Connect with us

Društvo

DANAS JE BADNJI DAN! Neka je svim vjernicima ČESTIT I BLAGOSLOVLJEN

Pravoslavni vjernici koji poštuju julijanski kalendar i Srpska pravoslavna crkva (SPC) danas obilježavaju Badnji dan, koji najavljuje najradosniji hrišćanski praznik – Božić.
Badnji dan počinje rano ujutru sječenjem badnjaka koji se sa prvim mrakom unosi u kuću, a osim toga, obilježava se liturgijama i okupljanjem porodice za posnom trpezom.
Nazvan je po sječenoj grani hrasta – badnjaku, svetom drvetu Slovena.
To je posljednji dan božićnog posta, kojim se vjernici pripremaju za proslavu Božića kojim se slavi rođenje Isusa Hrista.

Badnji dan i Božić su nerazdvojni ne samo zato što dolaze jedan poslije drugog, već i zato što se dopunjavaju shvatanjima i običajima koje narod vezuje za njih.

Narodni običaji oko Badnjeg dana su dosta stari i do danas se dosta njih izgubilo ili zaboravilo, u različitim krajevima običaji se umiju razlikovati u nekim elementima, ali i pored toga ipak postoji dosta zajedničkih običaja koji su vrlo slični.

Jedan od njih je da se uz badnjak u kuću unosi i žito kako bi naredna godina bila plodna, ali i slama čime se prinosi žrtva duhu Hrista koji je rođen na slami. Na Badnje veče se ne spava, već se bdi i očekuje svečani trenutak rođenja Hristovog.

Prema vjerovanjima, na Badnji dan ništa ne treba da se iznosi iz kuće.

Po narodnom vjerovanju, badnjak se mora posjeći sa tri snažna udarca, a ono što sjekira od tri puta ne presiječe, dovršava se lomljenjem ili uvrtanjem.

Kada domaćin donese badnjak, prisloni ga na zidove kuće i tek ga s prvim mrakom unosi u svoj dom. Dok nosi badnjak i slamu domaćin obilazi kuću kvocajući kao kvočka, a ostali ukućani, posebno djeca, idu za njim i pijuču poput pilića.

Badnjak simboliše hrast koji su pastiri donijeli u vitlejemsku pećinu gdje je rođen Isus i koji je Josif, Isusov zemaljski otac, založio da ugrije hladnu pećinu. Varnice koje su poletjele u nebo su najavile poseban događaj.

Badnjak se loži sa posebnim poštovanjem, i moli za zdravlje, sreću i mir. Gori do Božića, nagovještavajući novu svjetlost koju donosi vjera u Hrista.

Ponegdje se vjeruje i da je naložen badnjak simbol krsta na kome je Isus razapet, a toplina vatre simbolizuje spasenje ljudskog roda do kog će doći zahvaljujući Hristovoj žrtvi.

Društvo

PRED NAMA SU PRAZNICI! Ovo su neradni dani u Srpskoj

U Republici Srpskoj neradni dani biće 18. april, kada pravoslavni vjernici obilježavaju Veliki petak, kao i 20. i 21. april, kada se slavi Vaskrs i Vaskršnji ponedjeljak, saopšteno je iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave Republike Srpske.

Iz Ministarstva je navedeno da su ovo neradni dani za vjernike pravoslavne vjeroispovijesti u skladu sa Zakonom o praznicima Republike Srpske.

– Vjernici pravoslavne vjeroispovijesti imaju pravo na plaćeni izostanak sa radnog mjesta u te dane – naveli su iz Ministarstva.

Kada je riječ o neradnim danima povodom Međunarodnog praznika rada, to su 1. i 2. maj, dok se 9. maja obilježava republički praznik – Dan pobjede nad fašizmom.

U dane praznika ne rade republički organi i organizacije, organi jedinica lokalne samouprave, preduzeća, ustanove i lica koja profesionalno obavljaju uslužne i proizvodne djelatnosti.

Načelnici opština, odnosno gradonačelnici će odrediti koja su preduzeća, ustanove i druge organizacije sa područja jedinica lokalne samouprave dužni da rade i u dane republičkog praznika i u kojem obimu, radi zadovoljenja neophodnih potreba građana.

