Connect with us

Politika

STANIVUKOVIĆ za Glas “Ako grad gubi, NIJE VAŽNO KO JE POLITIČKI POBJEDNIK”

 Sve što u gradu nije kako treba, ja osjećam kao svoj poraz, tvrdi gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković u prazničnom intervjuu za “Glas Srpske”.

Stanivuković je u velikom intervju za Glas govorio o razlozima koji su doveli do nezapamćenih situacija izazvanih nevremenom u Banjaluci, političkoj situaciji u gradu, krizi u funkcionisanju sistema, a dotakao se i planova zamišljenih nakon preuzimanja PDP-a.

GLAS: Da li je bilo primjereno da tog ponedjeljka i utorka, kada je zbog snijega bila u potpunosti blokirana Banjaluka, Vi budete na Jahorini, u Brčkom ili Bijeljini?

STANIVUKOVIĆ: Zarad istine, treba da kažem da sam na Jahorini bio u nedjelju. Ne želim da budem prepotentan, da se hvalim da radim 0-24, ali vođenje ovog grada zahtijeva stalnu posvećenost. Imali smo izborni period koji je tražio mnogo energije, imali smo kasnije problem sa kružnim tokovima, pa borbu za sredstva od PDV-a, sve to je zahtijevalo bitku bez trenutka predaha i pojavila se prva nedjelja u kojoj nisam imao nikakvu  aktivnost. Imao sam želju da odem na našu Jahorinu, jer nekih godinu i po, dvije dana nisam imao priliku. Bio je plan da odem ujutro i već sutra ujutro da se vratim. Znali smo za vremenske neprilike, obavijestio sam sve svoje saradnike i službe, imamo ugovorima definisano šta, ko i kako treba da radi. Da li gradonačelnik treba da bude tu da bi neko izvezao kamion i čistio ulice? Ali moguće je da je ovdje sve stvar tog našeg mentaliteta, da sve funkcioniše samo ako se sve pita jednog čovjeka. Uradio sam što je do mene vjerujući da nije grijeh jednu nedjelju da ne budem tu. Kad sam vidio da je đavo odnio šalu, krenuo sam nazad i već u ponedjeljak bio tu. Ali, moram da kažem da je sistem apsolutno zakazao, imali smo apsolutnu neodgovornost izvođača tih radova, čak i neposlušnost. Vjerovali ili ne, imali smo situaciju da su pojedini izvođači radova govorili da ne mogu da rade jer nemaju dovoljno vozača, a ti izvođači su monopolisti, oni znaju da nemaju zamjenu. U takvoj situaciji dolazi do nemarnosti. Mogli smo mi da otkažemo ugovor, ali ne možete u kratkom roku naći zamjenu za “Čistoću”. Grad je nekada bio sto odsto vlasnik “Čistoće”, danas je 30 odsto. Kad je sve tvoje, možeš da postrojiš radnike pa da radiš drugačije. I sada, ako bih htio da mijenjam neke stvari konkretno po tom pitanju, to bi moralo da ide na Skupštinu grada, a onda ova druga strana, da bi se politički osvetila, to neće podržati jer njima odgovara ovakvo stanje.

GLAS: Možete li objasniti građanima kako stvari funkcionišu kada je u pitanju čišćenje snijega, ali i silnog smeća koje je ostalo na ulicama nakon mećave?

STANIVUKOVIĆ: Mi raspisujemo javnu nabavku. Napravili smo dva lota, jedan je za selo, jedan je za grad. Izvođač se prijavi, navede broj kamiona, mehanizacije, radnika, ispuni tendersku dokumentaciju, prođe i sve bude definisano ugovorom. Zbog toga ja mogu otići bilo gdje, oni znaju kako treba da reaguju, ne treba niko da ih zove. Imaju obavezu da reaguju. Ako ne reaguju, maksimalno mogu biti kažnjeni sa deset odsto iznosa obavljenog posla. Sada možemo izvući pouke iz prakse da je bolje imati više manjih izvođača.

GLAS: Moglo se čuti da je u nekim prethodnim mandatima bilo čak osam?

STANIVUKOVIĆ: Istina. Imali smo i mi tu praksu, ali tada smo imali drugi problem, jer su pojedini bili nemarni. Smatrali smo da je sa jednim većim, ozbiljnim izvođačem, moguće imati bolju koordinaciju. Oba ta pristupa imaju manjkavosti. Ali mi danas imamo problem sa izvođačem koji, recimo, prijavi 25 kamiona za Banjaluku i prođe na tenderu, ali istih tih 25 kamiona prijavi i na tenderu u Prijedoru pa i tamo prođe. A snijeg padne i u Prijedoru i u Banjaluci.

GLAS: A šta su vam rekli u “Čistoći”?

STANIVUKOVIĆ: Postojala je velika ljutnja i ogorčenost nas u Gradskoj upravi. Pominjao se i raskid ugovora, njihovo rukovodstvo je prijetilo da će dati ostavke, otići iz zemlje, sve je izgledalo kao da se ništa ne može popraviti. Smijenjen je taj direktor za tu vrstu posla, ovdje smo smijenili dva koordinatora, nadležni načelnik je podnio ostavku. Ali moram reći da je ovo bila jedna velika nepogoda. Obišao sam plato Manjače, ljudi su mi tamo rekli da ovakav snijeg nisu vidjeli od osamdesetih godina. Moramo toga biti svjesni, od nekih stvari ne možete biti jači. U gradu je moglo puno bolje, a na selima smo imali ogromne probleme. A bilo je problema i u drugim krajevima Republike, a nekako se sav bijes sručio na Banjaluku. Šta je sa magistralnim putevima, pa i autoputevi su bili zatrpani. Treba da govorimo istinu, ali i da ponovim, sve što se desilo smatram i svojim ličnim porazom iako smo bili možda i najmanje loši od najgorih.

GLAS: Na dnevnoj bazi imate i po desetak objava na društvenim mrežama, ali ta dva ključna dana tamo se niste oglašavali. I to je izazvalo burne reakcije.

STANIVUKOVIĆ: Odgovoran sam i ovaj posao pokušavam da radim na najbolji mogući način. Dobio sam drugu šansu. Za mene druga šansa ne znači da budem opušteniji, nego još obazriviji, da uradim još više. I u ovom drugom mandatu želim da uradim više nego u prvom mandatu. I želim da popravimo sve stvari. Ali sve ovo je pokazalo i manjkavosti u sistemu koje sam naslijedio. “Čistoća” posluje 20 godina, na toj poziciji sa koje se koordinira čišćenje ulica radio je čovjek koji je danas pred penzijom. Da li je trebao da mu ja govorim šta da radi? Da li je trebao da mu ja govorim šta su prioriteti, ako postoje odluke i ugovori kojima je sve propisano? Ali, da odgovorim na Vaše pitanje. Plan mi je da se u drugom mandatu ne ponašam isto kao u prvom. Ne želim da se oglašavam za sve i svašta. Pravim jedan potpuno novi tim za grad i želim potpunu disperziju odgovornosti i obaveza. Nije bilo dobro ni u prvom mandatu što sam sve toliko fokusirao na sebe. Ako se grad Banjaluka o nečemu oglasi, to je dovoljno. Ako se oglase službe, to je dovoljno. Ne moram ja za sve. Naravno, ako problem dođe do nekog višeg stepena, onda treba i ja da se oglasim. Neće se ovo završiti tek tako. Preispitaćemo sve, promijenićemo neke stvari, ne samo za čišćenje ulica, nego i za održavanje javne higijene, košenje. Nećemo praviti ugovore samo sa jednom firmom, već sa što je moguće više izvođača. Naravno da će se protiviti ovi koji imaju monopol i biće to jedna duga borba, ali moraćemo to da uradimo. Moja je želja da napravim sistem, a ne da sve odlučuje jedan čovjek. Sjećate se da sam svojevremeno bio na grtalici, to više ne radim…

GLAS: I to je zamjerka na Vaš račun. Fotografisali ste se na grtalici kad je snijeg bio desetak centimetara, a nije Vas bilo nigdje kada je pao pola metra.

STANIVUKOVIĆ: Nije bilo dobro to što sam radio. To je bio pogrešan potez. Ovaj put sam imao povjerenje u sistem, ali sistem je zakazao. Očekivao sam da će već u drugom dijelu prvog dana padavina stvari na terenu izgledati pristojnije, a mi smo drugog dana imali situaciju goru nego prvog. Trebalo nam je nekoliko sati da donesemo odluke takve kakve smo donijeli. Znate, ne možemo mi tek tako raskinuti te ugovore iako su postojale i takve ideje. Šta ćemo kad ih raskinemo? Ko će raditi? Ne može emocija savladati razum u takvim momentima.

GLAS: U 2025. ušlo se bez konstituisane skupštine, bez budžeta, bez rebalansa, sa privremenim finansiranjem. Čiji je to poraz?

STANIVUKOVIĆ: Sve što u gradu nije kako treba, ja osjećam kao svoj poraz. I ako gubi grad, apsolutno nije važno ko je politički pobjednik. Kada je Skupština grada u pitanju, svi znaju da moja stranka nema najveći broj odbornika i svi znaju ko može da sastavi većinu. Stranke koje su podržale kandidaturu Nikole Šobota to mogu da urade. A onda SNSD kaže da će oni biti opozicija. Pa dobro, ali zašto onda ne napustite direktorske pozicije u Domu zdravlja, u Centru za socijalni rad, Centru za razvoj sela, dvorani “Borik”, Banskom dvoru… Kakva je to opozicija koja ima direktore? Oni znaju da ja zaista ne mogu doći do tih 16 ruku. Mi jesmo predložili Dragana Milanovića za predsjednika skupštine, a iz SNSD-a su samo rekli da gradonačelnik treba da preuzme odgovornost. Pa evo, predložio sam Dragana. Mislim da je to najbolje rješenje u ovom trenutku. Ali, evo, po prvi put da kažem, ako SNSD ne podrži imenovanje Dragana Milanovića, mi ćemo glasati za bilo koji njihov prijedlog. SNSD ima 11, PDP sedam odbornika, to je dovoljno. Koga god da kandiduju, mi ćemo podržati. Samo da krenemo da radimo. Stalno pozivam, molim. Pripremili smo rebalans, pripremili smo budžet, radimo, ali sve je uzalud bez podrške. Banjaluka ide jednim putem koji nije dobar.

GLAS: Postoji opcija i da država reaguje ako skupština ne bude konstituisana.

STANIVUKOVIĆ: Može da reaguje, ali i ne mora. To je stvar političke procjene. A možemo ići i na nove izbore, ali ne vjerujem da bi se tu desile neke velike promjene. Dakle, moramo razgovarati. Ne može politika biti važnija od života. Moraju ljudi znati da ovako ne može. Ugrožena je isplata plata. Grad je dužan nekim ljudima. Ne zato što nemamo novca, već zato što nemamo rebalans.

GLAS: Vaš prethodnik Igor Radojičić se prije neki dan na društvenim mrežama pohvalio fotografijom završnog računa grada iz 2019. godine na kojoj je označen dug dobavljačima od samo 11 maraka. Koliki je dug danas?

STANIVUKOVIĆ: Mi imamo dug prema dobavljačima možda u ovom trenutku pet-šest miliona, ali da smo imali rebalans u decembru i ja bih mogao da pokažem tih 11 maraka. Mi dvije godine nemamo rebalans. To je ogroman period. Samo da su nam dali ovaj u decembru, to bi sve bilo završeno. Čak je i prethodni gradonačelnik dizao kratkoročne kredite. To je dobar instrument, povećate likvidnost, a kredit brzo isplatite. Za četiri godine mi te kratkoročne aranžmane nijednom nismo uradili. Vraćali smo kredite prethodnih administracija, oko 40 miliona KM, a digli smo 30. Nama govore da grad ima 12 miliona KM duga, ali ne možete to nazvati klasičnim dugom…

GLAS: Nego knjigovodstvenim?

STANIVUKOVIĆ: Tako je. Zaista je tako. Nemamo papir koji dozvoljava da to platimo. Zato pozivam na dogovor. Nećemo dizati kratkoročni kredit, usvojite nam rebalans i sve ćemo isplatiti. Ali, sačekaćemo još neko vrijeme, ako to ne bude išlo, razmislićemo o daljim koracima, o svim demokratskim vidovima borbe.

GLAS: Ali, šta možete uraditi?

STANIVUKOVIĆ: Kada smo se borili za sredstva iz PDV-a, Gradska uprava je učestvovala u toj borbi, ali, recimo, nije Centar za predškolsko vaspitanje. A oni sada traže veće plate. Kako da im damo veće plate? A zaslužuju naše vaspitačice veće plate. Ali kada smo mi bili na ulici, njih tu nije bilo zato što tu ustanovu vodi druga stranka.

GLAS: Ali ni na toj ulici niste ništa dobili.

STANIVUKOVIĆ: Možda bi se nešto i desilo da nas je bilo više, moglo je tu biti hiljadu drugih varijanti. Pratimo stanje. Ako ovaj radikalizam bude nastavljen, mi ćemo u jednom trenutku doći u situaciju da nemamo šta da radimo, da ne možemo opravdati svoje plate. Ništa neće funkcionisati. Mi dolazimo u situaciju da je, zbog političke osvete koja je prešla sve granice, grad u potpunom kolapsu. I bez snijega. U martu će biti godina kako nije održana nijedna redovna sjednica Skupštine grada. Sistem ne može da funkcioniše. To znači da bi u jednom trenutku mogao da počne opšti štrajk, da napustimo naša radna mjesta pa neka vlada SNSD ili ko god želi. Ako su oni spremni da potpuno unište jedan grad iz političkih razloga, to je dolazak do jedne ozbiljne granice.

GLAS: Ustavni sud Srpske je donio odluku prema kojoj parking u gradu može naplaćivati samo posebno preduzeće. Jasno je da to preduzeće treba da osnuje skupština koja danas praktično ne postoji, međutim da li je mogla Gradska uprava bar obavijestiti građane o situaciji i objasniti da li je potrebno plaćati parking ili ne?

STANIVUKOVIĆ: Prvo, odluka Ustavnog suda je potpuno nejasna. Deset pravnika u gradu i dalje nema odgovor šta ta odluka znači. Odluka se referiše na odluku Skupštine grada koja je stara preko 12 godina. Ustavni sud sve vrijeme nije ništa odlučivao, ali su sada donijeli odluku i to pred izbore. I dalje tu mnogo toga nije jasno. Ali šta god da je tačno, mi posljedice imamo. I naravno da, kao neko ko je  odgovoran i prema ovom gradu i građanima, nismo rekli da ljudi ne plaćaju parking, nego  ih pozivam da i oni opet budu odgovorni, to je komunalna usluga koja se svuda u svijetu plaća, koja donosi ozbiljan prihod i garantuje funkcionisanje grada. Zaista, sa pravne strane, ne vidim razlog zašto to ne može da radi odsjek.

Politika

ANALIZA: Ko će pobijediti Dodik ili CIK?

Pare za održavanje prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske su tu, ali tu su i dva suprotstavljena stava – dok Centralna izborna komisija (CIK) BiH tvrdi da će biti biran nasljednik Milorada Dodika, on poručuje da od toga nema ništa.

Nova epizoda ove poprilično zamršene sapunice emitovana je u utorak – na sjednici Predsjedništva BiH, gdje je preglasana Željka Cvijanović, a prihvaćen amandman predsjedavajućeg Željka Komšića da se obezbijedi novac kako bi građani Srpske izašli na birališta. Međutim, Dodik je nekoliko dana prije toga bio jasan i kategoričan.

“Nijedna škola, dom kulture na prostoru Republike Srpske, neće moći da se koriste za održavanje izbora. Bilo kakvo učešće ljudi u biračkim odborima povodom tih izbora takođe. Izmijenićemo zakone i donijećemo da je to dio krivične odgovornosti za rušenje ustavnog poretka Republike Srpske. Na taj način ćemo reći ljudima da se drže po strani. Postoji niz stvari koje ćemo činiti u vezi s tim pitanjem. To su legitimni procesi”, rekao je Dodik.

On je to u Banjaluci izjavio u nedjelju, a već u ponedjeljak, novi zaplet stiže iz Sarajeva: Vijeće Apelacionog odjeljenja Suda BiH odbilo je njegovu žalbu protiv odluke CIK BiH od 6. avgusta o prestanku mandata. Iz CIK-a su još početkom ovog mjeseca pojasnili šta to znači u praksi.

“Po pravosnažnosti naše odluke, CIK BiH će donijeti odluku o raspisivanju i održavanju prijevremenih izbora”, rekli su iz CIK-a.

Vehid Šehić, bivši član CIK-a, vjeruje, kako kaže, da će pobijediti razum. Zakon je, poručuje, jasan.

“Prema Izbornom zakonu BiH, CIK je dužan da raspiše prijevremene izbore, koji moraju biti održani u roku od 90 dana, s tim što u prvih 30 dana ne može biti zakazan datum održavanja, jer CIK mora pripremiti sve, odnosno glasačke listiće i drugi izborni materijal”, kaže Šehić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, ako poštujemo zakon i ako se borimo za ustavni patriotizam, odnosno vladavinu prava, za njega su prijevremeni izbori neupitni.

“Ja želim da vjerujem da će pobijediti razum i da će biti održani ti prijevremeni izbori. Moram da naglasim da mi nemamo minimalan cenzus za izlazak birača da bi izbori bili legalni i legitimni. Znači, teoretski govoreći, može izaći 1.000 ljudi i po Izbornom zakonu biće proglašeni rezultati izbora na osnovu tog broja glasova. U svakom slučaju, odgovornost je u prvom redu na CIK-u, ali i na ostaloj izbornoj administraciji, pri čemu mislim na gradske i opštinske izborne komisije, koje moraju poštovati odluku CIK-a, odnosno Izborni zakon BiH”, naglasio je Šehić.

Sudeći prema riječima političke analitičarke iz Banjaluke Tanje Topić, za nju dileme nema.

“Prijevremeni izbori će biti održani, mislim da tu nema dileme, unatoč zapaljivoj retorici i prijetnjama da od njih nema ništa, veoma je opasno i rizično uvlačiti mnogo ljudi u činjenje krivičnih djela”, kaže Topićeva za “Nezavisne novine”.

Prof. dr Drago Vuković, senator Republike Srpske, kaže da postoji nekoliko mogućih scenarija.

“Formalno-pravno izbori će biti raspisani, a da li će i kako biti održani, to u ovom trenutku niko ne zna. Ovdje se može analizirati legitimitet onih koji raspisuju izbore. CIK je otuđeno strano tijelo iznad sistema, potpuno u funkciji OHR-a, nešto slično kao Sud i Tužilastvo. Tome treba dodati da je CIK politizovana institucija, što je apsurd”, kaže Vuković.

Drugi scenario bi, dodaje, bio da izbori budu održani ako neki politički akteri prihvate da to urade i to može biti nešto slično kao izbori na Kosovu. Dakle, kako je istakao, teorijski je moguće da neki kandidat za predsjednika Republike Srpske to postane i ako na njih izađe i samo pet odsto birača.

“Postoji mogućnost da se politički akteri u Republici Srpskoj dogovore o bojkotu izbora, što bi bila najbolja varijanta odgovora na sve ove igrarije iz Sarajeva i od Kristijana Šmita. Tu mogućnost najavio je Draško Stanivuković, ali nisam siguran da su ga dobro razumjeli njegovi iz PDP-a, a posebno drugi iz opozicije”, ističe Vuković.

Jedna od varijanti je, dodaje, da se izbori u Republici Srpskoj spriječe po svaku cijenu i da institucije u Srpskoj na svim nivoima to onemoguće.

“Ovdje u svim ovim mogućim situacijama ostaje kao nepoznanica stav pravosudnih institucija na nivou BiH i ponašanje ino-faktora, posebno onog institucionalno prisutnog poput OHR-a”, rekao je Vuković.

Nastavi čitati

Politika

KRIVIČNO DJELO: Lažno predstavljanje i kršenje sudske odluke o zabrani vršenja dužnosti

Pravosuđe ne samo na nivou Bosne i Hercegovine nego i u Republici Srpskoj odavno prihvata i u svojim presudama primjenjuje sve što OHR naredi kao zakon ili neki drugi pravni propis, iako član 3.3b) Ustava BiH zabranjuje da iko drugi u BiH donosi zakone osim nadležnih državnih i entitetskih institucija BiH.

Tako je i sa pravosnažnom osuđujućom krivičnom presudom Suda BiH u predmetu protiv Milorada Dodika. I ne samo sa njom, već i sa brojnim drugim presudama ovdašnjih sudova.

Tako postavljen naopaki sistem sada znači da Milorad Dodik, predstavljajući se kao predsjednik Republike Srpske iako mu je 12.6.2025. prestala ta funkcija po navedenoj presudi Suda BiH, čini krivično djelo lažnog predstavljanja, propisano članom 313. Krivičnog zakonika Republike Srpske.

Naime, to krivično djelo čini svako lice koje se u namjeri da sebi pribavi korist (recimo platu predsjednika Republike Srpske) lažno predstavlja kao službeno lice, ili ako izvrši radnju (recimo radnju predlaganja novog premijera Republike Srpske) koju je ovlašteno da izvrši samo određeno službeno lice, što u slučaju predlaganja novog premijera može da učini samo lice koje je predsjednik Republike Srpske.

Dakle, pošto je Milorad Dodik 12.6.2025. prestao biti predsjednik Republike Srpske, jer je tog dana postala pravosnažna osuđujuća krivična presuda Suda BiH kojom mu je sa tim datumom zabranjeno da u narednih šest godina obavlja funkciju predsjednika Republike, to znači da sve ovo što sada čini Dodik, predstavljajući se kao predsjednik Republike Srpske, predstavlja izvršenje krivičnog djela lažnog predstavljanja.

Za to djelo krivično gonjenje se preduzima po službenoj dužnosti od strane nadležnog tužilaštva u Republici Srpskoj.

Isto tako se po službenoj dužnosti preduzima krivično gonjenje i za krivično djelo kršenje sudske odluke o zabrani vršenja dužnosti, propisano članom 342. Krivičnog zakonika Republike Srpske, prema kojem to djelo čini svako lice koje drugome (u ovom slučaju Dodiku) omogući (npr. davanjem službenih prostorija u Palati Republike i dr.) da obavlja dužnost (u ovom slučaju dužnost predsjednika Republike) iako zna da mu je pravosnažnom sudskom odlukom izrečena mjera bezbjednosti zabrane vršenja dužnosti.

I za ovo djelo krivično gonjenje nadležni javni tužilac u Republici Srpskoj mora preduzeti po službenoj dužnosti, tako da je u u svakom od navedenih slučajeva ovdašnji javni tužilac na potezu.

Piše: Dr Milan Blagojević

Nastavi čitati

Politika

NOVE TENZIJE! Tužilaštvo BiH traži podatke o RIK-u i REFERENDUMU

Tužilaštvo BiH poslalo je dopis Komisiji za izbor i imenovanje Narodne skupštine Republike Srpske u kojem se traži dostavljanje informacija o tome da li se i šta konkretno preduzelo u vezi s Odlukom o dopustivosti i meritumu Ustavnog suda BiH.

“Ustavni sud BiH dostavio je Tužilaštvu BiH Rješenje broj U-12/24 od 10. jula 2025. godine kojim se utvrđuje da su Komisija za izbor i imenovanje Narodne skupštine Republike Srpske i Ilija Tamindžija, kao predsjednik komisije, postupili suprotno Odluci o dopustivosti i meritumu Ustavnog suda BiH U-12/24 od 19. septembra 2024. godine, kojom je Izborni zakon Republike Srpske stavljen van snage u cjelosti i prestao da važi od dana objave u Službenom glasniku Republike Srpske broj 61/24”,  navodi se u dopisu Tužilaštva BiH.

Inače vlast u Republici Srpskoj planira da organizuju referendum povodom nedavne pravosnažne presude Miloradu Dodiku, kao i odluci CIK BiH o oduzimanju mandata Dodiku na funkciji predsjednika Republike Srpske.

Iliji Tamindžiji, kao predsjedavajućem, kao i ostalim članovima Komisije za izbor i imenovanje NS RS prijeti krivična odgovornost ukoliko se ogluše na odluku Ustavnog suda BiH, ističe se u dopisu Tužilaštva BiH.

“Članom 239. Krivičnog zakona BiH propisano je krivično djelo Neizvršenje odluke Ustavnog suda BiH, Suda BiH, Doma za ljudska prava ili Evropskog suda za ljudska prava, a koje propisuje da je službena osoba u instituciji BiH, Federacije BiH, Republike Srpske, Brčko distrikta BiH ili u kantonu, gradu ili opštini ili lokalnoj zajednici ili bilo kojem organu lokalne uprave i samouprave, ili odgovorna osoba koja ne primjeni, ne provede, ne izvrši ili na drugi način ne poštuje konačnu i obavezujuću odluku Ustavnog suda BiH, Doma za ljudska prava BiH, Evropskog suda za ljudska prava ili koja spriječi odnosno na drugi način omete primjenu, provođenje ili izvršenje takve odluke, sa zaprijećenom kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”, navodi se između ostalog.

Iz Tužilaštva BiH je zatraženo da im se dostavi akt sa sadašnjim imenima članova Komisije za izbor i imenovanje Narodne skupštine Republike Srpske.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno