Connect with us

Društvo

POSLUŠAJTE SAVJET! Evo šta treba da uradite sa badnjakom i pšenicom nakon Božića

Badnjak je jedan od simbola Božića, a hrast za Slovene predstavlja sveto drvo.
Nakon praznika ga mnogi bacaju u kontejner, pored, na ulicu i slično, a isto se dešava i sa božićnom pšenicom.
Međutim, nikako ovo ne bi trebalo da radite.
– Trebalo bi da zadržimo nešto malo od tog badnjaka. Badnjak da spalimo, prije svega, na Badnje veče, zato što se tokom spaljivanja badnjaka u u stvari izvršava taj ritual, kada se kaže ‘koliko varnica, toliko parica, toliko srećica’. Tako da, oni koji su to uradili dobro su uradili, pretpostavljam, po toj nekoj narodnoj tradiciji, ali ima i onih koji zagovaraju da badnjak treba čuvati i onda ga stavljaju na, ne znam, plodonosno drveće, da bi bilo još plodonosnije, a da bi se energija tog drveća prenijela na taj njihov badnjak i da bi oni imali plodove tog rada – objašnjava etnolog i novinar Jasna Jojić, prenosi TV Prva.

– Sve ostalo, slamu, pšenicu, to isto tako ili treba negdje posaditi – pšenicu da dalje niče, a slamu negdje spakovati, kukuruzna zrnca i slično, da služe kao amajlija. Možda nešto staviti u novčanik, te sitne stvari kao što su zrnca kukuruza, pšenica i ostalo, kažu da privlače sreću, kao privlače sitne parice, pa ih onda ljudi često nose u novčaniku.

Koji se običaji vezuju za drugi dan Božića?

– Drugi dan Božića bi trebalo možda da odemo negdje u goste. Juče se nigdje nije išlo, mada mi već malo kršimo tu tradiciju i vidim da su mnogi pravili nekakve zabave… Ali Božić je porodični praznik i trebalo bi da se provede u okviru porodice, a drugog dana je u redu otići negdje u goste ili primiti goste – poručila je ona.

Društvo

KAD BRAK POSTANE VIJEST! Ova opština slavi prve mladence nakon tri decenije

Nakon skoro 30 godina imamo vjenčanje u našoj opštini krajem ovog mjeseca, kazao je za “Nezavisne novine” Božo Sjeran, načelnik opštine Istočni Mostar, i dodao da je ova lokalna zajednica uvela jedan vid podrške za svaki sklopljeni brak.

“Mladi parovi koji se vjenčaju u našoj opštini dobijaju subvencije u iznosu od 1.000 KM, dok parovi koji imaju preko 35 godina a stupe u brak dobijaju podršku u iznosu od 3.000 KM”, kazao je Sjeran.

Naime, prema podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske, demografski pokazatelji u pojedinim malim opštinama Republike Srpske sve su porazniji, pa tako u nekima tokom čitave prethodne godine nije rođeno nijedno dijete, a nije zabilježen niti jedan sklopljen brak.

Posebno teška situacija je u opštinama Istočni Mostar i Istočni Drvar, gdje zvanično nije zabilježena nijedna novorođena beba u 2024. godini. Uz to, u Istočnom Mostaru, Kupresu, ali i Petrovcu nije registrovano nijedno vjenčanje.

Demograf Stevo Pašalić upozorava da je stanje u malim, ruralnim opštinama ozbiljno, ali ne i iznenađujuće.

“Male lokalne zajednice već dugo kubure sa izumiranjem stanovništva. U njima uglavnom živi stotinak ljudi, pretežno starije populacije. Sasvim je logično da se u takvim sredinama godišnje rodi jedno ili nijedno dijete”, kazao je Pašalić.

Dodaje da se od populaciono malih opština ne može očekivati demografski oporavak.

“Potrebno je ozbiljno razmisliti o reorganizaciji o pripajanju ovih opština većim i funkcionalnijim administrativnim cjelinama. Jer, one su neodržive, kako demografski, tako i ekonomski”, poručio je Pašalić i dodao da su problem i funkcije, ne samo brojke.

Iako bi logično rješenje bilo ukidanje ili spajanje malih opština, Pašalić ističe da za takav potez ne postoji politička volja.

“Ljudi ne dozvoljavaju ukidanje tih opština jer se vezuju za funkcije koje one nose”, pojašnjava Pašalić.

Dodaje da je statistika neumoljiva, da se početkom devedesetih u BiH rađalo oko 66.700 djece godišnje, dok je 2023. rođeno samo 24.451 dijete, što predstavlja pad od skoro 60 odsto.

“Uzrok je takozvani tempo-efekat, mladi kasnije stupaju u brak i kasnije rađaju djecu, često tek u tridesetim godinama. Osim toga, masovne migracije mladih u inostranstvo dodatno ubrzavaju demografski pad”, ističe Pašalić.

Pojasnio je da se moramo navići na činjenicu da će nas biti sve manje.

“Održivi razvoj mora se bazirati na kvalitet kroz obrazovanje, zapošljavanje, ekonomsku sigurnost i društvenu stabilnost”, zaključuje Pašalić i dodaje da prirodni priraštaj neće popraviti demografsku sliku.

Komentarišući podatak da u Istočnom Mostaru u prošloj godini nije rođena nijedna beba, Sjeran je istakao da, iako u ovoj lokalnoj zajednici ima mladih ljudi, mnogi od njih imaju prebivalište u susjednim opštinama.

“Zbog toga često nema upisa u matičnu knjigu rođenih, jer se upisuju u tim sredinama gdje su roditelji prijavljeni”, kazao je Sjeran.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 31 stepen

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti pretežno sunčano i veoma toplo vrijeme.

Nakon vedrog i svježeg jutra, ponegdje uz rijeke i po kotlinama biće prolazna magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren vjetar, u Hercegovini povremeno i pojačan sjevernih smjerova. jutarnja temperatura vazduha od sedam do 13, a maksimalna dnevna temperatura od 26 do 31 stepena Celzijusova.

Nastavi čitati

Društvo

NEVIĐEN SLUČAJ U BANJALUCI! Ljekari iz oka pacijenta izvadili crva dugog šest centimetara

Iz kapka pacijenta starije životne dobi odstranjen je crv od šest centimetara, a fotografiju koja to dokazuje objavio je poznati banjalučki ljekar Bojan Kozomara.

“Ovako izgleda crv upravo odstranjen iz kapka pacijenta starije životne dobi. Crva je dijagnostikovala doktorica Tamara koja radi u mojoj zdravstvenoj ustanovi, a kolege sa UKC-a su ga odstranile iz kapka. Ja sam bio pogrešno informisan. Izvinjavam se kolegama sa Klinike za očne bolesti UKC RS”, napisao je na društvenoj mreži X. Kozomara, koji je prethodno naveo da je crva uklonila njegova kolegica Tamara.

Kako je naveo Kozomara, crv je najvjerovatnije od psa.

“Pomazite psa koji ima jajašca gliste, pa onda ‘pomazite’ oko…”, napisao je on u komentaru objašnjavajući ovu situaciju.

Nastavi čitati

Aktuelno