Nastavi čitati

Društvo

“LOV” NA SEZONSKE RADNIKE PRI KRAJU! Plate na Jadranu idu u nebo

Lov na sezonske radnike je pri kraju, mami se obezbijeđenim smještajem, hranom i velikim platama, ali i benefitima po završetku sezone.

Edin Salispahić iz Sarajeva uskoro ide u Hrvatsku na sezonski rad i to prvi put. Dogovor s poslodavcem je, kako kaže, ozbiljan i korektan. Prilika je to koju ne želi propustiti.

“Izabrao sam ugostiteljstvo, jer sam komunikativan, znam s ljudima i jednostavno volim taj dinamičan ambijent – stalni kontakt s gostima, timski rad i svakodnevno nešto novo. S obzirom na ekonomske prilike u našoj državi i činjenicu da je ovdje teško doći do stalnog i pristojno plaćenog posla, osjećam da nemam puno izbora. Primoran sam pokušati vani, makar na nekoliko mjeseci, da nešto zaradim i barem malo olakšam situaciju. Početak rada je zakazan za kraj maja, a planiram ostati do početka oktobra ako sve bude išlo po planu. Iskreno se nadam najboljem – da će uslovi biti dobri, da ću steći iskustvo i da će se trud isplatiti”, ispričao je Salispahić za Oslobođenje.

Zima u BiH, ljeto na Jadranu
Sličnih priča je na hiljade, neki već godinama zimu provode u Bosni i Hercegovini, dok ljeti rade na Jadranu. Komšijama je potraga za radnom snagom još jedan teg u izazovnoj sezoni koja samo što nije počela, a lov je pri kraju. Sezonci pakuju kofere.

U tome što komšijama nedostaje radnika ovi domaći vide priliku za zaradu. I to dobru. Oglasa je na sve strane. Mami ih se obezbijeđenim smještajem, hranom i velikim platama. Recepcionari, konobari, kuvari, sobarice i čistačice od zarade, ako im se posrećilo i od bakšiša, mogu živjeti dobar dio godine, a da ništa ne rade. Svi oni na svojim leđima trebaju iznijeti i ovu turističku sezonu, kako u Hrvatskoj, tako i u Crnoj Gori.

Prema onome što se čuje, uslovi rada na Jadranu su nikad bolji. To će svakako iskoristiti radnici iz BiH. Za stalne radnike spremne su povišice, a i srednjoškolci pitaju za posao. Ipak, oprez ne škodi. Dešava se i da poslodavci ne ispoštuju dogovor, dodaju posla ili prebace na neki drugi slabije plaćen, obećani smještaj bude loš, a dogovorena plata ne bude ista za sve mjesece rada.

Za konobare gotovo da nema plate ispod 1.200 evra, barmeni mogu da zarade između 1.100 i 1.600 evra mjesečno, a recepcioneri od 1.000 evra pa naviše. Velika je potražnja za kuharima čije se plate kreću od 1.800 do 2.500 evra, dok šefovi kuhinja mogu zaraditi i puno više.

U hotelijerstvu vlada velika potražnja za sobarima i sobaricama, gdje zarada ide i do 1.400 evra mjesečno.

“Ove godine se kao i prethodnih očekuje veliki odliv radne snage. Uglavnom, ljudi odlaze u Hrvatsku i Crnu Goru da rade u ugostiteljstvu i u trgovini. Ova godina je možda čak najinteresantnija za naše radnike, s obzirom na povećanje plata, a i tražio se veći broj ljudi. Najtraženiji su konobari i kuvari. Svi idu tamo gdje misle da im je bolje, gdje imaju veće plate. U Hrvatskoj su plate za osmočasovno radno vrijeme više za 100, pa i 150 posto nego ovdje kod nas, u Crnoj Gori za oko 100 posto… Ljudi i ne razmišljaju, jednostavno odlaze, pogotovo što je uveden taj status stalnog sezonskog radnika. Time se rezerviše radnik koji radi sezonu, a u periodu u kojem ne radi ima određene benefite”, rekao je Goran Savanović, predsjednik Sindikata trgovine, turizma, ugostiteljstva i uslužnih djelatnosti RS-a, za Oslobođenje.

Ističe da domaći ugostitelji ne mogu trčati trku sa komšijama.

“Nema šanse. Te plate koje se tamo daju radnicima naši poslodavci ne mogu da obezbijede”, izričit je Savanović.

Elitni turizam
Dubrovnik otima radnike Trebinju. Istina, tokom cijele godine, ne samo tokom sezone. S obzirom na to da je Dubrovnik svega tridesetak kilometara udaljen od Trebinja, više hiljada Trebinjaca posljednjih nekoliko godina živi i radi u Dubrovniku, dok neki vozare svako jutro.

“Pregovori za sezonski rad su završeni. Kod nas je specifična situacija zato što smo blizu i dosta ljudi u Dubrovniku radi cijelu godinu. Uvečer se, uglavnom, vraćaju kući. Svakako, pojačani su ti odlasci u sezoni, to je već sve izdogovarano. Domaći poslodavci ne mogu trčati tu trku s poslodavcima iz Dubrovnika, ali ne mogu čak ni oni u Hrvatskoj. U Dubrovnik dolaze raditi ljudi iz Slavonije. Elitni je turizam u Dubrovniku, cijene su visoke, pa ljudi mogu više i zaraditi. Međutim, nije jednostavno putovati svaki dan, nosi i to određene probleme, pa ne odluče svi da odu, zavisi i u kojoj su fazi života, imaju li porodicu ili ne. Ne znači da će otići svako ko može”, ispričao je Veselin Savić, direktor Privredne komore Trebinja. Oslobođenje

Nastavi čitati

Društvo

SRCE HRABROG PSIĆA KOJEM SU RAZNIJELI VILICU I DALJE KUCA! Danas slijedi operacija (VIDEO)

Umut, pas koji je brutalno ranjen vatrenim oružjem u mjestu Svodna između Novog Grada i Prijedora, trenutno je pod terapijom i u stabilnom stanju.

Danas će, kako je objavljeno na stranici organizacije za pomoć životinjama. biti podvrgnut operaciji saniranja teških rana i oštećenog tkiva. Istovremeno, uspostavljen je kontakt sa specijalizovanom klinikom za facijalnu hirurgiju u Torinu, gdje bi Umut, u narednoj fazi liječenja, trebalo da bude operisan i podvrgnut rekonstruktivnoj intervenciji donje vilice (mandibulectomia).


Iz Udruženja „Spas – Udomljavanje životinja Prijedor“ poručuju da su sve pripreme za današnju operaciju završene, a najvažnije – Umut se i dalje bori i pokazuje nevjerovatnu snagu.
U međuvremenu, iz MUP-a Novi Grad potvrđeno je da je danas pokrenuta istraga o ovom slučaju. Policija je, prema navodima iz udruženja, pristupila situaciji ozbiljno i profesionalno, te se očekuje da će odgovorna osoba biti identifikovana i privedena pravdi.

Podsjetimo, prema objavama sa stranice „Spas – Udomljavanje životinja“, nepoznata osoba je u Svodni pucala iz puške i raznijela donju vilicu psu, ostavivši ga da leži u krvi, guši se i raspada od bola i straha. Zahvaljujući brzoj reakciji volontera i veterinarske pomoći, Umut je preživio prve kritične trenutke.
Akcija prikupljanja pomoći za njegovo liječenje i dalje traje. Iz udruženja pozivaju sve ljude dobre volje da, ukoliko su u mogućnosti, doniraju za Umutovu dugotrajnu borbu i oporavak.

Donacije se mogu uplatiti na:

• TRN: 5620078162259249 (NLB banka)

• Devizni račun – IBAN: BA395620078162263323
Linker
Akcija prikupljanja pomoći za njegovo liječenje i dalje traje. Iz udruženja pozivaju sve ljude dobre volje da, ukoliko su u mogućnosti, doniraju za Umutovu dugotrajnu borbu i oporavak.

Donacije se mogu uplatiti na:

• TRN: 5620078162259249 (NLB banka)

• Devizni račun – IBAN: BA395620078162263323
• SWIFT: RAZBBA22 (NLB banka)
PayPal: udruzenjespas.prijedor@gmail.com

• Način uplate: Za Umuta / For Umut

„Svaka donacija, bez obzira na iznos, približava Umuta ka ozdravljenju i novom životu. Hvala vam što ste uz nas“, poručuju iz udruženja.

Ova potresna priča o zlostavljanju životinje ne prestaje da šokira javnost, ali istovremeno pokazuje i koliko zajedništvo i saosjećanje mogu biti snažni. Za Umuta, još postoji nada.

Nastavi čitati

Aktuelno