Connect with us

Svijet

Šef Nvidije pred novim problemima nakon ljubavne afere: FBI ISTRAŽUJE, TRAMP REAGOVAO

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da FBI istražuje ljubavnu aferu između glavnog izvršnog direktora Nvidije (Nvidia) i žene za koju se sumnja da je kineska špijunka, javlja BBC.

Tramp je rekao da je juče razgovarao sa Džensenom Huangom (Jensen Huang) nakon medijskih napisa prema kojima su američke službe procijenile da se našao na meti kineske špijunske operacije.

Šta je Tramp rekao o istrazi direktora Nvidije?

“Pitao sam ga direktno: ‘Jesi li imao pojma da je ona špijunka?’ Rekao mi je: ‘Nisam imao pojma da je špijunka’ i ja mu stvarno vjerujem”, izjavio je Tramp novinarima.

Zvanični Peking odbacio je tvrdnje da je Huang bio meta obavještajne operacije, navodi BBC.

Kinesko ministarstvo spoljnih poslova poručilo je da su optužbe “potpuno neutemeljene, paušalne i usmjerene na blaćenje Kine”.

Nvidia je, ipak, pokrenula nezavisnu istragu o aferi u koju je umiješana Alis Huang (Alice Huang), osumnjičena za špijunažu u korist Kine. Iz kompanije su poručili da nemaju razloga da vjeruju da su korporativne tajne ili nacionalna bezbjednost na bilo koji način ugroženi.

Koliko je Nvidia izgubila nakon izbijanja afere?

Nvidia je, odmah iza Epla (Apple), druga najvrednija kompanija na svijetu. Proizvodi računarske čipove koji su postali temelj cjelokupne tehnologije vještačke inteligencije. Nakon što su detalji o aferi dospjeli u javnost, akcije kompanije su u ponedjeljak, 9. novembra,  pale za više od četiri odsto, čime je Nvidia za samo jedan dan izgubila oko 250 milijardi dolara tržišne vrijednosti.

Tramp je kasnije novinarima u Bijeloj kući potvrdio da se u cijelu priču uključio i FBI, ali nije želio da ulazi u detalje istrage niti je otkrio kada je ona tačno pokrenuta.

Iz FBI-ja su odbili da daju komentar na upit koji je poslao BBC.

Prema pisanju Njujork tajmsa (New York Times), američki obavještajci vjeruju da je Alis Huang, poznata i kao Huang Le, radila kao špijunka za Peking. Inače, ona nije ni u kakvom srodstvu sa Džensenom Huangom, prenosi Index.hr.

Isti list navodi da je američki šef diplomatije Marko Rubio još prošlog proljeća poslao dopis najvišim zvaničnicima u Vašingtonu, u kojem ih je upozorio da je šef Nvidije u bliskoj vezi sa kineskom špijunkom.

Ko je Alis Huang, osumnjičena za špijunažu?

Alis Huang bila je direktorka u singapurskoj kompaniji Megaspid (Megaspeed), kompaniji koja je direktno poslovala sa Nvidijom.

Kancelarija Megaspida u poslovnom centru Singapura u utorak je normalno radila i u njoj su bili zaposleni. Ekipi BBC obezbjeđenje nije dozvolilo dolazak na njihov sprat, ali je zaposleni s kojim su razgovarali telefonom rekao da nemaju komentar i sva pitanja preusmjerio na njihovu PR službu. BBC je u više navrata poslao i upite elektronskom poštom upravi Megaspida.

Nvidia, koju je suosnovao Džensen Huang, nalazi se u samom središtu tehnološke trke u razvoju vještačke inteligencije između SAD i Kine. Zvanični Vašington izvoz njenih naprednih čipova u Kinu tretira kao prvorazredno pitanje nacionalne bezbjednosti, što je i glavni razlog zašto je ova afera izazvala toliku uzbunu.

Zašto su akcionari tužili Nvidiju i njenog direktora?

Uz sve to, protiv Huanga i Nvidije u ponedjeljak je u Kaliforniji podnesen prijedlog kolektivne tužbe. Akcionari ih optužuju za prevaru jer su prikrivali Huangove veze sa navodnom kineskom špijunkom.

U tužbi se tvrdi da je kompanija lagala medijima o odnosu Džensena Huanga i Alis Huang, za koju se “sumnja da je pokušavala da pomogne u krijumčarenju Nvidijinih proizvoda u Kinu”. BBC je zatražio komentar od Nvidije u vezi sa podnesenom tužbom.

