Connect with us

Društvo

EKOLOŠKA KATASTROFA koja prijeti BiH rijetko na dnevnom redu “VISOKE POLITIKE”

Bh. diplomatija, kao i Predsjedništvo BiH su svega nekoliko puta ukazali na problem Trgovske gore, i to većinom medijima i javnosti u Bosni i Hercegovini, dok u raznim inostranim posjetama i mnogobrojnim susretima, kako u Evropi, tako i u svijetu, veoma rijetko su upoznavali svoje sagovornike o tome da stanovništvu BiH prijeti ekološka katastrofa.

Iako se svakodnevno javljaju kada su u pitanju javna politička prepucavanja o svemu i svačemu, o jednom od najvećih potencijalnih problema za oko 250.000 građana BiH rijetko se oglašavaju.

Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green Team” iz Novog Grada, rekao je za “Nezavisne novine” da je dolazak visoke predstavnice Evropske unije za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku, koja je i potpredsjednica Evropske komisije, Kaje Kalas odlična prilika za domaće političare da na domaćem terenu istaknu problematiku namjere Hrvatske da na granicu sa BiH smješta radioaktivne i druge opasne otpade.

Istakao je da često imamo priliku svjedočiti tom da domaći političari zaziru od isticanja problema koje imamo zbog neodgovornih odnosa ka BiH iz inostranstva, već se većinom energija troši na međusobne okršaje i umiljavanje briselskim birokratama.

“BiH je u ozbiljnom problemu kada je riječ o djelovanju ka inostranstvu. Praktično smo bez rezultata kada je u pitanju diplomatija. Na operativnom nivou, nije ni iskomunicirano ka zemljama koje su članice EU, kao ni sa drugim zemljama koje bi mogle biti od pomoći, niti oni znaju kakav presedan je u začetku na granici Hrvatske i BiH. Ukoliko se ostvari namjera Hrvatske da izgura radioaktivne i druge otpade na granicu sa BiH, dolazimo do uspostavljanja nove prakse na međunarodnom nivou, gdje će biti legalno i legitimno gurati otpade na granice sa drugim zemljama, a posebno ako je to na granici EU sa nekom manje uticajnom zemljom”, naveo je Crnković.

Dodao je da u tom slučaju neće osjećati posljedice samo građani sjeverozapadne BiH, već je riječ o nečemu što će imati dalekosežne posljedice.

“Spoljnu politiku BiH vode Predsjedništvo BiH i Ministarstvo spoljnih poslova, svako u svom djelokrugu, a gospođa Kalas će se susresti i sa jednima i sa drugima. Da li će i dalje odjekivati tišina vanjske politike kada je u pitanju odbrana prava na život preko 250.000 Krajišnika i da li će i dalje sve drugo biti preče, ostaje da ispratimo”, naglasio je Crnković.

Miroslav Drljača, načelnik opštine Novi Grad, istakao je da se Hrvatska ponaša kao da sa druge strane granice nema života.

“Odabrana lokacija za radioaktivni otpad je mnogo bliža opštini Novi Grad nego Dvoru. Udaljenost zgrade opštine Novi Grad je oko 2,5 kilometra, a od zgrade opštine Dvor pet kilometra. Od samog početka za nas je ta lokacija neprihvatljiva. Neprihvatljivo je i da Hrvatska jednostavno ne uzima u obzir da s ove strane granice postoji stanovništvo”, naveo je Drljača.

Dodao je da iz Hrvatske nema zvaničnih informacija, već se o aktivnostima saznaje uglavnom iz medija.

“Ne znamo ni koji će metod koristiti. Prvo su govorili da će za skladištenje koristiti postojeća vojna skladišta, što je bio jedan od argumenata kada je riječ o cijeni. Sada su skladišta srušena i gradi se novi objekat”, rekao je Drljača.

Prema njegovim riječima, aktuelna politička situacija u BiH je takva da ovo pitanje nije u žiži interesovanja iako je riječ o pitanju dvije zemlje.

“Bojim se da sve to otvara vrata Hrvatskoj da realizuje svoju ideju. Potrebno je snažno angažovanje institucija BiH”, smatra Drljača.

Podsjećamo, Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško i postojeći institucionalni otpad skladišti na lokaciji Trgovska gora u opštini Dvor, na samoj granici sa BiH.

Related Topics:

Društvo

POZNATOM DOKTORU NAJVEĆE PRIZNANJE! Vlada odlučila – Institut „Zotović“ zvanično mijenja ime u „Prof. dr Goran Talić“!

Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i ortopedsku hirurgiju „Dr Miroslav Zotović“ u Banjaluci ubuduće se nositi ime po preminulom doktoru Goranu Taliću, saopšteno je iz Vlade Republike Srpske.

Vlada Republike Srpske, s ciljem odavanja počasti prof. dr Goranu Taliću, koji je dao izuzetan doprinos razvoju i unapređenju zdravstvene zaštite u Republici Srpskoj, donijela je Odluku o promjeni naziva JZU Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i ortopedsku hirurgiju „Dr Miroslav Zotović“ Banja Luka u JZU Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i ortopedsku hirurgiju „Prof. dr Goran Talić“ Banja Luka.

Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i Institut zaduženi su da odmah preduzmu dalje aktivnosti na realizaciji promjene naziva ove zdravstvene ustanove, saopšteno je iz Vlade Srpske.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nakon hladnog jutra, moguća slaba kiša

U Republici Srpskoj i FBiH će, nakon vedrog i hladnog jutra, biti pretežno sunčano vrijeme.

Ujutru će na jugozapadu i u višim predjelima biti slabog mraza, a oko rijeka i po kotlinama prolazne magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana će na istoku doći do naoblačenja, mjestimično je moguća vrlo slaba kiša, dok će uveče u većini krajeva biti pretežno oblačno, ali bez padavina.

Duvaće slab, promjenljiv ili vjetar sjevernih smjerova, a u Hercegovini tokom jutra umjerena do pojačana bura.

Minimalna temperatura vazduha biće od minus jedan do pet, na jugu do osam stepeni, u višim predjelima od minus tri, a maksimalna od 15 na istoku do 22 na sjeveru i zapadu, u višim predjelima od 12 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

STRUJA U BIH PREJEFTINA? Stručnjak poručuje: “Poskupljenje neminovno”

Električna energija u BiH moraće poskupjeti kako bi se obezbijedio novac za održavanje i modernizaciju elektroenergetskog sistema, smatra Zijad Bajramović, predsjednik BH Komiteta CIGRE, koji upozorava da država istovremeno mora zaštititi građane koji ne mogu podnijeti veće račune.

Prema njegovim riječima, elektroenergetski sektor suočava se s ozbiljnim problemima, od nedovoljnih ulaganja u mrežu do sve većeg broja solarnih i vjetroelektrana, čiju proizvodnju postojeća infrastruktura neće moći neograničeno prihvatati.

Posebno upozorava da su za modernizaciju distributivne mreže u naredne tri godine potrebne oko tri milijarde KM.

Zašto Bajramović smatra da struja mora poskupjeti?

Bajramović je u razgovoru za BHRT ocijenio da je cijena električne energije za domaćinstva i dalje preniska u odnosu na troškove proizvodnje, nabavke i prenosa.

“Cijena električne energije za javnu potrošnju i dalje je preniska”, rekao je Bajramović.

Smatra da sadašnji način formiranja cijena ne obezbjeđuje dovoljno novca za održavanje postojeće infrastrukture, a posebno ne za ulaganja koja će biti potrebna u narednim godinama.

“Po meni je to neminovnost”, rekao je govoreći o korekciji cijena električne energije.

Ipak, naglašava da poskupljenje ne smije pasti na teret građana koji već teško plaćaju račune.

“Nadležna ministarstva i vlade moraju voditi računa o tome da zaštite ugrožene kupce, između ostalog i kroz određene sisteme beneficija”, poručio je.

Njegove izjave predstavljaju stručnu procjenu, a ne najavu konkretne odluke nadležnih institucija o novim cijenama struje.

Za elektroenergetsku mrežu potrebne tri milijarde KM

Jedan od najvećih problema jeste stanje prenosne i distributivne mreže.

Prema procjenama koje je iznio Bajramović, u naredne četiri godine BiH bi godišnje mogla dobijati između 500 i 600 megavata novih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije.

Međutim, pitanje je može li postojeća mreža prihvatiti toliku proizvodnju.

“Mislim da elektroenergetska mreža, ni prenosna ni distributivna, nisu u potpunosti spremne da prihvate te nove količine”, upozorio je Bajramović.

Na mrežu je već priključeno oko 1.600 megavata varijabilnih obnovljivih izvora, dok su, prema njegovim riječima, granične vrijednosti prenosne mreže približno 2.000 megavata.

To znači da bi dalji rast proizvodnje iz solarnih i vjetroelektrana mogao predstavljati ozbiljan izazov ukoliko se na vrijeme ne izgrade novi kapaciteti za prenos i distribuciju električne energije.

Za modernizaciju distributivne mreže, prema procjenama koje je naveo, u naredne tri godine potrebno je oko tri milijarde KM.

BiH više nije siguran izvoznik struje

Bajramović upozorava i na promjene u proizvodnji električne energije.

Bosna i Hercegovina, koja je godinama imala značajnu ulogu izvoznika, sada se suočava s periodima u kojima domaće elektroprivrede moraju uvoziti struju.

Kao jedan od uzroka navodi izostanak odgovarajuće razvojne politike, ali i probleme u rudnicima i proizvodnji uglja.

Smatra da je potrebno realnije uskladiti cijene uglja i električne energije s troškovima proizvodnje, uz zaštitu položaja rudara.

Istovremeno, ulaganja ne mogu biti usmjerena samo na nove elektrane.

Potrebni su novi dalekovodi, modernizacija distributivnih sistema, baterijska skladišta energije i tehnologije koje će omogućiti stabilno snabdijevanje i kada proizvodnja iz obnovljivih izvora varira.

Nedostaje i radnika

Pored novca i infrastrukture, sve veći problem predstavlja nedostatak stručnog kadra.

“Mislim da stručne snage, inženjera, tehničara i majstora, imamo sve manje i da i s tim možemo doći u problem u Bosni i Hercegovini”, rekao je Bajramović.

Dodatni pritisak na elektroenergetski sektor donose evropska pravila o emisijama ugljen-dioksida, uključujući mehanizam CBAM, koji utiče na uslove plasmana određenih proizvoda na tržište Evropske unije.

Dugoročno, BiH će morati da smanjuje oslanjanje na termoelektrane i razvija zamjenske proizvodne kapacitete, ali Bajramović upozorava da se takva promjena mora planirati zajedno s razvojem mreže.

Šta će biti ako se ulaganja nastave odgađati?

O izazovima energetskog sektora biće riječi i na petom savjetovanju BH Komiteta CIGRE u Mostaru, na kojem je najavljeno oko 80 stručnih radova i više od 300 učesnika.

Među temama su obnovljivi izvori energije, pametne mreže, baterijski sistemi i energetska tranzicija.

Bajramović smatra da BiH ima stručni i razvojni potencijal za modernizaciju, ali da je neophodno da nadležni konačno počnu s ulaganjima.

“Mislim da Bosna i Hercegovina ima kapacitet, samo treba krenuti u pravcu razvoja koji su stručnjaci postavili”, zaključio je.

Nastavi čitati

Aktuelno