Connect with us

Politika

STANIVUKOVIĆ za Glas “Ako grad gubi, NIJE VAŽNO KO JE POLITIČKI POBJEDNIK”

 Sve što u gradu nije kako treba, ja osjećam kao svoj poraz, tvrdi gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković u prazničnom intervjuu za “Glas Srpske”.

Stanivuković je u velikom intervju za Glas govorio o razlozima koji su doveli do nezapamćenih situacija izazvanih nevremenom u Banjaluci, političkoj situaciji u gradu, krizi u funkcionisanju sistema, a dotakao se i planova zamišljenih nakon preuzimanja PDP-a.

GLAS: Da li je bilo primjereno da tog ponedjeljka i utorka, kada je zbog snijega bila u potpunosti blokirana Banjaluka, Vi budete na Jahorini, u Brčkom ili Bijeljini?

STANIVUKOVIĆ: Zarad istine, treba da kažem da sam na Jahorini bio u nedjelju. Ne želim da budem prepotentan, da se hvalim da radim 0-24, ali vođenje ovog grada zahtijeva stalnu posvećenost. Imali smo izborni period koji je tražio mnogo energije, imali smo kasnije problem sa kružnim tokovima, pa borbu za sredstva od PDV-a, sve to je zahtijevalo bitku bez trenutka predaha i pojavila se prva nedjelja u kojoj nisam imao nikakvu  aktivnost. Imao sam želju da odem na našu Jahorinu, jer nekih godinu i po, dvije dana nisam imao priliku. Bio je plan da odem ujutro i već sutra ujutro da se vratim. Znali smo za vremenske neprilike, obavijestio sam sve svoje saradnike i službe, imamo ugovorima definisano šta, ko i kako treba da radi. Da li gradonačelnik treba da bude tu da bi neko izvezao kamion i čistio ulice? Ali moguće je da je ovdje sve stvar tog našeg mentaliteta, da sve funkcioniše samo ako se sve pita jednog čovjeka. Uradio sam što je do mene vjerujući da nije grijeh jednu nedjelju da ne budem tu. Kad sam vidio da je đavo odnio šalu, krenuo sam nazad i već u ponedjeljak bio tu. Ali, moram da kažem da je sistem apsolutno zakazao, imali smo apsolutnu neodgovornost izvođača tih radova, čak i neposlušnost. Vjerovali ili ne, imali smo situaciju da su pojedini izvođači radova govorili da ne mogu da rade jer nemaju dovoljno vozača, a ti izvođači su monopolisti, oni znaju da nemaju zamjenu. U takvoj situaciji dolazi do nemarnosti. Mogli smo mi da otkažemo ugovor, ali ne možete u kratkom roku naći zamjenu za “Čistoću”. Grad je nekada bio sto odsto vlasnik “Čistoće”, danas je 30 odsto. Kad je sve tvoje, možeš da postrojiš radnike pa da radiš drugačije. I sada, ako bih htio da mijenjam neke stvari konkretno po tom pitanju, to bi moralo da ide na Skupštinu grada, a onda ova druga strana, da bi se politički osvetila, to neće podržati jer njima odgovara ovakvo stanje.

GLAS: Možete li objasniti građanima kako stvari funkcionišu kada je u pitanju čišćenje snijega, ali i silnog smeća koje je ostalo na ulicama nakon mećave?

STANIVUKOVIĆ: Mi raspisujemo javnu nabavku. Napravili smo dva lota, jedan je za selo, jedan je za grad. Izvođač se prijavi, navede broj kamiona, mehanizacije, radnika, ispuni tendersku dokumentaciju, prođe i sve bude definisano ugovorom. Zbog toga ja mogu otići bilo gdje, oni znaju kako treba da reaguju, ne treba niko da ih zove. Imaju obavezu da reaguju. Ako ne reaguju, maksimalno mogu biti kažnjeni sa deset odsto iznosa obavljenog posla. Sada možemo izvući pouke iz prakse da je bolje imati više manjih izvođača.

GLAS: Moglo se čuti da je u nekim prethodnim mandatima bilo čak osam?

STANIVUKOVIĆ: Istina. Imali smo i mi tu praksu, ali tada smo imali drugi problem, jer su pojedini bili nemarni. Smatrali smo da je sa jednim većim, ozbiljnim izvođačem, moguće imati bolju koordinaciju. Oba ta pristupa imaju manjkavosti. Ali mi danas imamo problem sa izvođačem koji, recimo, prijavi 25 kamiona za Banjaluku i prođe na tenderu, ali istih tih 25 kamiona prijavi i na tenderu u Prijedoru pa i tamo prođe. A snijeg padne i u Prijedoru i u Banjaluci.

GLAS: A šta su vam rekli u “Čistoći”?

STANIVUKOVIĆ: Postojala je velika ljutnja i ogorčenost nas u Gradskoj upravi. Pominjao se i raskid ugovora, njihovo rukovodstvo je prijetilo da će dati ostavke, otići iz zemlje, sve je izgledalo kao da se ništa ne može popraviti. Smijenjen je taj direktor za tu vrstu posla, ovdje smo smijenili dva koordinatora, nadležni načelnik je podnio ostavku. Ali moram reći da je ovo bila jedna velika nepogoda. Obišao sam plato Manjače, ljudi su mi tamo rekli da ovakav snijeg nisu vidjeli od osamdesetih godina. Moramo toga biti svjesni, od nekih stvari ne možete biti jači. U gradu je moglo puno bolje, a na selima smo imali ogromne probleme. A bilo je problema i u drugim krajevima Republike, a nekako se sav bijes sručio na Banjaluku. Šta je sa magistralnim putevima, pa i autoputevi su bili zatrpani. Treba da govorimo istinu, ali i da ponovim, sve što se desilo smatram i svojim ličnim porazom iako smo bili možda i najmanje loši od najgorih.

GLAS: Na dnevnoj bazi imate i po desetak objava na društvenim mrežama, ali ta dva ključna dana tamo se niste oglašavali. I to je izazvalo burne reakcije.

STANIVUKOVIĆ: Odgovoran sam i ovaj posao pokušavam da radim na najbolji mogući način. Dobio sam drugu šansu. Za mene druga šansa ne znači da budem opušteniji, nego još obazriviji, da uradim još više. I u ovom drugom mandatu želim da uradim više nego u prvom mandatu. I želim da popravimo sve stvari. Ali sve ovo je pokazalo i manjkavosti u sistemu koje sam naslijedio. “Čistoća” posluje 20 godina, na toj poziciji sa koje se koordinira čišćenje ulica radio je čovjek koji je danas pred penzijom. Da li je trebao da mu ja govorim šta da radi? Da li je trebao da mu ja govorim šta su prioriteti, ako postoje odluke i ugovori kojima je sve propisano? Ali, da odgovorim na Vaše pitanje. Plan mi je da se u drugom mandatu ne ponašam isto kao u prvom. Ne želim da se oglašavam za sve i svašta. Pravim jedan potpuno novi tim za grad i želim potpunu disperziju odgovornosti i obaveza. Nije bilo dobro ni u prvom mandatu što sam sve toliko fokusirao na sebe. Ako se grad Banjaluka o nečemu oglasi, to je dovoljno. Ako se oglase službe, to je dovoljno. Ne moram ja za sve. Naravno, ako problem dođe do nekog višeg stepena, onda treba i ja da se oglasim. Neće se ovo završiti tek tako. Preispitaćemo sve, promijenićemo neke stvari, ne samo za čišćenje ulica, nego i za održavanje javne higijene, košenje. Nećemo praviti ugovore samo sa jednom firmom, već sa što je moguće više izvođača. Naravno da će se protiviti ovi koji imaju monopol i biće to jedna duga borba, ali moraćemo to da uradimo. Moja je želja da napravim sistem, a ne da sve odlučuje jedan čovjek. Sjećate se da sam svojevremeno bio na grtalici, to više ne radim…

GLAS: I to je zamjerka na Vaš račun. Fotografisali ste se na grtalici kad je snijeg bio desetak centimetara, a nije Vas bilo nigdje kada je pao pola metra.

STANIVUKOVIĆ: Nije bilo dobro to što sam radio. To je bio pogrešan potez. Ovaj put sam imao povjerenje u sistem, ali sistem je zakazao. Očekivao sam da će već u drugom dijelu prvog dana padavina stvari na terenu izgledati pristojnije, a mi smo drugog dana imali situaciju goru nego prvog. Trebalo nam je nekoliko sati da donesemo odluke takve kakve smo donijeli. Znate, ne možemo mi tek tako raskinuti te ugovore iako su postojale i takve ideje. Šta ćemo kad ih raskinemo? Ko će raditi? Ne može emocija savladati razum u takvim momentima.

GLAS: U 2025. ušlo se bez konstituisane skupštine, bez budžeta, bez rebalansa, sa privremenim finansiranjem. Čiji je to poraz?

STANIVUKOVIĆ: Sve što u gradu nije kako treba, ja osjećam kao svoj poraz. I ako gubi grad, apsolutno nije važno ko je politički pobjednik. Kada je Skupština grada u pitanju, svi znaju da moja stranka nema najveći broj odbornika i svi znaju ko može da sastavi većinu. Stranke koje su podržale kandidaturu Nikole Šobota to mogu da urade. A onda SNSD kaže da će oni biti opozicija. Pa dobro, ali zašto onda ne napustite direktorske pozicije u Domu zdravlja, u Centru za socijalni rad, Centru za razvoj sela, dvorani “Borik”, Banskom dvoru… Kakva je to opozicija koja ima direktore? Oni znaju da ja zaista ne mogu doći do tih 16 ruku. Mi jesmo predložili Dragana Milanovića za predsjednika skupštine, a iz SNSD-a su samo rekli da gradonačelnik treba da preuzme odgovornost. Pa evo, predložio sam Dragana. Mislim da je to najbolje rješenje u ovom trenutku. Ali, evo, po prvi put da kažem, ako SNSD ne podrži imenovanje Dragana Milanovića, mi ćemo glasati za bilo koji njihov prijedlog. SNSD ima 11, PDP sedam odbornika, to je dovoljno. Koga god da kandiduju, mi ćemo podržati. Samo da krenemo da radimo. Stalno pozivam, molim. Pripremili smo rebalans, pripremili smo budžet, radimo, ali sve je uzalud bez podrške. Banjaluka ide jednim putem koji nije dobar.

GLAS: Postoji opcija i da država reaguje ako skupština ne bude konstituisana.

STANIVUKOVIĆ: Može da reaguje, ali i ne mora. To je stvar političke procjene. A možemo ići i na nove izbore, ali ne vjerujem da bi se tu desile neke velike promjene. Dakle, moramo razgovarati. Ne može politika biti važnija od života. Moraju ljudi znati da ovako ne može. Ugrožena je isplata plata. Grad je dužan nekim ljudima. Ne zato što nemamo novca, već zato što nemamo rebalans.

GLAS: Vaš prethodnik Igor Radojičić se prije neki dan na društvenim mrežama pohvalio fotografijom završnog računa grada iz 2019. godine na kojoj je označen dug dobavljačima od samo 11 maraka. Koliki je dug danas?

STANIVUKOVIĆ: Mi imamo dug prema dobavljačima možda u ovom trenutku pet-šest miliona, ali da smo imali rebalans u decembru i ja bih mogao da pokažem tih 11 maraka. Mi dvije godine nemamo rebalans. To je ogroman period. Samo da su nam dali ovaj u decembru, to bi sve bilo završeno. Čak je i prethodni gradonačelnik dizao kratkoročne kredite. To je dobar instrument, povećate likvidnost, a kredit brzo isplatite. Za četiri godine mi te kratkoročne aranžmane nijednom nismo uradili. Vraćali smo kredite prethodnih administracija, oko 40 miliona KM, a digli smo 30. Nama govore da grad ima 12 miliona KM duga, ali ne možete to nazvati klasičnim dugom…

GLAS: Nego knjigovodstvenim?

STANIVUKOVIĆ: Tako je. Zaista je tako. Nemamo papir koji dozvoljava da to platimo. Zato pozivam na dogovor. Nećemo dizati kratkoročni kredit, usvojite nam rebalans i sve ćemo isplatiti. Ali, sačekaćemo još neko vrijeme, ako to ne bude išlo, razmislićemo o daljim koracima, o svim demokratskim vidovima borbe.

GLAS: Ali, šta možete uraditi?

STANIVUKOVIĆ: Kada smo se borili za sredstva iz PDV-a, Gradska uprava je učestvovala u toj borbi, ali, recimo, nije Centar za predškolsko vaspitanje. A oni sada traže veće plate. Kako da im damo veće plate? A zaslužuju naše vaspitačice veće plate. Ali kada smo mi bili na ulici, njih tu nije bilo zato što tu ustanovu vodi druga stranka.

GLAS: Ali ni na toj ulici niste ništa dobili.

STANIVUKOVIĆ: Možda bi se nešto i desilo da nas je bilo više, moglo je tu biti hiljadu drugih varijanti. Pratimo stanje. Ako ovaj radikalizam bude nastavljen, mi ćemo u jednom trenutku doći u situaciju da nemamo šta da radimo, da ne možemo opravdati svoje plate. Ništa neće funkcionisati. Mi dolazimo u situaciju da je, zbog političke osvete koja je prešla sve granice, grad u potpunom kolapsu. I bez snijega. U martu će biti godina kako nije održana nijedna redovna sjednica Skupštine grada. Sistem ne može da funkcioniše. To znači da bi u jednom trenutku mogao da počne opšti štrajk, da napustimo naša radna mjesta pa neka vlada SNSD ili ko god želi. Ako su oni spremni da potpuno unište jedan grad iz političkih razloga, to je dolazak do jedne ozbiljne granice.

GLAS: Ustavni sud Srpske je donio odluku prema kojoj parking u gradu može naplaćivati samo posebno preduzeće. Jasno je da to preduzeće treba da osnuje skupština koja danas praktično ne postoji, međutim da li je mogla Gradska uprava bar obavijestiti građane o situaciji i objasniti da li je potrebno plaćati parking ili ne?

STANIVUKOVIĆ: Prvo, odluka Ustavnog suda je potpuno nejasna. Deset pravnika u gradu i dalje nema odgovor šta ta odluka znači. Odluka se referiše na odluku Skupštine grada koja je stara preko 12 godina. Ustavni sud sve vrijeme nije ništa odlučivao, ali su sada donijeli odluku i to pred izbore. I dalje tu mnogo toga nije jasno. Ali šta god da je tačno, mi posljedice imamo. I naravno da, kao neko ko je  odgovoran i prema ovom gradu i građanima, nismo rekli da ljudi ne plaćaju parking, nego  ih pozivam da i oni opet budu odgovorni, to je komunalna usluga koja se svuda u svijetu plaća, koja donosi ozbiljan prihod i garantuje funkcionisanje grada. Zaista, sa pravne strane, ne vidim razlog zašto to ne može da radi odsjek.

Politika

BRUKA NA GRANICI! Otvorili most za saobraćaj, a prelazak na našu stranu podsjeća na ulazak u tunel!

Polovina mosta na Savi u Gradišci, koji je nedavno pušten u saobraćaj poslije polugodišnjeg zastoja, osvijetljena je a polovina u mraku.

To je jasna odrednica granice između dvije države.

Na mjestu gdje se susreću mark i tama, tu je granica, na polovini Save.

Hrvatska strana koja pripada Staroj Gradišci je osvijetljena a druga polovina, koja pripada Bosni i Hercegovini je u mraku.

Nadvožnjak koji je u maju urušen, osposobljen je za saobraćaj, uređena saobraćajnica, asfaltiran parking ali nije osposbljena rasvjeta na mostu, koji je takođe korozirao, kao i ograda.

Međutim, to noću nije naročito vidljivo, kao neispravna rasvjeta. Kada osvane dan, jedan problem, u očima putnika, ustupa mjesto pred drugim, pišu Nezavisne.

Nastavi čitati

Politika

OD „NIKO NIJE ZAŠTIĆEN“ DO NOVOG DUŽNIČKOG UDARA! Direktori preživjeli sve čistke, a preduzeća propala

Dok zvaničnici u Republici Srpskoj godinama najavljuju veliku čistku u javnim preduzećima, mnoga od njih su nastavila da se zadužuju.

Smjene nesposobnih rukovodilaca, postavljanje stručnih ljudi, dubinske reorganizacije i sistematska kontrola troškova su samo neke mjere koje je očekivala stručna javnost, ali uzalud.

Čini se, naime, da su jedina slamka spasa, kojoj vlast pribjegava, nova zaduženja, a primjerima svjedočimo skoro iz sedmice u sedmicu.

Ko se sve zadužio?

Vlada Republike Srpske je, podsjetimo, na sjednici 22. oktobra dala saglasnost da se za 55 miliona KM kreditno zaduže “Šume Republike Srpske”, koje su, prema dostupnim informacijama, prošlu godinu završile u minusu od skoro devet miliona KM.

Kada je u pitanju “Elektroprivreda Republike Srpske”, ona je prethodnu godinu završila sa 27,8 miliona KM minusa, što je daleko najgori rezultat prethodnih godina, a Vlada Republike Srpske je 5. novembra prihvatila inicijativu ovog preduzeća za njegovo kreditno zaduženje od 50 miliona KM uz garanciju Republike Srpske.

Kome još pomaže Vlada?

Obeshrabrujuće cifre stizale su u proteklom periodu i iz Olimpijskog centra Jahorina, koji je, prema prošlogodišnjim informacijama, imao obaveze od 145 miliona maraka, s tim što je ponovo u pomoć priskočila Vlada, koja se u maju obavezala da će platiti milionske dugove OC iz dvije emisije obveznica.

Treba podsjetiti i da su “Željeznice Republike Srpske” prošlu godinu završile sa minusom od 32 miliona KM, a to su tek neki u moru ovakvih primjera, iako smo u godinama iza nas svjedočili ohrabrujućim izjavama visokih zvaničnika u Republici Srpskoj.

Šta su zvaničnici obećavali?

