Connect with us

Društvo

Prošle godine nijedno dijete nije usvojeno u cijeloj RS

U protekloj 2021. godini nijedno dijete nije usvojeno u cijeloj Republici Srpskoj, pokazuju podaci Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS.

Ovo potvrđuju i podaci Centra za socijalni rad Banjaluka, koji na to dodaju da potpunog usvojenja zasad nije bilo ni ove godine.

Naime, sam postupak usvojenja, kada govorimo o potpunom usvojenju, strogo je regulisan. Bračni par koji želi da usvoji dijete prolazi detaljnu obradu s ciljem utvrđivanje opšte i posebne pogodnosti za usvojenje, sa naglaskom na to da usvojenje mora biti u potpunosti i gotovo isključivo u interesu djeteta.

Iz Centra za socijalni rad Banjaluka istakli su za “Nezavisne” da trenutno u svojoj evidenciji imaju 17 zahtjeva za usvojenje, prošle godine su ih zaprimili 33, a 2020. godine imali su 26 zahtjeva.

Iako zahtjeva ne manjka, broj realizovanih potpunih usvojenja je značajno manji, tako, primjera radi, 2020. godine, kada je bilo 26 zahtjeva, realizovano je samo jedno potpuno usvojenje, dok 2021. godina, u kojoj je zahtjeva bilo 33, nijedna procedura potpunog usvojena nije sprovedena do kraja. Iako 2022. godina nije gotova, na trenutno 17 zahtjeva, nijedno usvojenje nije sprovedeno.

S tim u vezi iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske ističu za “Nezavisne” da je broj zahtjeva za usvojenje uvijek veći od broja realizovanih usvojenja.

“Ovo se dešava zbog činjenica da većina djece bez roditeljskog staranja koja se nalaze domovima ili u hraniteljskim porodicama ima svoje biološke porodice, ali su iz različitih razloga od njih privremeno izuzeta te čekaju osnaživanje same porodice i njihovog povratka njima”, kazali su oni.

Kako dalje objašnjavaju, usvojeno može biti samo dijete koje nema roditeljsko staranje, a ova djeca su u Republici Srpskoj smještena ili u Dom “Rada Vranješević” u Banjaluci ili u hraniteljskim porodicama.

Djeca bez roditeljskog staranja, s tim u vezi, nisu uvijek djeca koja faktički nemaju roditelje, nego su to djeca čiji roditelji su ili privremeno ili trajno spriječeni da vrše roditeljsku dužnost.

“Ova djeca se nalaze u domovima ili u hraniteljskim porodicama iako imaju roditelje. Dakle, roditelji ove djece su živi, ali su iz bilo kog razloga spriječeni da vrše roditeljsko pravo”, kazali su iz nadležnog ministarstva.

Djeca čiji su roditelji privremeno spriječeni da vrše roditeljsku dužnost nisu potencijalni usvojenici, a ovo, kako kažu iz resornog ministarstva, objašnjava zašto je veliki broj zahtjeva, a manji broj realizovanih usvojenja.

Irena Joldžić, direktorica Centra za socijalni rad Banjaluka, ovo pitanje za “Nezavisne” dodatno je pojasnila te je istakla da se radi o proceduri koja štiti dijete.

“Ukoliko oba roditelja ne potpišu saglasnost kojim ističu da dijete može biti usvojeno, onda se mora tražiti izuzimanje roditeljskog prava na sudu. Dalje, sud, ako ustanovi da postoji zanemarivanje djeteta i nesposobnost brige o istom, donosi odluku kojom oduzima roditeljsko pravo. Tek je tada dijete pogodno za usvojenje”, kazala je Joldžićeva.

Upravo zbog toga, djeca kojima roditelji nisu potpisali saglasnost, a ni sud nije oduzeo roditeljsko pravo, ne mogu biti usvojena te su ta djeca osuđena na domove i hraniteljske porodice.

“Ako nemamo saglasnost roditelja ni odluku suda, nama su ruke svezane”, zaključuje Joldžićeva.

Sam postupak usvojenja regulisan je Porodičnim zakonom Republike Srpske, koji kaže da usvojenje može biti potpuno i nepotpuno. Nepotpuno usvojenje se razlikuje od potpunog po tome što, iako se između usvojenika i usvojioca zasniva odnos srodstva, taj odnos ne utiče na prava i dužnosti usvojenika prema njegovim roditeljima, dok se kod potpunog usvojenja, po svemu sudeći, zasniva odnos koji je izjednačen sa krvnim srodstvom. Nepotpunih usvojenja je u Srpskoj prošle godine bilo tri, a 2020. godine ih je bilo pet.

Cen­tar za so­ci­jal­ni rad Ba­nja­lu­ka
GO­DI­NA BROJ ZAH­TJE­VA USVO­JE­NO

2020. 26 1

2021. 33 0

2022. 17 0

Related Topics:

Društvo

PRVO OLUJNI JUGO I 28 STEPENI, PA HLADAN TUŠ! Od četvrtka sve se mijenja!

Velika promjena vremena očekuje nas u narednim danima, a prema najavama meteorologa, u četvrtak će temperatura naglo pasti.

– Lokalno duž rijeka i po kotlinama moguća je prolazna magla. Tokom dana biće sunčano i još toplije uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar slab do umjeren promjenljiv ili sjeveroistočni. Na zapadu i u planinama će poslijepodne početi da duva jugo koji će prema noći jačati i biti umjeren i jak – dodaju oni.

Prema njihovoj prognozi, minimalna temperatura vazduha od četiri do devet, na jugu oko 12, u višim predjelima od minus jedan.

– Maksimalna temperatura vazduha biće od 20 do 26, u višim predjelima od 15 stepeni – kažu oni.

Srijeda, 21. oktobar

U srijedu se očekuje vjetrovito, toplo i promjenljivo oblačno vrijeme uz sunčane periode.

– Na jugu i zapadu će padati kiša, ponegdje i obilnija, a poslijepodne će slabe kiše biti i u ostalim područjima. Duvaće umjeren do jak, na zapadu i olujni južni vjetar. Minimalna temperatura vazduha od četiri do 12, na jugu i zapadu do 15. Maksimalna temperatura vazduha od 18 na jugu i zapadu do 28 na sjeveroistoku, a u višim predjelima od 13 stepeni – navode oni.

Četvrtak, 22. oktobar

U četvrtak će biti oblačno i svježije sa kišom.

– Minimalna temperatura vazduha biče od sedam do 15 stepeni. Maksimalna temperatura vazduha od 15 do 20, u višim predjelima od 10 stepeni – stoji u prognozi.

Petak, 23. oktobar

U noći i ujutro očekuje se oblačnije vrijeme sa kišom na istoku, a u ostalim predjelima suvo uz postepeno razvedravanje.

– Tokom dana promjenljivo oblačno uz sunčane periode u svim predjelima. Minimalna temperatura vazduha od jedan stepen u višim predjelima na zapadu do devet, na sjeveroistoku, na jugu do 14. Maksimalna temperatura vazduha biće od 12 do 17, na jugu do 21, a u višim predjelima od osam stepeni – ističu iz RHMZ-a.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperature idu do 26 stepeni

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano i još toplije, uz malu do umjerenu oblačnost.

Jutro će biti pretežno vedro i svježe, u višim predjelima i hladno, a lokalno duž rijeka i po kotlinama uz moguću prolaznu maglu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha biće od četiri do devet, na jugu oko 12, u višim predjelima od minus jedan, a maksimalna od 20 do 26, u višim predjelima od 15 stepeni Celzijusovih. Duvaće slab do umjeren promjenljiv vjetar ili sjeveroistočni. Na zapadu i na planinama će poslije podne početi da duva jugo koji će prema noći jačati i biti umjeren i jak.

Nastavi čitati

Društvo

GODIŠNJE GUBIMO MANJI GRAD! Zvanični podaci Agencije za statistiku potvrdili crne prognoze za BiH

Bosna i Hercegovina nastavlja da tone u ozbiljnu demografsku krizu. Tokom 2025. godine broj umrlih bio je za 11.696 veći od broja rođenih, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH. U prošloj godini registrovano je 24.105 živorođene djece, što je za dva odsto manje nego 2024. godine. Istovremeno je umrla 35.801 osoba, odnosno 0,58 odsto više nego godinu ranije.

Drugim riječima, prirodnim putem BiH je za samo godinu dana izgubila gotovo 12.000 stanovnika.

Sve manje rođenih, sve više umrlih

Demografska slika dodatno je pogoršana u odnosu na prethodnu godinu.

Negativan prirodni priraštaj u 2024. godini iznosio je 10.997 osoba, dok je tokom 2025. godine razlika između broja rođenih i umrlih povećana na 11.696.

To znači da se jaz između broja novorođenih i preminulih nastavlja širiti, pri čemu je broj rođenih dodatno smanjen, dok je broj umrlih porastao.

Manje brakova, više razloga za zabrinutost

Tokom 2025. godine u BiH je sklopljeno 15.168 brakova, što je za 4,02 odsto manje nego godinu ranije.

Istovremeno su registrovana 2.052 razvoda.

Broj brakova sam po sebi ne određuje broj budućih rođenja, ali pad broja sklopljenih brakova predstavlja još jedan pokazatelj promjena u demografskom i društvenom ponašanju stanovništva.

BiH svake godine ostaje bez jednog manjeg grada

Kada se razlika između broja rođenih i umrlih posmatra kroz brojke, razmjeri problema postaju još očigledniji.

Za samo godinu dana prirodnim putem izgubljeno je gotovo 12.000 stanovnika. To je broj ljudi koji odgovara stanovništvu jednog manjeg grada.

A ovo nije konačna slika demografskog pada.

Podaci Agencije za statistiku BiH ne uključuju migracije stanovništva. Odlazak građana u inostranstvo dodatno utiče na ukupan broj stanovnika, pa je stvarni demografski gubitak zemlje znatno složeniji od onoga što pokazuje samo odnos rođenih i umrlih.

Ako se ovakav trend nastavi, pitanje više nije samo koliko nas se godišnje rodi i umre, već koliko će ljudi u BiH uopšte biti za nekoliko decenija.

(Buka)

Nastavi čitati

Aktuelno