Kada je Donald Tramp još u svom prvom mandatu 2019. godine prvi put izjavio da SAD žele da kupe Grenland, a zatim u januaru ove godine pojačao pritisak ne isključujući ni upotrebu vojne ili ekonomske sile protiv Danske, evropske diplomate govorile su o teškoj krizi unutar NATO-a.

EU, Kopenhagen i Nuk tada su odlučno poručivali da ostrvo nije na prodaju i da se o suverenitetu ne trguje. Međutim, prema zvaničnom sporazumu koji je Bijela kuća objavila nakon jučerašnjeg potpisivanja u Njujorku, Vašington je dobio značajna vojna i strateška prava na Grenlandu, bez kupovine teritorije.

Šta se mijenja u odnosu na sporazum iz 1951. godine?
Dokument je formalno predstavljen kao izmjena i dopuna sporazuma o odbrani Grenlanda iz 1951. godine, ali donosi značajne promjene na terenu.

Američka vojska se nakon više od 70 godina vraća na strateške tačke na jugu i istoku Grenlanda: sporazum predviđa uspostavljanje odbrambenih područja u Narsarsuaqu i Mestersvigu, uz nastavak modernizacije i širenja postojeće svemirske baze Pituffik.

Uvedena je i ubrzana procedura za uspostavljanje novih odbrambenih područja ako se pojavi potreba, pri čemu se pregovori u slučaju neslaganja u roku od 90 dana prebacuju na nivo ministara.

Šta sporazum kaže o “Zlatnoj kupoli” i vojnim plovilima?
Za razliku od sporazuma iz 1951. godine, novi tekst izričito navodi uspostavljanje sistema protivraketne odbrane pod nazivom “Golden Dome” (Zlatna kupola) radi odbrane američkog kontinenta i sjevernoatlantskog područja.

Takođe, Danska i Grenland obavezali su se da po ubrzanom postupku razmatraju američke zahtjeve za postavljanje bespilotnih vojnih instalacija, radara i senzora izvan samih vojnih baza.

Jedna od ključnih novosti odnosi se na vojno kretanje. Američki vojni avioni dobili su pravo preleta i slijetanja na teritoriji Grenlanda, dok sporazum američkim javnim plovilima daje široka prava pristupa i kretanja kroz grenlandske teritorijalne vode, uključujući podvodni pristup i kretanje, osim ako se strane drugačije ne dogovore.

Kakva ograničenja sporazum uvodi za treće zemlje?
Sporazum uvodi ograničenja za države izvan NATO-a. Član IX predviđa da država koja nije članica NATO-a ne može uspostaviti vojne instalacije niti trajno vojno prisustvo na Grenlandu, osim ako se strane drugačije ne dogovore.

Osim toga, član X predviđa ograničenja određenih stranih ulaganja država i investitora koji ne dolaze iz članica NATO-a, partnera Saveza ili Evropske unije.

Ograničenja se odnose na mogućnost sticanja kontrole, uticaja ili pristupa povjerljivim podacima u osjetljivim sektorima, među kojima su kritična infrastruktura i eksploatacija prirodnih resursa.

Ove odredbe posebno su značajne u kontekstu Kine, koja je proteklih godina pokazivala interesovanje za ulaganja u grenlandske aerodrome i nalazišta rijetkih metala, prenosi Index.

Šta bi se dogodilo ako Grenland postane nezavisan?
Posebna odredba sporazuma odnosi se na mogućnost buduće nezavisnosti Grenlanda. Sporazum predviđa korake kojima bi se obezbijedio nastavak članstva, odnosno ulazak nezavisnog Grenlanda u NATO, kao i preuzimanje prava i obaveza iz ovog sporazuma prema SAD.

Sporazum nema unaprijed određen rok trajanja, a njegove izmjene zahtijevaju saglasnost potpisnika.

Kada je riječ o lokalnom stanovništvu, sporazum predviđa da se, u najvećoj mogućoj mjeri, lokalnim kompanijama omogući učešće u komercijalnim poslovima povezanim sa izgradnjom, održavanjem i servisiranjem vojnih instalacija. Predviđeno je i da vojne aktivnosti uzimaju u obzir tradicionalne aktivnosti stanovništva, uključujući lov i ribolov.

Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov doputovao je u Njujork gdje će učestvovati na Generalnoj debati 81. Generalne skupštine UN.

Očekuje se da će ruski ministar imati čitav niz bilateralnih susreta na marginama UN, a već danas sastaće se sa američkim državnim sekretarom Markom Rubiom.

Kako je navedeno na sajtu Stejt departmenta, sastanak dvojice zvaničnika predviđen je za 15 sati po srednjeevropskom vremenu.

Kako je ranije najavio sam Lavrov, sastanak će biti prilika da ruska strana precizira kakav je stav šefa Stejt departmenta po pitanju ukrajinske krize.

Lavrov i Rubio će razgovarati, između ostalog, i o saradnji dvije zemlje u okviru UN, najavljeno je ranije u Moskvi.

U ruskom Ministarstvu spoljnih poslova su istakli da Rusija i SAD, dve stalne članice SB UN, imaju izuzetan potencijala za saradnju, ali on nije iskorišćen.

Šef ruske diplomatije obratiće se učesnicima Generalne debate 26. septembra. Prema riječima Marije Zaharove, portparola ruskog Ministarstva spoljnih poslova, ministar će u govoru detaljno iznijeti stavove Rusije kada je riječ o ključnim problemima današnjice i dati ocjenu rada svjetske organizacije i njenog autoriteta.

Sukob u Ukrajini je daleko najteži za rješavanje od svih međunarodnih sukoba, izjavio je potpredsjednik SAD Džejms Dejvid Vens.

Ovo je teško da se riješi, u to nema sumnje. Ali radije bih radio za predsjednika SAD Donalda Trampa koji energično pokušava da riješi taj problem – rekao je Vens.

On je naveo da postoje razlozi za očekivanje napretka nakon kontakta između Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, zakazanog za danas.

– Ja sam uvijek optimista da ćemo postići napredak – dodao je Vens.