Kako je Tramp branio Džensena Huanga?

Novinari u Bijeloj kući, među kojima i dopisnik BBC-ja, nekoliko puta su pitali Trampa kada je tačno saznao za ovu vezu. Predsjednik je samo neodređeno odgovorio da su ga o tome obavještavali “tokom određenog perioda”, bez ulaženja u vremenske okvire.

Tramp je dodao da smatra da je Huang “častan čovjek” i da je “veoma uvjeren da će na kraju sve dobro proći” kada se istrage završe.

“Nadam se da neće biti problema, vjerujem da trenutno mnogo pati”, rekao je američki predsjednik.

Ispričao je i kako je u ponedjeljak nazvao Huanga “samo da provjeri kako je i da li se drži”.

“Pitao sam ga o tome, a on mi je rekao da apsolutno nije imao pojma da je ta osoba bila špijunka”, prenio je Tramp.

Hoće li Tramp razgovarati sa Sijem o aferi?

Tramp je ponovo upozorio da bi kinesko preuzimanje vođstva u razvoju vještačke inteligencije drastično ojačalo vojne kapacitete Pekinga i njihov špijunski aparat. Dodao je i da je “siguran” da će ga kineski lider Si Đinping (Xi Jinping) “pitati o ovome” na njihovom sljedećem sastanku.

Sam Huang ranije je javno priznao da je bio “nevjeran” svojoj supruzi i izvinio se njoj i djeci zbog bola koji im je nanio. Juče je poručio da ostaje “posvećen zaštiti Nvidije i podršci američkoj nacionalnoj bezbjednosti” i naglasio da će u potpunosti sarađivati sa istragom koju je pokrenula sama kompanija.

Takođe, od Huanga je zatraženo da se sljedeće sedmice pojavi na zatvorenom saslušanju pred nekoliko odbora američkog Kongresa, ali zasad još nije poznato da li će se odazvati pozivu.

U zvaničnom dopisu stoji da bi saslušanje trebalo da se bavi “Nvidijinim bezbjednosnim protokolima protiv špijunaže stranih suparnika i njegovim kontaktima sa operativkom obavještajne službe Narodne Republike Kine, direktorkom kompanije Megaspid Alis Huang”. Nvidia je odbila da komentariše poziv na saslušanje, a BBC je kontaktirao i nadležne kongresne odbore.

Šta se događa u Nvidiji?

Neki od radnika s kojima je BBC u ponedjeljak razgovarao u sjedištu Nvidije u kalifornijskom gradu Santa Klara rekli su da unutar zgrade sve teče uobičajeno, uprkos ogromnoj pažnji pod kojom se kompanija iznenada našla.

Nvidia postoji već decenijama. Huang ju je osnovao sa dvojicom inženjera još 1993. godine, ali je njen munjevit uspon među najvrednije i najmoćnije korporacije svijeta relativno novijeg datuma.

Kompanija je prvobitno dizajnirala grafičke procesore namijenjene video-igrama, ali ju je strateška odluka da sav fokus prebaci na razvoj čipova za vještačku inteligenciju pretvorila u današnjeg tehnološkog vladara.

Zašto su Nvidijini čipovi važni za SAD i Kinu?

Njihovi čipovi postali su toliko nezamjenljivi u izgradnji sistema vještačke inteligencije da je Bijela kuća ranije uvela stroga ograničenja na prodaju njenih najnaprednijih modela na stranim tržištima.

Tako je procesor H200, drugi najmoćniji Nvidijin čip, bio pod zabranom izvoza u Kinu zbog straha da bi tamošnjoj industriji donio tehnološku prednost nad Amerikom. Sam Huang godinama se protivio tim zabranama tvrdeći da je za globalno širenje vještačke inteligencije mnogo bolje da se zasniva na američkoj tehnologiji.

U januaru je Trampova administracija popustila i najavila da će kompaniji dozvoliti prodaju čipova H200 kineskim kupcima, ali pod strogo definisanim uslovima.

Related Topics:

Svijet

OSAM TAČAKA PROTIV HEGSETA: Glasanje moguće već u srijedu

Republikanski kongresmen iz Kentakija Tomas Masi podnio je osam tačaka optužbe za opoziv američkog ministra odbrane Pita Hegseta, optužujući ga za zloupotrebu ovlašćenja i nezakonito vođenje rata protiv Irana bez odobrenja Kongresa.

