suoči sa modernim izazovima. Osudio je ekonomski sistem koji “eksploatiše” zemlju i marginalizuje siromašne.
Obraćajući se hiljadama ljudi na Trgu Svetog Petra, papa je naglasio potrebu da Crkva, koja broji 1,4 milijarde članova, ostane ukorijenjena u svojoj tradiciji, a da ne postane zatvorena.

“Pokušaću da upravljam tako da nikada ne padnem u iskušenje da budem autokrata”, istakao je papa Lav XIV.
Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno