Connect with us

Svijet

NE DAJU PARE! NATO neće ispuniti Trampov prijedlog

NATO neće ispuniti prijedlog novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trampa da značajno poveća izdvajanje za odbranu, ali će vjerovatno pristati na veća izdvajanja nego što su trenutna, piše danas Rojters pozivajući se na zvaničnike i analitičare.

Zvaničnici iz zemalja NATO rekli su da se slažu da potrošnja na odbranu treba i dalje da raste, ali nisu podržali cifru od 5 odsto, za koju analitičari navode da je politički i ekonomski nemoguća za skoro sve članice.

Zvaničnici navode da će novi cilj vjerovatno biti dogovoren na samitu NATO u Hagu u junu, podstaknut strahom da bi Rusija mogla da napadne neku NATO zemlju nakon Ukrajine i Trampovim savjetima.

Pojedini zvaničnici očekuju da će se 32 članice NATO, nakon mnogo prepirki, složiti sa ciljem od oko tri odsto BDP, prenosi Tanjug.

Italijanski ministar odbrane Gvido Krozeto rekao je za Rojters da izgleda da će doći do pomaka.

“Ne mislim da će to biti 5 odsto, što bi bilo nemoguće za skoro svaku naciju na svijetu u ovom trenutku, ali… neće biti ni dva (procenta), koliko se već borimo da dostignemo, već više od dva (odsto)”, istakao je on.

Italija, sa potrošnjom za odbranu od oko 1,5 odsto BDP, je među osam članica NATO koje ne ispunjavaju trenutni cilj.

Poljska, koja se graniči sa Ukrajinom, je članica NATO koja troši najveći deo BDP-a na odbranu – ona je, kako su pokazale procjene iz alijanse, prošle godine izdvojila 4,12 procenata.

Slijede Estonija sa 3,43 odsto i SAD sa 3,38 procenata.

Članice NATO prosječno izdvajaju oko 2,71 odsto BDP.

Fenela MekGerti, stručnjak za odbrambenu ekonomiju u istraživačkom centru Međunarodnog instituta za strateške studije, rekla je da su nedavna povećanja bila “izvanredna”, ali da su potrebne godine da zemlje počnu da postižu nove ciljeve.

“Čak i ako bi Evropa nastavila sa tom stopom prilično izvanrednog rasta, većom od 10 odsto u realnom iznosu 2024. godine, ipak bi bilo potrebno još 10 godina da dođe do čak tri odsto BDP”, rekla je ona.

Međutim, mnoge evropske vlade navode da bi evropski kontinent trebalo da učini više da se odbrani i da se manje oslanja na SAD, istakla je agencija.

Novoizabrani američki predsjednik rekao je u utorak da bi članice vojne alijanse trebalo da izdvajaju 5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) na odbranu, što je ogromno povećanje u odnosu na sadašnji cilj od dva procenta i nivo koji trenutno nijedna zemlja NATO, uključujući SAD ne ostvaruje.

Trampove izjave bili su podsjetnik na njegovu fokusiranost na potrošnju NATO tokom njegovog prvog mandata i njegove pijretnje da neće zaštititi saveznike koji ne uspiju da ostvare cilj, navodi Rojters.

Svijet

PUTIN POZVAO ZELENSKOG U MOSKVU! “U suprotnom slučaju, moraćemo sve da riješimo vojnim putem”

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da ne isključuje mogućnost sastanka sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i predložio da se taj sastanak održi u Moskvi.

„Ako je Zelenski spreman za sastanak, neka dođe u Moskvu“, rekao je Putin, uz ocjenu da „postoji svjetlo na kraju tunela“, prenosi agencija RIA Novosti.

On je rekao da, ukoliko prevlada zdrav razum, onda može doći do dogovora o tome kako da se rat u Ukrajini završi na zadovoljavajući način.

„U suprotnom slučaju, moraćemo sve da riješimo vojnim putem“, rekao je Putin i dodao da je obavijestio američkog predsjednika Donalda Trampa o tome da želi da se sastane sa Zelenskim.

On je rekao da je moguće postići prihvatljivu opciju za okončanje rata, dodajući da su svi pokušaji Rusije da mirnim putem riješi ukrajinsko pitanje bili osujećeni.

Istakao je da vidi iskrenu želju Trampove administracije da se riješi ukrajinski sukob, a Zelenskog je nazvao „vršiocem dužnosti šefa administracije Ukrajine“.

Sumirajući svoju posjetu Kini, gdje je prisustvovao vojnoj paradi povodom obilježavanja Dana pobjede u Drugom svjetskom ratu, Putin je rekao da je posjeta bila veoma pozitivna i ocijenio da Kina ostaje pokretač globalne ekonomije.

„U tom smislu, posebno bih istakao kinesku inicijativu o globalnom upravljanju. Čini mi se da je ovo veoma pravovremeno i, što je važno, ova inicijativa je usmjerena na pozitivnu saradnju između onih zemalja koje su se okupile na samitu u Kini i naših potencijalnih partnera među zemljama koje trenutno ne žele da proglase ovo partnerstvo“, rekao je Putin i dodao da potreba za energetskim resursima raste, uključujući i u kineskoj ekonomiji.

Govoreći o principu multipolarnosti, Putin je rekao da to ne znači da se pojavljuju novi hegemoni u svijetu, već da sve zemlje treba da imaju jednaka prava.

Nastavi čitati

Svijet

PRITISAK NA IZRAEL SVE VEĆI UZ NAJAVU SANKCIJA: Belgija planira da prizna Palestinu

Belgija će priznati palestinsku državu tokom zasjedanja Generalne skupštine UN-a, najavio je ministar spoljnih poslova Maksim Prevot. Ujedno, Brisel razmatra i niz ekonomskih i političkih sankcija protiv Izraela.

Izrael se sve više suočava sa globalnim kritikama zbog rata u Gazi, a najave više zemalja da će formalno priznati palestinsku državu izazvale su nezadovoljstvo izraelskih vlasti pred sjednicu najvišeg tijela Ujedinjenih nacija koja će se održati ovog mjeseca.

Belgija će priznati palestinsku državu tokom zasjedanja Generalne skupštine UN-a, saopštio je juče ministar spoljnih poslova Maksim Prevot, čime se dodatno pojačava međunarodni pritisak na Izrael, nakon što su slične poteze najavile Australija, Velika Britanija, Kanada i Francuska.

“U Palestini se odvija humanitarna tragedija”
Belgija će se pridružiti državama potpisnicama takozvane Njujorške deklaracije, čime podržava rješenje o dvije države – nezavisnu Palestinu koja bi u miru koegzistirala uz Izrael, naveo je Prevot na mreži X.

Ova odluka donijeta je, kako je dodao, “u svjetlu humanitarne katastrofe koja se odvija u Palestini, naročito u pojasu Gaze, kao i kao odgovor na nasilje koje Izrael sprovodi kršeći međunarodno pravo”.

“Razmotrićemo sankcije Izraelu”
Belgijska vlada razmatra uvođenje ukupno 12 mjera protiv Izraela, uključujući zabranu uvoza proizvoda sa izraelskih naselja, reviziju državnih ugovora sa izraelskim firmama, kao i proglašavanje lidera Hamasa za nepoželjne osobe (persona non grata) u Belgiji, izjavio je Prevot.

Palestinci već decenijama teže uspostavljanju sopstvene države na teritorijama Zapadne obale i pojasa Gaze, koje su pod izraelskom okupacijom, sa Istočnim Jerusalimom kao glavnim gradom. Sjedinjene Američke Države i dalje smatraju da se palestinska država može formirati jedino kroz direktne pregovore sa Izraelom.

“Pritisak na izraelsku vladu i Hamas”
Kao članica Evropske unije, Belgija je odlučila da pojača politički i diplomatski pritisak kako na izraelsku vladu, tako i na Hamas, poručio je Prevot.

