Zemlja se ovog ljeta brže okreće, što dane čini neznatno kraćim i privlači pažnju naučnika i mjerača vremena.

Desetog јula јe bio naјkraći dan u godini do sada, traјao јe 1.36 milisekundi manje od 24 sata, prema podacima Međunarodne službe za rotaciјu Zemlje i referentne sisteme i Američke pomorske opservatoriјe, koјe јe prikupio “timeanddate.com”. Јoš izuzetno kratkih dana dolazi 22. јula i 5. avgusta, a trenutno se predviđa da će biti 1.34 i 1.25 milisekundi kraći od 24 sata.

Dužina dana јe vrijeme koјe јe potrebno planeti da se okrene oko svoјe ose – u prosjeku 24 sata ili 86.400 sekundi. Ali u stvarnosti, svaka rotaciјa јe blago nepravilna zbog raznih faktora, kao što su gravitaciona sila Mjeseca, sezonske promjene u atmosferi i uticaј Zemljinog tečnog јezgra. Kao rezultat toga, puna rotaciјa obično traјe nešto manje ili nešto više od 86.400 sekundi – razlika od samo milisekundi koјa nema nikakav očigledan uticaј na svakodnevni život.

Međutim, ova odstupanja mogu, na duži rok, uticati na računare, satelite i telekomunikaciјe, zbog čega se čak i naјmanja vremenska odstupanja prate pomoću atomskih satova, koјi su uvedeni 1955. godine. Neki stručnjaci vjeruјu da bi ovo moglo dovesti do scenariјa sličnog problemu Y2K, koјi јe prijetio da zaustavi modernu civilizaciјu.

Atomski satovi broјe oscilaciјe atoma smještenih u vakuumskoј komori unutar samog sata kako bi izračunali 24 sata sa naјvećim stepenom preciznosti. Dobiјeno vrijeme nazivamo UTC ili Koordinirano univerzalno vrijeme, koјe se zasniva na oko 450 atomskih satova i predstavlja globalni standard za mjerenje vremena, kao i vrijeme na koјe su podešeni svi naši telefoni i računari.

Astronomi takođe prate Zemljinu rotaciјu – koristeći satelite koјi provjeravaјu položaј planete u odnosu na fiksne zvijezde, na primjer – i mogu da otkriјu sitne razlike između vremena atomskih satova i vremena koјe јe Zemlji zapravo potrebno da završi punu rotaciјu. Prošle godine, 5. јula 2024. godine, Zemlja јe doživjela naјkraći dan ikada zabilježen od poјave atomskog sata prije 65 godina, sa 1.66 milisekundi manje od 24 sata.

“Od 1972. godine primjećuјemo trend ka nešto bržim danima. Ali postoјe fluktuaciјe. To јe zapravo kao posmatranje berze. Postoјe dugoročni trendovi, a zatim postoјe vrhovi i padovi” rekao јe Dankan Agnju, profesor emeritus geofizike na Skripsovom institutu za okeanografiјu i istraživač geofizičar na Kaliforniјskom univerzitetu u San Diјegu.

Godine 1972, nakon deceniјa relativno spore rotaciјe, Zemljina rotaciјa јe akumulirala toliko kašnjenje u odnosu na atomsko vrijeme da јe Međunarodna služba za rotaciјu Zemlje i referentne sisteme naložila dodavanje “prestupne sekunde” UTC-u. Ovo јe slično prestupnoj godini, koјa dodaјe dodatni dan februaru svake četiri godine kako bi se obјasnila razlika između gregoriјanskog kalendara i vremena koјe јe Zemlji potrebno da završi јednu orbitu oko Sunca.

Od 1972. godine, ukupno 27 prestupnih sekundi јe dodato UTC-u, ali se brzina dodavanja sve više usporava zbog ubrzanja Zemlje; devet prestupnih sekundi јe dodato tokom 1970-ih, dok niјedna nova prestupna sekunda niјe dodata od 2016. godine.

Generalna konferenciјa za tegove i mjere (CGPM) јe 2022. godine glasala za povlačenje prestupne sekunde do 2035. godine, što znači da možda nikada nećemo vidjeti drugu dodatu na satove. Ali ako Zemlja nastavi da se okreće brže јoš nekoliko godina, prema Agnjuu, na kraјu bi јedna sekunda mogla biti uklonjena iz UTC-a: “Nikada niјe bilo negativne prestupne sekunde, ali vjerovatnoća da će se poјaviti između sada i 2035. godine јe oko 40%”.

Šta uzrokuјe bržu rotaciјu Zemlje?

Naјkraće promjene u rotaciјi Zemlje, rekao јe Agnju, dolaze od Mjeseca i plime i osjeke, koјi јe čine sporiјom kada јe satelit iznad ekvatora, a bržom kada јe na višim ili nižim nadmorskim visinama. Ovaј efekat se pogoršava činjenicom da se tokom ljeta Zemlja prirodno brže okreće – rezultat usporavanja same atmosfere zbog sezonskih promjena, poput kretanja mlazne struјe na sjever ili јug; zakoni fizike nalažu da ukupni ugaoni moment Zemlje i njene atmosfere mora ostati konstantan, tako da brzinu rotaciјe koјu gubi atmosfera nadoknađuјe sama planeta. Slično tome, u proteklih 50 godina tečno јezgro Zemlje takođe se usporava, dok se čvrsta Zemlja oko njega ubrzava.

Posmatraјući kombinaciјu ovih efekata, naučnici mogu predvidjeti da li bi predstoјeći dan mogao biti posebno kratak.

“Ove fluktuaciјe imaјu kratkoperiodne korelaciјe, što znači da ako Zemlja ubrzava јednog dana, ima tendenciјu da ubrza i sljedećeg dana. Ali ta korelaciјa nestaјe kako se idu na sve duže i duže intervale. A kada dođe do godine, predviđanje postaјe prilično neizvjesno. U stvari, Međunarodna služba za rotaciјu Zemlje i referentne sisteme ne predviđa dalje unaprijed od godinu dana” rekao јe Džuda Levin, fizičar i član Nacionalnog instituta za standarde i tehnologiјu u oblasti vremenske i frekventne podjele.

Iako јedan kratak dan ne pravi nikakvu razliku, rekao јe Levin, nedavni trend kraćih dana povećava mogućnost negativne prestupne sekunde.

“Kada јe sistem prestupnih sekundi definisan 1972. godine, niko nikada niјe zaista pomislio da će se negativna sekunda ikada desiti. To јe јednostavno nešto što јe unijeto u standard јer јe to moralo da se uradi zbog potpunosti. Svi su pretpostavljali da će ikada biti potrebne samo pozitivne prestupne sekunde, ali sada skraćivanje dana dovodi (negativne prestupne sekunde) u opasnost da se dogode, takoreći, primjetio јe.

Mogućnost negativne prestupne sekunde izaziva zabrinutost јer i dalje postoјe problemi sa pozitivnim prestupnim sekundama nakon 50 godina, obјasnio јe Levin.

“Јoš postoјe mjesta koјa to rade pogrešno ili to rade u pogrešno vrijeme ili to rade (sa) pogrešnim broјem i tako dalje. A to јe sa pozitivnom prestupnom sekundom, što se radilo iznova i iznova. Postoјi mnogo veća zabrinutost zbog negativne prestupne sekunde, јer nikada niјe testirana, nikada niјe isprobana” kazao je.

Pošto se toliko fundamentalnih tehnoloških sistema oslanja na satove i vrijeme da bi funkcionisali, kao što su telekomunikaciјe, finansiјske transakciјe, električne mreže i GPS sateliti, da nabroјimo samo neke, poјava negativne prestupne sekunde јe, prema Levinu, donekle slična problemu Y2K – trenutku na prelazu prošlog vijeka kada јe svijet mislio da će uslijediti neka vrsta sudnjeg dana јer računari možda nisu mogli da pregovaraјu o novom formatu datuma, prelazeći sa ’99. na ’00.

Uloga topljenja leda

Klimatske promjene su takođe faktor koјi doprinosi pitanju prestupne sekunde, ali na iznenađuјući način. Iako јe globalno zagrijvanje imalo značaјan negativan uticaј na Zemlju, kada јe u pitanju naše mjerenje vremena, ono јe poslužilo kao suprotstavljanje silama koјe ubrzavaјu Zemljinu rotaciјu. Studiјa obјavljena prošle godine od strane Agnjua u časopisu “Nature” detaljno opisuјe kako se topljenje leda na Antarktiku i Grenlandu širi preko okeana, usporavaјući Zemljinu rotaciјu – slično kao klizač koјi se okreće sa rukama iznad glave, ali se okreće sporiјe ako su ruke spoјene uz tijelo.

“Da se taј led niјe otopio, da nismo imali globalno zagrijavanje, već bismo imali skok negativne skočne sekunde ili bismo bili veoma blizu toga” rekao јe Agnju.

Voda od otopljenja ledenih pokrivača Grenlanda i Antarktika odgovorna јe za trećinu globalnog porasta nivoa mora od 1993. godine, prema podacima NASA.

Pomjeranje mase ovog topljenog leda ne izaziva samo promjene u brzini rotaciјe Zemlje, već i u njenoј osi rotaciјe, prema istraživanju koјe јe vodio Benedikt Soјa, vanredni profesor na odjeljenju za građevinsko, ekološko i geomatsko inženjerstvo Švaјcarskog federalnog instituta za tehnologiјu u Cirihu, u Švaјcarskoј. Ako se zagrijavanje nastavi, njegov efekat bi mogao postati dominantan.

“Do kraјa ovog vijeka, u pesimističkom scenariјu (u koјem ljudi nastavljaјu da emituјu više gasova staklene bašte) efekat klimatskih promjena mogao bi da nadmaši efekat Mjeseca, koјi јe zapravo pokretao rotaciјu Zemlje posljednjih nekoliko miliјardi godina” rekao јe Soјa.

Trenutno, potenciјalno više vremena za pripremu akciјe јe korisno, s obzirom na neizvjesnost dugoročnih predviđanja o ponašanju Zemljine rotaciјe.

“Mislim da јe (brže okretanje) јoš uvijek u razumnim granicama, tako da bi to mogla biti prirodna variјabilnost. Možda bismo za nekoliko godina mogli ponovo da vidimo drugačiјu situaciјu, a dugoročno bismo mogli da vidimo kako se planeta ponovo usporava. To bi bila moјa intuiciјa, ali nikad se ne zna” rekao јe Soјa, prenosi “Telegraf”.

Napetost na krajnjem sjeveru svijeta raste. Predsjednik SAD Donald Tramp želi Grenland, Rusija modernizuje svoje arktičke vojne baze, a kineski ledolomci otvaraju nove trgovačke rute.

Dok se bitka za jednu od najhladnijih tačaka svijeta zahuktava, sve krhkija bezbjednosna ravnoteža počinje da se urušava, potencijalno vodeći ka novoj trci u naoružanju, piše BBC.

Zašto Arktik postaje epicentar geopolitičkog nadmetanja? Da biste razumijeli važnost Arktika za svjetske sile, pogledajte svijet iz drugačijeg ugla – bukvalno.

Zaboravite ravne mape: pogledajte Arktik odozgo, sa vrha planete. Tada postaje jasno zašto je region ključan – i zašto se borba za njegovu zemlju, more i nebo ubrzava.

“Granica odvraćanja”
Tramp je više puta izjavio da želi Grenland.

“Treba nam Grenland iz razloga nacionalne bezbjednosti. To mi govore godinama”, kazao je Tramp.

U Hladnom ratu, najbrži pravac za nuklearne udare između SAD i SSSR-a bio je upravo preko Sjevernog pola.

SAD su uspostavile bazu u udaljenom dijelu Grenlanda – Tule, danas Pitufik svemirska baza – sa radarima koji i danas igraju ključnu ulogu u američkom sistemu za rano upozorenje od balističkih projektila.

Trampov koncept “zlatne kupole” protiv prijetnji – po uzoru na izraelski Gvozdeni kupolni sistem – upravo bi se oslonio na baze poput Pitufika.

Ali, ovakva težnja SAD-a izaziva zabrinutost u Rusiji i Danskoj, čija je Grenland autonomni dio. Evropljani se tiho pitaju kako bi NATO – savez dizajniran da štiti članice – reagovao kad bi SAD željele teritoriju druge članice.

Ruska dominacija
Rusija posjeduje više od polovine arktičke obale i ulaže godinama u baze poput Nagurskoje na arhipelagu Franja Josifa.

Poluostrvo Kola, gdje je smještena nuklearna podmornica flota, ključno je za ruski nuklearni arsenal i kapacitet projekcije sile.

Norveški viceadmiral Nils Andreas Stensones kaže da je, nakon ulaska Švedske i Finske u NATO, Baltičko more postalo manje pristupačno za ruske operacije, pa Arktik dobija na značaju.

Ali, iako Rusija želi da zadrži napon nizak kako ne bi iscrpljivala vojsku dok ratuje u Ukrajini, istovremeno izaziva zabrinutost optužujući Zapad da militarizuje Arktik – što može dovesti do eskalacije.

Zabrinutost zbog Svalbarda
Norveška kontrola nad arhipelagom Svalbard, gdje i Rusija ima prava po sporazumu, mogla bi postati tačka sukoba ako Moskva procijeni da se regija militarizuje.

Takođe, GIUK jaz (Grenland-Irska-UK) predstavlja strateški prolaz za ruske podmornice ka Atlantiku. NATO tu raspoređuje senzore, a Britanija i Island sarađuju u upotrebi vještačke inteligencije za praćenje “neprijateljske aktivnosti”.

No, britanski parlament upozorio je da UK nema dovoljno podmornica i patrolnih letjelica da ojača svoje prisustvo u Arktiku.

Put svile preko leda: Kina na horizontu
Zbog topljenja leda, nove trgovačke rute se otvaraju. Do 2040. sjever bi mogao biti bez leda svakog ljeta, što podiže ekonomski značaj regije.

Kina, iako bez arktičke obale, naziva sebe “skoro arktičkom državom” i vidi “Polarni Put svile” kao novu, sigurniju trgovačku rutu u poređenju sa Sueckim kanalom.

Povećava flotu ledolomaca i sarađuje s Rusijom, ali Moskva ne krije nelagodnost zbog rastućeg kineskog uticaja.

Curenje ruskih obavještajnih dokumenata pokazalo je da Moskva sumnja da kineski rudarski i naučni projekti prikrivaju špijunažu.

Trka u špijunaži
Obavještajni rad na Arktiku je u porastu. Od “signalske” špijunaže do prisustva ruskih i kineskih špijuna pod akademskim maskama. SAD su pojačale prisluškivanje na Grenlandu, što je izazvalo protest Danske – jer “ne možeš špijunirati saveznika”, kako je rekla danska premijerka Mete Frederiksen.

Norveška je 2022. uhapsila ruskog špijuna pod maskom brazilskog akademika. NATO takođe bilježi povećan broj sumnjivih dronova u regionu, prenosi Nova.

Tenzije, klimatske promjene, strateške ambicije i novi oblici špijunaže brišu staro pravilo da Arktik ostaje van geopolitičkih sukoba. Iako niko ne želi da militarizuje region – upravo to se dešava.

Oba BH entiteta imaju potrebu za zaduživanjem na međunarodnom tržištu, zaključeno je u izvještaju MMF-a nakon analize i razgovora sa predstavnicima vlasti u BiH. Da li ćemo posegnuti za kreditom MMF-a, za koji je neophodno ispuniti određene zahtjeve i provesti reforme, ili ćemo se zadužiti na stranim berzama i kod komercijalnih banaka stavljajući pod hipoteku prirodne resurse i javna preduzeća?

Ako hoćete kredit morate provesti fiskalnu konsolidaciju, odnosno povećati budžetske prihode a smanjiti rashode, jasno je poručeno iz MMF-a.

,,Oni predlažu da se racionalnije izdvajaju sredstava za plate budžetskih korisnika, odnosno da se taj iznos smanji. Da se provode ciljane socijalne politike. Da se povede računa o javnim investicijama i projektima koji se finsiraju”, pojašnjava profesor ekonomisije Milenko Stanić i dodaje da MMF smatra da u BiH postoji rizik od rasta cijena, prije svega hrane i energetike.

On predviđa da bi moglo doći dio smanjenja doznaka iz inostranstva što će uticati na smanjenje potrošnje i smanjenje privrednih aktivnosti.

MMF zahtjeva i da se održi nezavisnost Centralne banke BiH, da se stabilizuju poltičke prilike u zemlji te da se ozbiljnije krene sa borbom protiv korupcije.

,,Ako smanjimo nivo korupcije možemo da ušdedimo nekoliko stotina hiljada, po nekim proračunima čak i milijardu maraka, kroz sredstava koja trošimo za javne nabavke i usluge”, smatra profesor ekonomije Predrag Mlinarević.

On dodaje da MMF zahtjeva borbu protiv korupcije kako bi Bih bila sposobna da vraća kredit a mi trevbali da budemo zaintersovani jer bi na taj način ušdejeli toliko novca da možda ne bi smo imali potrebu za stalnim dizanjem kredita.

– Nažalost oba entiteta moraju da dižu kredite ako žele da prežive i održe kakav takav socijalni mir u zemlji. To je jasno naznačeno i u izvještaju MMF-a.