Krista Pajk (50), koja je preživjela neuspjelo pogubljenje smrtonosnom injekcijom u Tenesiju, oporavlja se nakon šokantnog slučaja koji je izazvao brojne reakcije u SAD.

Njeni advokati saopštili su da je svjesna, da razgovara i da je i dalje na intenzivnom liječenju.

Pajk se probudila nakon što je prethodnih dana bila bez svijesti i priključena na respirator.

Ona je prošle nedjelje preživjela dvije smrtonosne injekcije tokom neuspjelog pogubljenja u američkoj saveznoj državi Tenesi, a prognoza njenog zdravstvenog stanja i dalje je neizvjesna.

Advokati navode da se očekuje da će oporavak dugo trajati.

“Krista je preživjela i oporavljaće se dan po dan”, naveli su oni, prenosi Tanjug.

Pajk se, napominje njujorški list, smatra prvom osobom koja je preživjela primjenu doza lijeka namijenjenog za izvršenje smrtne kazne.

Eksperti i njen pravni tim ističu da je njen očigledni oporavak bez presedana.

U bolnici se nalazi od kasno uveče prošle srijede, nakon što je svjedocima postalo jasno da i dalje diše poslije primjene dvije doze pentobarbitala, lijeka koji se koristi za izvršenje smrtne kazne smrtonosnom injekcijom.

Ona je prethodnih dana bila bez svijesti i priključena na respirator, dok je medicinsko osoblje radilo na tome da iz njenog organizma ukloni lijek.

Advokati su posebno ukazali na to da je Pajk, koja je, prema njihovim navodima, zadobila opekotine i druge povrede ruke, i dalje bila vezana lisicama i lancima za bolnički krevet.

Hoće li joj poštedjeti život?

Njeni advokati ponovo su pozvali guvernera Tenesija Bila Lija, republikanca, da razmotri mogućnost da Pajk ostatak života provede u zatvoru, umjesto da nad njom bude izvršena smrtna kazna.

Podsjetimo, Krista Pajk je 1996. godine osuđena na smrt zbog ubistva 19-godišnje Kolin Slemer 1995. godine u Noksvilu u Tenesiju.

Prema navodima tužilaštva, Pajk i njen tadašnji dečko namamili su djevojku u šumu, gdje su je tukli i mučili prije nego što su je ubili. Pajk je u vrijeme zločina imala 18 godina.

Muškarac je uhapšen u SAD u vezi sa masovnom pucnjavom u kanadskoj školi , za koju se ranije znalo da ju je isplanirala 18-godišnja transrodna osoba uz pomoć vještačke inteligencije.

Ministarstvo pravde SAD je juče saopštilo da je 30-godišnji Džejms Kodi Brajant iz države Vašington priveden.

Optužen je za zavjeru za ubistvo u stranoj zemlji, izvještava Gardijan.

Kanadska policija je identifikovala Džesi van Rutselar kao osumnjičenu za masakr u februaru. Ona je ubila osam ljudi: svoju majku, polubrata i šestoro djece u školi. To je bila druga najsmrtonosnija pucnjava u školi u kanadskoj istoriji, a ubica je, kako se navodi, imao problema sa mentalnim zdravljem.

Već je bilo poznato da je koristila četbot ChatGPT za planiranje napada. Bezbjednosni tim kompanije OpenAI, vlasnika četbota, zabilježio je njena pitanja o oružanom nasilju, ali nije obavijestio policiju. Kompanija je navodno zatvorila njen nalog, ali je ona otvorila novi.

Porodice žrtava i pokrajina Britanska Kolumbija podnele su tužbu protiv kompanije OpenAI i izvršnog direktora Sema Altmana zbog toga što nisu prijavili ponašanje ubice. Do sada nije bilo poznato da li je Van Rutselar razgovarala o svojim planovima sa stvarnom osobom.

Na zajedničkoj konferenciji za novinare Ministarstva pravde SAD i kanadske policije (RCMP) juče, vlasti su saopštile da su se Brajant i Van Rutselar sastali prije oko tri godine na ugašenom servisu Omegle i da su od tada u kontaktu. Ministarstvo tvrdi da je Brajant ponudio novac i „tehničke savjete“ ubici šest mjeseci prije napada.

Nil Flojd, vršilac dužnosti američkog tužioca, i Majk Herington, specijalni agent u Sijetlu, rekli su da vjeruju da je Brajant poslao Van Rutselaru oko 100 dolara za nove cipele i oko 15 dolara za upaljač. Vlasti su rekle da nema naznaka da su se njih dvojica ikada lično sreli.