U 2024. godini, najviši sud Ujedinjenih nacija presudio je da je izraelska okupacija palestinskih teritorija, uključujući Zapadnu obalu i tamošnja naselja, protivpravna, te da izraelske snage moraju biti povučene što je prije moguće.

Izrael, međutim, tvrdi da te teritorije nisu “okupirane” u pravnom smislu, jer se, po njihovim riječima, nalaze na spornom području. Ipak, Ujedinjene nacije i velika većina međunarodne zajednice i dalje ih smatraju okupiranim teritorijama.

Nastavi čitati

Svijet

NA RASTANKU PAO ZAGRLJAJ: Putin i Kim Džong Un razgovarali 2,5 sata nakon VOJNE PARADE u Pekingu

Predsjednik Rusije Vladimir Putin razgovarao je danas u Pekingu sa sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom i tom prilikom rekao da su odnosi između dvije zemlje su poprimili “posebno povjerljiv, prijateljski i saveznički karakter”.

Putin je naglasio ulogu vojske DNRK “u oslobađanju Kurske oblasti, u potpunosti u skladu sa sporazumom između zemalja” i rekao da Rusija nikada neće zaboraviti učešće sjevernokorejskih vojnika u borbi protiv ukrajinskih snaga, prenosi RIA Novosti.

Kim Džong Un je naveo da se odnosi između Rusije i DNRK se razvijaju u svim aspektima, i da ako Pjongjang može da pomogne Moskvi na bilo koji način, to će svakako učiniti i da to doživljava kao “bratsku dužnost”.

Bilateralni sastanak Putina i Kima održan je u državnoj rezidenciji Đaojutaj, koju ruski lider koristi tokom posjete Kini, a lideri su komunicirali putem prevodilaca. Oni su nakon vojne parade otišli zajedno na sastanak istim automobilom.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, pomoćnik ruskog predsjednika za međunarodne poslove Jurij Ušakov i ministar prirodnih resursa i životne sredine, kopredsedavajući rusko-korejske međuvladine komisije Aleksandar Kozlov učestvovali su u razgovorima ruskog i sjevernokorejskog lidera Vladimira Putina i Kim Džong Una, prenosi TASS.

Razgovori trajali 2,5 sata, za rastanak – zagrljaj
Kako javljaju ruski mediji, sastanak dvojice lidera trajao je 2,5 sata. Ruski predsjednik je nakon toga ispratio Kima do njegovog automobila.

Putin je pozvao Kim Džong Una u Rusiju, javlja TASS, nakon njihovog sastanka u Pekingu.

Kim je poželio ruskom lideru dobro zdravlje i uspjeh, navodi ruska državna novinska agencija RIA, dodajući da je Kim rekao da će se uskoro održati novi sastanak.

Na rastanku su se dvojica lidera zagrlila.

Sestra Kim Džong Una na sastanku sa Putinom
Sestra lidera DNRK Kim Džong Una, Kim Jo Džong, pridružila se delegaciji Severne Koreje na razgovorima sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, javlja dopisnik RIA Novosti.

Kim Jo Džong je zamjenik direktora odjeljenja Centralnog komiteta Radničke partije Koreje i često prati Kim Džong Una na njegovim putovanjima u inostranstvo.

Ranije danas Putin i Kim, zajedno sa drugim šefovima država, prisustvovali su paradi i prijemu u Pekingu povodom 80. godišnjice pobjede u Drugom svjetskom ratu.

Poslednji put Putin se sastao sa Kim Džong Unom u junu 2024. godine u Pjongjangu.

Prije toga, u septembru 2023. godine, Kim je posetio Rusiju – lideri su razgovarali na kosmodromu Vostočni u Amurskoj oblasti.

Kim Džong Un je prije toga posjetio Rusku Federaciju u aprilu 2019. godine, gdje su se on i Putin sastali u Vladivostoku.

Kim Džong Un je u Kinu poveo i svoju kćerku Kim Džu Ae, za koju se spekuliše da je njegova potencijalna nasljednica, prenosi Tanjug, BBC.

Nastavi čitati

Aktuelno