Inicijativa je pokrenuta nekoliko dana nakon teškog poraza Republikanske stranke predsjednika Donalda Trampa na izborima na polovini predsjedničkog mandata. Predstavnički dom mogao bi da se izjasni o rezoluciji već ove sedmice, navodi EuroNews.

Šta se Hegsetu stavlja na teret?

Masijeva inicijativa obuhvata navodna kršenja Rezolucije o ratnim ovlašćenjima iz 1973. godine, kao i optužbe za nepravilnosti povezane sa civilnim žrtvama i vojnim operacijama u Jemenu i Venecueli.

Republikanski kongresmen optužio je Hegseta da je ratovao protiv Irana bez saglasnosti Kongresa, čime je, prema njegovim tvrdnjama, prekoračio svoja ovlašćenja.

Masi je pred Predstavničkim domom izjavio da je Hegset “svjesno izvršavao i sprovodio nezakonita naređenja”.

U obrazloženju je naveo i napad na školu u prvim danima rata, u kojem je, prema navodima iz dostavljenog izvještaja, u američkom udaru ubijeno 120 djece.

Kada bi Predstavnički dom mogao da glasa?

Masi koristi posebnu proceduru koja obavezuje Predstavnički dom da njegovu rezoluciju razmotri u roku od dva dana. To znači da bi glasanje moglo da bude održano već u srijedu.

Republikanci trenutno kontrolišu Predstavnički dom, ali bi pojedini članovi te stranke mogli da se pridruže demokratama i podrže optužbe protiv ministra odbrane.

Nedavni izborni poraz produbio je podjele među republikancima. Eventualno uzdržavanje pojedinih poslanika moglo bi dodatno da olakša usvajanje rezolucije o opozivu.

Zašto Tramp i dalje podržava Hegseta?

Iako bi izglasavanje opoziva predstavljalo težak politički udarac za njegovu administraciju, Tramp je u ponedjeljak ponovio da podržava Hegseta.

Američki predsjednik poručio je da će ostati uz ministra odbrane i ako Predstavnički dom izglasa njegov opoziv.

Tramp je rekao da je Hegset obavio “dobar posao” i da je “dobio” ratove u Iranu i Venecueli. Govoreći o Venecueli, aludirao je na zarobljavanje predsjednika Nikolasa Madura, koje se u dostavljenom tekstu opisuje kao nezakonito.

Da li bi opoziv značio i automatsku smjenu?

Eventualno usvajanje optužbi u Predstavničkom domu ne bi automatski značilo da Hegset mora da napusti funkciju.

Za njegovu osudu i razrješenje bila bi potrebna dvotrećinska većina u Senatu, što predstavlja znatno težu prepreku.

Takva većina bila bi teško dostižna i nakon što demokrate 3. januara preuzmu kontrolu nad tim domom Kongresa.

Nastavi čitati

Svijet

MERC USLOVLJAVA BUDŽET EU: Pomoć Kijevu uslov za podršku planu 2028-2034

Njemački kancelar Fridrih Merc poručio je da neće podržati budžet EU 2028-2034. ako se sve članice ne obavežu na trajno finansiranje Ukrajine.

Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da neće podržati usvajanje sljedećeg sedmogodišnjeg budžeta EU za period 2028-2034. godine ukoliko se sve članice ne obavežu na kontinuirano finansiranje Ukrajine, piše list “Fajnenšel tajms”.

Ovo se navodi u Mercovom pismu predsjedniku Evropskog savjeta Antoniju Kosti, u koji je list imao uvid.

Njemački kancelar je povezao podršku budućem budžetu EU sa sporazumom svih članica Unije da pomognu u pokrivanju finansijskih potreba Ukrajine, pošto će se ta zemlja sljedeće godine suočiti sa nedostatkom 70 milijardi evra.

Merc je u pismu ukazao na potrebu za pronalaženjem rješenja koje bi Ukrajini obezbijedilo dugoročnu finansijsku podršku, posebno za servisiranje neizmirenog duga.

Pitanje nastavka finansiranja Ukrajine ostaje jedna od ključnih tačaka dnevnog reda uoči sastanka lidera EU u Dablinu u četvrtak i petak.

Kijevu će sljedeće godine biti potrebno dodatnih 70 milijardi evra uprkos ranije dogovorenom zajmu EU od 90 milijardi evra.

Nastavi čitati

Svijet

KUŠNER NAJAVLJUJE TEŠKE ODLUKE: Šta čeka Ukrajinu?

