Connect with us

Svijet

SEDMODNEVNA ŽALOST U JUŽNOJ KOREJI! Svi putnici u avionu poginuli, najmlađa žrtva trogodišnjak

Bi-Bi-Si je objavio da su u avionskoj nesreći u Južnoj Koreji poginuli svi putnici i četiri člana posade.

Dvoje je preživjelih, riječ je o članovima posade koji su spašeni i prebačeni u bolnicu.

Dob putnika kreće se od tri do 78 godina, ali većina je bila u 40-im, 50-im i 60-im godinama, izvještava južnokorejska novinska agencija.

Prema južnokorejskim vlastima, najmlađi putnik je bio trogodišnji dječak.

Od ukupnog broja poginulih, petero su bila djeca mlađa od 10 godina, prenosi Indeks.

Ranije je objavljeno da je najmanje 179 ljudi poginulo je u nesreći južnokorejskog aviona koji je izgubio kontrolu pri slijetanju na međunarodni aerodrom Muan, piše “Dejli mejl”.

Očevici su vidjeli ptice zaglavljene u krilu aviona dok je kontrola leta na zemlji očajnički pokušavala da upozori posadu aviona prije slijetanja.

Avion kompanije “Džedžu er” vraćao se iz Bangkoka kada se dogodila nesreća.

Mogle su se vidjeti varnice koje dolaze iz 15 godina starog “boinga 737-800” dok je pokušavao da sleti na zemlju prije nego što je letjelica skliznula sa piste i udarila u betonski zid.

Ministarstvo saobraćaja Južne Koreje potvrdilo je danas da je kontrolni toranj poslao poruku upozorenja da se avion sudario sa pticama prije same katastrofe.

Vjeruje se da su ptice izazvale kvar stajnog trapa.

Dva člana posade, muškarac i žena, čudom su izvučeni živi iz repnog dijela zapaljenog aviona.

U avionu je bila 181 osoba, uključujući 175 putnika i šestočlanu posadu.

Tijela 11 putnika koja su pronađena u letjelici toliko su deformisana da je teško odrediti kog su pola, rekli su zvaničnici.

U avionu je bilo 173 putnika iz Južne Koreje i dva sa Tajlanda.

U Južnoj Koreji proglašena sedmodnevna žalost zbog avionske nesreće

Related Topics:

Svijet

Državljanin BiH priznao da POLA ŽIVOTA VOZI bez vozačke dozvole

Pripadnici saobraćajne policije austrijskog Velsa imali su krajnje neobičnu situaciju nakon zaustavljanja vozača iz Bosne i Hercegovine, a mediji prenose da je ova kontrola bila sve samo ne rutinska.

Naime, iako je djelovalo sve uobičajeno, kada su sinoć zaustavili 36-godišnjeg vozača iz BiH, on je priznao da nema vozačku dozvolu te da je nikad nije ni imao. Navodno je rekao da pola svog života vozi bez vozačke dozvole. Kasnije se ispravio i rekao da nije baš pola života, ali sigurno posljednjih 15 godina.

On je policiji priznao da nije rizikovao, već se uglavnom vozio po okolini, gdje zna da neće naići na policijsku patrolu, ali sinoć nije imao sreće. Navodno je već nekoliko puta i prijavljivan zbog vožnje bez dozvole, ali je on nastavio po svom.

Ipak, austrijski mediji navode da on nije rekorder. Naime, iz policije Velsa kažu da su imali prilike da zaustave 70-godišnjeg austrijskog vozača koji je punih 40 godina vozio bez vozačke dozvole.

Nastavi čitati

Svijet

INTERVENISALO 30 PATROLA! Porodica iz BiH učestvovala u masovnoj tuči

Najmanje pet osoba povrijeđeno je u tuči između dvije porodice u izbjegličkom smještaju u njemačkom Nojenfelde, a jedna od porodica je iz Bosne i Hercegovine.

Kako prenose njemački mediji, okidač sukoba porodice iz BiH i porodice sa samoproglašenog Kosova je trudnoća 15-godišnjakinje koja je bila u vezi sa 18-godišnjakom, ali se ne navodi iz koje porodice je mlada trudnica. Obje porodice su boravile u istom izbjegličkom smještaju, ali nije poznato koja porodica je započela sukob.

Incident je bio takvih razmjera da je intervenisalo čak 30 policijskih patrola, kao i spasilačke ekipe.

Najmanje pet osoba je povrijeđeno, a policija je tek nakon što je pristiglo pojačanje uspjela da sukob stavi pod kontrolu.

Njemački mediji prenose da je, u međuvremenu, jedna od porodica iseljena iz ovog izbjegličkog smještaja i prebačena na drugu lokaciju.

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI IMA „PAKLENI PLAN“ Da li se mijenja tok rata u Ukrajini?

Krajem 2023. ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je ambiciju nečuvenu u istoriji ratovanja: Ukrajina će osigurati milion FPV dronova u narednoj kalendarskoj godini.

Objava koja je uslijedila nakon razočaranja na bojnom polju i kašnjenja isporuka oružja iz SAD-a gurnula je ovu neobičnu novu klasu oružja u prvi plan ukrajinskih pokušaja preživljavanja i usput reformisala savremeno ratovanje.

Dronovi su se isprepleli s modernim oružanim sukobima godinama prije nego što je ruski predsjednik Vladimir Putin poslao mehanizovane divizije preko ukrajinskih granica 2022. Ali nijedan prethodni sukob nije uključivao tako intenzivno korištenje bespilotnih letjelica u toliko oblika ili u toliko uloga, piše The New York Times.

Ukrajinski štab je spojio nužnost s hladnim proračunom. Nakon što je Ukrajina otupila ruske prodore i borbe su se premjestile u rovove, taktičari su shvatili razorne kvalitete i ekonomske prednosti bespilotnog oružja. Dronovi koštaju mnogo manje od drugog oružja jednake snage ili dometa i smanjuju rizike za one koji ih koriste. Kada su upareni s mobilnim internetskim usmjerivačima i aplikacijama za sigurnu komunikaciju, nevjerovatno su brzi i precizni.

Od minijaturnih letjelica do brutalnog oružja

Ukrajinsko korištenje manjih naoružanih dronova počelo je minijaturnim letjelicama za hobiste, koje se prodaju za rekreativnu upotrebu i snimanje iz vazduha, a dostupne su civilnim kupcima širom svijeta. Isprva je Ukrajina uglavnom koristila modele linije Mavic. Proizvodi ih kineska kompanija DJI, potiču iz radio-upravljanih letjelica-igračaka prethodnih generacija, ali su poboljšane tehničkim supermoćima digitalnog doba: malim kamerama, GPS senzorima, aplikacijama za letenje koje se lako koriste i punjivim litijum-jonskim baterijama.

Čvrsti i relativno jeftini, težili su manje od kilograma, a upareni s civilnim prenosivim računarima i tabletima postali su prikladni za borbenu upotrebu. Njihova minijaturizacija takođe je bila važna. Za razliku od mnogih bespilotnih letjelica s fiksnim krilima, ovi dronovi mogu se nositi u ruci i lansirati s bilo kojeg mjesta.

Uz borce u Siriji i Iraku, Ukrajinci su bili među pionirima. Nekoliko posada koristilo je kvadrokoptere u ratu protiv separatista u istočnoj Ukrajini 2014. Nakon što je počeo rat 2022. godine, ukrajinske jedinice brzo su nabavile dronove za izviđanje, koordinaciju vatrene podrške i bacanje bombi.

Oružje kakvo svijet nikad nije vidio

I ruski vojnici uvidjeli su vrijednost dronova Mavic. Kako se rastao njihov obim upotrebe, Ukrajina je počela eksperimentisati s još jednom klasom maloprodajnih kvadrokoptera: FPV dronovima. Vodili su ih piloti koji su nosili naočare i prikazivali video prenos uživo. Brzi, moćni i jeftiniji od Mavica, zaokupili su pažnju sredinom 2022.

FPV dronovi spojili su snagu protivtenkovskih projektila, domet minobacača i preciznost snajperske vatre, ali s dodatnom osobinom – vazdušnom agilnošću. Sada su imali oružje koje je moglo letjeti vodoravno ili okomito, mijenjati brzinu ili smjer, zaustavljati se u vazduhu, obilaziti uglove i provlačiti se kroz prozore i druge otvore. Ako bi FPV dron promašio metu, mogao bi se okrenuti i pokušati ponovo. I sve to emitujući video svoje uspaničene žrtve.

Uprkos manama, ove bespilotne letjelice pomogle su Ukrajini da održi Bahmut do sredine 2023. godine, nanoseći teške gubitke ruskim napadačima.

Četiri miliona bespilotnih letjelica godišnje

Do prošle jeseni, Ukrajina je imala novi ogranak oružanih snaga posvećen isključivo bespilotnom oružju. U oktobru, Zelenski je objavio da je Ukrajina postigla cilj od milion dronova nekoliko mjeseci prije roka i sada bi mogla proizvoditi čak četiri miliona bespilotnih letjelica godišnje, prenosi Index.

 

Nastavi čitati

Aktuelno