Tako je tadašnji premijer Radovan Višković još u aprilu 2022. godine, kako je saopšteno, upoznao predstavnike Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) o namjeri Vlade da uspostavi jedinicu za nadzor nad radom javnih preduzeća.

U junu 2023. godine, tadašnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je izjavio da je proces rekonstrukcije javnih preduzeća ozbiljan posao koji treba da rezultira uspjehom, a ne mjerama kojima bi se situacija kamuflirala. Rekao je da se sagledavaju svi elementi i da su angažovani važni stručnjaci koji taj posao treba da urade.

Već sljedeće godine, odnosno u oktobru 2024, Višković je izjavio da stanje u “Šumama Republike Srpske”, kao i u nekim drugim javnim preduzećima, nije dobro i da će biti zatražena odgovornost.

Dodik je nakon toga u februaru 2025. najavio čistku u javnim preduzećima, te poručio da niko nije zaštićen. U decembru 2025. godine, premijer Republike Srpske Savo Minić je, takođe, imao veliku najavu.

“Radićemo reformu javnih preduzeća. Imali smo tematsku sjednicu Vlade o situaciji u ‘Elektroprivredi’, a pripremljen je materijal o situaciji u ‘Željeznicama'”, rekao je tada Minić.

Šta se od toga desilo i koje javno preduzeće je iščupano iz ambisa, pitanje je na koje još uvijek nema odgovora.

Šta predlažu stručnjaci?

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, ističe da dugoročna održivost poslovanja javnih preduzeća u skladu sa javnim interesom zahtijeva plan konsolidacije i reorganizacije.

“Na osnovu sagledavanja aktuelnog stanja i trendova potrebno je napraviti reorganizaciju kroz definisanje profitnih centara i optimizacije strukture i broja zaposlenih. Takođe plan razvoja treba biti osnova za zaduživanje i investicije koje bi omogućile dodatne prihode i produktivnu zaposlenost”, rekao je Mlinarević za “Nezavisne novine”.

Srđan Traljić, menadžer za odnose sa javnošću u “Transparency Internationalu BiH”, podsjeća da smo se u proteklom periodu naslušali od obećanja da će na čelo javnih preduzeća dolaziti sposobni, do onih apsurdnih – da će biti kažnjavani oni koji ne dolaze na posao.

“Od svega toga, nismo vidjeli puno rezultata. Pristup je generalno takav da se javna preduzeća dijele po partijskog liniji, odnosno da se posmatraju kao partijski plijen. Resursi tih preduzeća koriste se za stranku, za namicanje glasova”, rekao je Traljić za “Nezavisne novine”.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ I DRINIĆ KUMOVI SLAVE U LAMOVITOJ! “Ovo je plod vjere i odricanja naroda, nastavljamo sa podrškom”

Povodom praznika Svetog velikomučenika Dimitrija – Mitrovdana, gradonačelnik Banjaluke i predsjednik Pokreta „Sigurna Srpska“ Draško Stanivuković sa generalnim sekretarom pokreta Nebojšom Drinićem, kumovao je danas na hramovnoj slavi u parohiji Lamovita, gdje je zajedno sa vjernim narodom prisustvovao osveštanju novoizgrađene parohijske sale.

Stanivuković je izrazio zahvalnost nadležnom svešteniku Darku Mamuzi i svim mještanima Lamovite na ukazanoj časti, istakavši da je ovo kruna višegodišnjeg zalaganja cjelokupne lokalne zajednice.

„Ovo je poseban dan za parohiju Lamovitu i njene mještane, koji su tokom dvije decenije zajedničkim trudom, vjerom i odricanjem izgradili ovaj hram i parohijsku salu, kao mjesta okupljanja, molitve i zajedništva za buduće generacije“, poručio je Stanivuković.

Gradonačelnik je naglasio da posebno raduje činjenica da se u ovoj svetinji iz nedjelje u nedjelju okuplja sve veći broj vjernika, te najavio da podrška ovoj parohiji neće izostati ni u narednom periodu.

„Nastavićemo da podržavamo i sve buduće aktivnosti na uređenju hrama, jer čuvajući naše svetinje i gradeći mjesta sabornosti, gradimo i sigurnu budućnost za generacije koje dolaze“, istaknuto je tokom posjete.

Ovom prilikom upućene su i iskrene čestitke pripadnicima Boračke organizacije Republike Srpske, kao i svim pravoslavnim porodicama i domaćinima koji danas proslavljaju svoju krsnu slavu – Mitrovdan, uz tradicionalnu poruku: „Srećna slava, na mnogaja ljeta!“

Banjaluka24

Nastavi čitati

Aktuelno