Pokušao je da odgovori Van Rutselara od napada

Sredinom decembra, predložio je korišćenje VPN-a kako bi izbegao otkrivanje zbog „objavljivanja snimka pucnjave na mreži“. Policija kaže da je Brajant pokušao da odgovori Van Rutselara od napada u nekoliko navrata, ali nije kontaktirao vlasti.

Pomogao je ubici da upali auto

Ali nakon što je ubila majku i polubrata u njihovoj porodičnoj kući, Van Rutselar nije mogla da pokrene automobil. Vlasti kažu da joj je Brajant dala savijet kako da pokrene motor, što joj je omogućilo da se odveze do škole i izvrši napad. Brajant je takođe pristala da uživo prenosi pucnjavu.

Agent Herington je izjavio da policija nije sigurna da li bi Van Rutselar uopšte počinio zločin da Brajant nije dao pristanak. Brajantu, koji je američki državljanin, biće suđeno u SAD. Istragu vodi FBI, koji je najavio nastavak saradnje sa kanadskim vlastima. Još uvijek nije poznato da li osumnjičeni ima advokata.

Tramp je rekao da Sjedinjene Američke Države vode “veoma ozbiljne razgovore” o toj temi.

Američki predsjednik Donald Tramp reagovao je nakon misteriozne smrti zaposlene u institutu za istraživanje kuge u Sibiru od upale pluća nepoznatog uzroka, rekavši da je dogovorio razgovor sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i da će o ovom slučaju razgovarati „vrlo uskoro“.

Na pitanje šta američka obavještajna zajednica govori o tom slučaju, Tramp je rekao da Sjedinjene Američke Države vode “veoma ozbiljne razgovore” o toj temi, prenosi Tanjug.

Podsjetimo, Kazahstan, Kirgistan i Uzbekistan uveli su, odvojeno, preventivne mjere na granicama kako bi spriječili moguće širenje zaraznih bolesti.

Šta kažu u SZO?

Rizik od epidemije kuge u Rusiji je nizak nakon smrti laboratorijske tehničarke u Irkutsku, saopštila je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

“SZO nije otkrila znake daljeg širenja zaraze otkako je prošle nedjelje preminula Darija Šipilova. Rizik od epidemije u Rusiji nizak je nakon iznenadne smrti laboratorijske tehničarke koja je radila u institutu za istraživanje kuge u Sibiru”, navodi se u saopštenju SZO, prenosi “Gardijan”.

Darija Šipilova, koja je imala 28 godina, preminula je prošle nedjelje, dva dana nakon što se razboljela, a u izveštajima ruskih medija sugeriše se da se možda zarazila nakon incidenta na svom radnom mjestu, gdje se čuvaju i proučavaju opasni patogeni.

Ruske vlasti su umanjile značaj ovog incidenta i navode da je Šipilova preminula od “upale pluća nepoznate etiologije”, ali stroge karantinske mjere uvedene su u istraživačkom centru u gradu Irkutsku, kao i u nekoliko susjednih bolnica.

Kristijan Lindmajer, portparol SZO, izjavio je u utorak da nema znakova šireg izbijanja zaraze.

“Svi kontakti pacijentkinje su identifikovani i njihovo zdravstveno stanje se prati, ali niko do danas nije pokazao simptome bolesti”, rekao je on.

Koliki je zdravstveni rizik?

Ruski zvaničnici i dalje istražuju da li je virusna plućna kuga uzrok smrti Šipilove, ali je SZO procijenila zdravstveni rizik kao “umjeren do nizak” za Irkutsk, “nizak” za ostatak Rusije i “veoma nizak” za Evropu, kazao je on.

Daria Šipilova (28), koja je radila u istraživačkom institutu polomila je 25. septembra epruvetu sa patogenom plućne kuge, prenijeli su ranije lokalni mediji.

Šipilova je potom primljena u bolnicu 29. septembra sa simptomima teške upale pluća i preminula je u noći između 1. i 2. oktobra.

Ruske vlasti saopštile su da nisu pronašle dokaze da je njena bolest bila izazvana nekim od patogena sa kojima je radila i istakle da je situacija pod kontrolom.

Bolnica u kojoj je radnica liječena stavljena je u karantin, dok je oko 200 osoba koje su bile u kontaktu s njom podvrgnuto strogom medicinskom nadzoru.