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski usaglasio je stavove sa evropskim liderima uoči mirovnih pregovora sa Rusijom, koji se uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država održavaju u Abu Dabiju, dok Kijev i njegovi saveznici nastoje da osiguraju da svaki sporazum o okončanju rata uvaži njihove bezbjednosne interese.

Razgovori, zakazani za utorak i srijedu, trebalo bi da ožive diplomatske napore za okončanje sukoba pokrenutog ruskom invazijom punog obima na Ukrajinu u februaru 2022. godine, navodi rfi.

Zelenski je u ponedjeljak saopštio da je o pregovorima razgovarao sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

“Činimo sve što možemo da trilateralni format donese rezultate”, napisao je Zelenski na društvenoj mreži X.

Kako će Evropa učestvovati u razgovorima?
Iako će u zvaničnim pregovorima učestvovati samo Ukrajina, Rusija i SAD, evropske vlade odlučne su da utiču na eventualni sporazum. Njihovo insistiranje dolazi usred zabrinutosti da bi Kijev mogao biti izložen pritisku da prihvati teritorijalne ustupke koji bi išli u korist Moskvi.

Glavni ukrajinski pregovarač Rustem Umerov potvrdio je da će njegova delegacija u Abu Dabiju održati odvojene sastanke sa evropskim partnerima radi usaglašavanja stavova.

Očekuje se da će razgovorima na marginama pregovora prisustvovati predstavnici Francuske, Njemačke, Italije i Velike Britanije, kao i NATO-a i Evropske komisije.

Francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro potvrdio je da će Francuska imati svoje predstavnike. Kremlj je, međutim, u ponedjeljak insistirao na tome da zvanični pregovori ostanu isključivo trilateralni.

Da li je Moskva zaista spremna da pregovara?
Njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful izjavio je da će predstojeći razgovori pokazati da li Moskva ozbiljno namjerava da postigne sporazum.

“To je ključno pitanje koje mora biti razjašnjeno u razgovorima narednih dana: Da li je Rusija zaista spremna da pregovara?”, rekao je Vadeful u ponedjeljak, na marginama sastanka ministara spoljnih poslova Grupe sedam najrazvijenijih zemalja svijeta, G7, u Parizu.

Pozvao je Moskvu da odustane od svojih “maksimalističkih zahtjeva” i upozorio da razgovori ne smiju da se pretvore u “pregovaračku predstavu”.

Kanadska ministarka spoljnih poslova Anita Anand iznijela je optimističniju ocjenu, pozdravivši obnavljanje direktnih razgovora nakon dugotrajnog diplomatskog zastoja.

“Prva važna stvar jeste sam sastanak”, rekla je novinarima, naglašavajući značaj susreta nakon dugog perioda bez neposrednih pregovora.

“Uvjerenа sam da su strane spremne da razgovaraju o mogućem sporazumu… što je pozitivno”, dodala je Anand.

Hoće li pregovori obuhvatiti šira bezbjednosna pitanja?
Američki izaslanik Džared Kušner, zet predsjednika SAD Donalda Trampa, priznao je u ponedjeljak da pred pregovaračima stoje teške odluke.

Prema njegovim riječima, Rusija i Evropa će u jednom trenutku morati direktno da razgovaraju o “širim bezbjednosnim aranžmanima” u okviru eventualnog mirovnog sporazuma.

Kušner je prošle sedmice obećao bliske konsultacije sa evropskim vladama. Nagovijestio je da bi napredak u Abu Dabiju mogao otvoriti put ka širem pregovaračkom formatu, koji bi podrazumijevao njihovo neposredno učešće.

Kakvu pomoć može pružiti Indija?
Zelenski je podršku tražio i izvan Evrope, pa je u ponedjeljak razgovarao sa indijskim premijerom Narendrom Modijem.

Ukrajinski predsjednik naveo je da je Modi više puta pozivao Rusiju da okonča rat, kao i da je Indija spremna da pomogne u uspostavljanju koridora za izvoz žitarica preko Crnog mora, koji je poremećen ruskim napadima.

Šta i dalje razdvaja Rusiju i Ukrajinu?
Pregovori se održavaju dok i dalje postoje neslaganja o teritorijalnim ustupcima i bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu.

Moskva i Kijev za sada nisu nagovijestili značajniju promjenu svojih stavova o tim pitanjima.

Nastavi čitati

Aktuelno