Nakon prošlosedmičnih izbora, Donald Tramp se našao pred jasnim izborom, a pravac koji je izabrao postaje sve očigledniji i zabrinjavajući. Iako je Džon F. Kenedi svojevremeno izjavio da se riječ “kriza” na kineskom sastoji od dva znaka koji predstavljaju opasnost i priliku, trenutna situacija u Sjedinjenim Američkim Državama savršeno oslikava oba ova aspekta, s tim što opasnost trenutno preovladava.

Doktor Rut Ben-Gijat, stručnjakinja koja je čitavu karijeru posvetila proučavanju diktatora, objašnjava da se ovaj proces naziva “kasna faza radikalizacije”, navodi NewDaily. To je izuzetno opasna faza u kojoj oslabljeni vladar počinje da uklanja neodlučne iz svog režima, jača krug najodanijih sljedbenika i žestoko napada svakoga ko mu se nađe na putu.

Upozorenjima se pridružuje i Robert Pejp, bivši Obamin savjetnik, koji ističe da će narednih osam sedmica – do polaganja zakletve novih demokratskih poslanika – biti najopasniji period u modernoj istoriji SAD. Forenzička psihijatrica dr Bandi Li upozorava na Trampovu nepredvidivu psihologiju i njegovu fascinaciju nuklearnim oružjem.

“On je izuzetno privučen njima, a da uopšte ne razumije njihove posljedice. Za njega su to samo veće bombe. Međutim, ne postoji scenario u kojem upotreba nuklearnog oružja ne bi dovela do katastrofalnog kraja života kakav poznajemo. Ako ne bude obuzdan, njegov bijes zbog neuspjeha protiv Irana i očajnička želja da spasi sopstveni imidž ‘gubitnika’ mogli bi ga natjerati da ih upotrijebi sada”, izjavila je dr Li, naglašavajući da je prozor za reakciju veoma uzak.

Šta donosi imenovanje Stivena Milera?

Tramp je ubrzo nakon ovih upozorenja povukao potez koji ukazuje na prelazak u fazu otvorene tiranije – imenovao je Stivena Milera za šefa kabineta, čovjeka koji zapravo rukovodi predsjedništvom. Miler je u političkim krugovima poznat po gvozdenoj pesnici i radikalnim metodama.

Prema izvještajima medija, Miler je ranije zagovarao napade na civilne brodove u Karibima, okrenuo tužilački aparat protiv političkih protivnika i univerziteta, rukovodio vojnom okupacijom Vašingtona i otvoreno predlagao aktiviranje Zakona o pobuni (Insurrection Act) protiv građana koji su protestovali zbog policijskog nasilja.

Kako se politički progon uvodi u američki zakon?

Situacija je eskalirala kada je Tramp na svojim društvenim mrežama proglasio demokratske članove Kongresa “ucjenjivačima koje treba zatvoriti” i naredio Ministarstvu pravde istragu protiv njih. Vršilac dužnosti državnog tužioca Tod Blanš potvrdio je za CNN da bi moglo doći do krivičnih istraga protiv kongresmena, izjavivši: “Zavisi od toga šta je rečeno, tako da da, moglo bi biti pokretanja krivičnih istraga… Sve zavisi od toga šta je zločin i šta su uradili.”

“Zločini” o kojima se govori zapravo su izjave demokratske senatorke Elise Slotkin, koja je studentima sugerisala da dvaput razmisle prije nego što prihvate posao u ovom režimu, i kongresmena Roberta Garsije, koji je poručio Trampovim ljudima da “angažuju advokate”. Time se kritika predsjednika i sloboda govora pretvaraju u potencijalna krivična djela.

Pored toga, pravni mehanizam za potpuni obračun sa neistomišljenicima postavljen je prošle godine kroz Predsjednički memorandum o nacionalnoj bezbjednosti 7 (NSPM-7). Ovaj dokument nalaže FBI-ju i poreskim službama da antikapitalizam, antihrišćanstvo i kritičke stavove o migracijama, rasi i rodu tretiraju kao “indikatore domaćeg terorizma”. Ovaj zakon je već primijenjen u Teksasu, gdje su demonstranti osuđeni na višedecenijske robije. Tramp sada traži dodatnih 166.1 milion dolara za finansiranje novih agenata koji bi sprovodili NSPM-7.

Gdje leži prilika za spas demokratije?

Uprkos ogromnoj opasnosti da Tramp proglasi vanredno stanje kako bi spriječio demokrate da preuzmu funkcije u januaru, Kenedijeva “prilika” leži u moći koju će opozicija dobiti u Kongresu za dva mjeseca. Čak i unutar samih republikanaca postoje oni koji Milerovo imenovanje nazivaju “užasnom odlukom” i otovoreno ga kritikuju.

Ovaj trenutak podsjeća na izbore u Mađarskoj, gdje je Trampov bliski saveznik Viktor Orban pretrpio tako težak poraz da je morao da se povuče i omogući demokratsku tranziciju. Kako Rut Ben-Gijat navodi – priručnik za autokrate nema poglavlje o tome kako se gubi. Pred Amerikom je period koji zahtijeva vječnu budnost građana kako bi se odbranili pravna država i ideali demokratije naspram siledžijskog pogleda na svijet.

Francuski predsjednik Emanuel Makron i njegova supruga Brižit prošle sedmice pokrenuli su novu tužbu za klevetu u Sjedinjenim Američkim Državama protiv influenserke Kandas Ovens, koju optužuju da je širila i iskorištavala lažnu tvrdnju da je Brižit Makron transrodna osoba, javio je u utorak AFP.

Nova nova tužba, koju je predsjednički par podnio sudu u američkoj saveznoj državi Tenesi, dolazi nakon što je sudija krajem oktobra suzio obim prethodne tužbe, podnesene u saveznoj državi Delaver u ljeto 2025. godine.

Sudija o kojem je riječ presudio je da influenserka Kandas Ovens ne može biti lično odgovorna jer je istekao rok zastarjelosti, ali je odobrio nastavak sudskog postupka protiv njenih kompanija.

Nova tužba, podnesena 4. novembra, direktno je usmjerena protiv influenserke u njenoj matičnoj saveznoj državi. Predsjednički par u tužbi navodi da je Kandas Ovens „koristila ove lažne informacije da promoviše svoju nezavisnu platformu, kako bi zaradila novac“.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da FBI istražuje ljubavnu aferu između glavnog izvršnog direktora Nvidije (Nvidia) i žene za koju se sumnja da je kineska špijunka, javlja BBC.

Tramp je rekao da je juče razgovarao sa Džensenom Huangom (Jensen Huang) nakon medijskih napisa prema kojima su američke službe procijenile da se našao na meti kineske špijunske operacije.

Šta je Tramp rekao o istrazi direktora Nvidije?

“Pitao sam ga direktno: ‘Jesi li imao pojma da je ona špijunka?’ Rekao mi je: ‘Nisam imao pojma da je špijunka’ i ja mu stvarno vjerujem”, izjavio je Tramp novinarima.

Zvanični Peking odbacio je tvrdnje da je Huang bio meta obavještajne operacije, navodi BBC.

Kinesko ministarstvo spoljnih poslova poručilo je da su optužbe “potpuno neutemeljene, paušalne i usmjerene na blaćenje Kine”.

Nvidia je, ipak, pokrenula nezavisnu istragu o aferi u koju je umiješana Alis Huang (Alice Huang), osumnjičena za špijunažu u korist Kine. Iz kompanije su poručili da nemaju razloga da vjeruju da su korporativne tajne ili nacionalna bezbjednost na bilo koji način ugroženi.

Koliko je Nvidia izgubila nakon izbijanja afere?

Nvidia je, odmah iza Epla (Apple), druga najvrednija kompanija na svijetu. Proizvodi računarske čipove koji su postali temelj cjelokupne tehnologije vještačke inteligencije. Nakon što su detalji o aferi dospjeli u javnost, akcije kompanije su u ponedjeljak, 9. novembra,  pale za više od četiri odsto, čime je Nvidia za samo jedan dan izgubila oko 250 milijardi dolara tržišne vrijednosti.

Tramp je kasnije novinarima u Bijeloj kući potvrdio da se u cijelu priču uključio i FBI, ali nije želio da ulazi u detalje istrage niti je otkrio kada je ona tačno pokrenuta.

Iz FBI-ja su odbili da daju komentar na upit koji je poslao BBC.

Prema pisanju Njujork tajmsa (New York Times), američki obavještajci vjeruju da je Alis Huang, poznata i kao Huang Le, radila kao špijunka za Peking. Inače, ona nije ni u kakvom srodstvu sa Džensenom Huangom, prenosi Index.hr.

Isti list navodi da je američki šef diplomatije Marko Rubio još prošlog proljeća poslao dopis najvišim zvaničnicima u Vašingtonu, u kojem ih je upozorio da je šef Nvidije u bliskoj vezi sa kineskom špijunkom.

Ko je Alis Huang, osumnjičena za špijunažu?

Alis Huang bila je direktorka u singapurskoj kompaniji Megaspid (Megaspeed), kompaniji koja je direktno poslovala sa Nvidijom.

Kancelarija Megaspida u poslovnom centru Singapura u utorak je normalno radila i u njoj su bili zaposleni. Ekipi BBC obezbjeđenje nije dozvolilo dolazak na njihov sprat, ali je zaposleni s kojim su razgovarali telefonom rekao da nemaju komentar i sva pitanja preusmjerio na njihovu PR službu. BBC je u više navrata poslao i upite elektronskom poštom upravi Megaspida.

Nvidia, koju je suosnovao Džensen Huang, nalazi se u samom središtu tehnološke trke u razvoju vještačke inteligencije između SAD i Kine. Zvanični Vašington izvoz njenih naprednih čipova u Kinu tretira kao prvorazredno pitanje nacionalne bezbjednosti, što je i glavni razlog zašto je ova afera izazvala toliku uzbunu.

Zašto su akcionari tužili Nvidiju i njenog direktora?

Uz sve to, protiv Huanga i Nvidije u ponedjeljak je u Kaliforniji podnesen prijedlog kolektivne tužbe. Akcionari ih optužuju za prevaru jer su prikrivali Huangove veze sa navodnom kineskom špijunkom.

U tužbi se tvrdi da je kompanija lagala medijima o odnosu Džensena Huanga i Alis Huang, za koju se “sumnja da je pokušavala da pomogne u krijumčarenju Nvidijinih proizvoda u Kinu”. BBC je zatražio komentar od Nvidije u vezi sa podnesenom tužbom.

Kako je Tramp branio Džensena Huanga?

Novinari u Bijeloj kući, među kojima i dopisnik BBC-ja, nekoliko puta su pitali Trampa kada je tačno saznao za ovu vezu. Predsjednik je samo neodređeno odgovorio da su ga o tome obavještavali “tokom određenog perioda”, bez ulaženja u vremenske okvire.

Tramp je dodao da smatra da je Huang “častan čovjek” i da je “veoma uvjeren da će na kraju sve dobro proći” kada se istrage završe.

“Nadam se da neće biti problema, vjerujem da trenutno mnogo pati”, rekao je američki predsjednik.

Ispričao je i kako je u ponedjeljak nazvao Huanga “samo da provjeri kako je i da li se drži”.

“Pitao sam ga o tome, a on mi je rekao da apsolutno nije imao pojma da je ta osoba bila špijunka”, prenio je Tramp.

Hoće li Tramp razgovarati sa Sijem o aferi?

Tramp je ponovo upozorio da bi kinesko preuzimanje vođstva u razvoju vještačke inteligencije drastično ojačalo vojne kapacitete Pekinga i njihov špijunski aparat. Dodao je i da je “siguran” da će ga kineski lider Si Đinping (Xi Jinping) “pitati o ovome” na njihovom sljedećem sastanku.

Sam Huang ranije je javno priznao da je bio “nevjeran” svojoj supruzi i izvinio se njoj i djeci zbog bola koji im je nanio. Juče je poručio da ostaje “posvećen zaštiti Nvidije i podršci američkoj nacionalnoj bezbjednosti” i naglasio da će u potpunosti sarađivati sa istragom koju je pokrenula sama kompanija.

Takođe, od Huanga je zatraženo da se sljedeće sedmice pojavi na zatvorenom saslušanju pred nekoliko odbora američkog Kongresa, ali zasad još nije poznato da li će se odazvati pozivu.

U zvaničnom dopisu stoji da bi saslušanje trebalo da se bavi “Nvidijinim bezbjednosnim protokolima protiv špijunaže stranih suparnika i njegovim kontaktima sa operativkom obavještajne službe Narodne Republike Kine, direktorkom kompanije Megaspid Alis Huang”. Nvidia je odbila da komentariše poziv na saslušanje, a BBC je kontaktirao i nadležne kongresne odbore.

Šta se događa u Nvidiji?

Neki od radnika s kojima je BBC u ponedjeljak razgovarao u sjedištu Nvidije u kalifornijskom gradu Santa Klara rekli su da unutar zgrade sve teče uobičajeno, uprkos ogromnoj pažnji pod kojom se kompanija iznenada našla.

Nvidia postoji već decenijama. Huang ju je osnovao sa dvojicom inženjera još 1993. godine, ali je njen munjevit uspon među najvrednije i najmoćnije korporacije svijeta relativno novijeg datuma.

Kompanija je prvobitno dizajnirala grafičke procesore namijenjene video-igrama, ali ju je strateška odluka da sav fokus prebaci na razvoj čipova za vještačku inteligenciju pretvorila u današnjeg tehnološkog vladara.

Zašto su Nvidijini čipovi važni za SAD i Kinu?

Njihovi čipovi postali su toliko nezamjenljivi u izgradnji sistema vještačke inteligencije da je Bijela kuća ranije uvela stroga ograničenja na prodaju njenih najnaprednijih modela na stranim tržištima.

Tako je procesor H200, drugi najmoćniji Nvidijin čip, bio pod zabranom izvoza u Kinu zbog straha da bi tamošnjoj industriji donio tehnološku prednost nad Amerikom. Sam Huang godinama se protivio tim zabranama tvrdeći da je za globalno širenje vještačke inteligencije mnogo bolje da se zasniva na američkoj tehnologiji.

U januaru je Trampova administracija popustila i najavila da će kompaniji dozvoliti prodaju čipova H200 kineskim kupcima, ali pod strogo definisanim uslovima.