Connect with us

Politika

Javni dug BiH iz godine u godinu raste, Srpska DUPLO ZADUŽENIJA od FBiH!

Javni dug Bosne i Hercegovine, koji se sastoji od dugova Republike Srpske i FBiH, raste gotovo podjednako iz godine u godinu. Iako naša zemlja nije među najzaduženijima, problem predstavlja struktura tog duga.

Republike Srpska i BiH se zadužuju kod komercijalnih banaka po dosta visokoj kamatnoj stopi, a novac se troši na otplatu ranije uzetih kredita ali ne i na razvojne i infrastrukturne projekte. Koliki je javni dug i koji je dio BiH po glavi stanovnika zaduženiji?

Prema podacima Ministarstva finasija BiH javni dug BiH u zadnjem kvartalu tekuće godine iznosi 12 milijardi maraka. Od toga na spoljni dug otpada nešto više od 8 milijardi maraka, dok je unutrašnji dug BiH oko 4 milijarde. U ukupnom stanju javne zaduženosti Federacija BiH učestvuje s oko 50%, a Republika Srpska s 48,%. Problem je što se vlasti zadužuju bez vizije i strategije.

“Kad god vidite da imamo deficit, neplaćene račune iz prethodne godine i kada se zadužujemo da bi to servisirali ili to platili onda je to zaduživanje koje je nedopustivo. Ne možete vi planirati svoje troškove, budžet mora biti izbalansiran”, smatra ekonomista Zoran Pavlović.

Opozicija kritikuje vlast zbog načina zaduživanja, kako Federacije tako Republike Srpske.

“Suština je da je struktura duga jako loša, izuzetno loša. Struktura i ročnost je katastrofalna za nas jer je isključivo motivisana kako sam i rekao budžetskom potrošnjom sa izuzetno visokim kamatnim stopama i po principu dajte mi po svaku cijenu platićemo ogroman iznos, čak smo čuli da u Republici Srpskoj postoje posrednici da određene dugove dobijaju mnogo veća sredstva nego što su kamate. Zamislite posrednik za zaduženje od 100 miliona evra dobije 12 miliona KM”, rekao je poslanik PDP-a u PD PS BiH Branislav Borenović.

“Očekujemo i dalje da javna potrošnja raste a da praktično nemamo investicija i da nemamo otvaranja novih radnih mjesta i svega ono što je neophodno da se stabilizuju prihodi u svim budžetima na svim nivoima vlasti”, kaže poslanik SDA u PD PSBiH Šerif Špago.

Kada se uporedi fiskalna snaga Republike Srpske i Federacije BiH, iako je nivo duga skoro jednak, kada se stavi u odnos sa BDP–om, dug Republike Srpske je duplo veći. Ono što je novost je i to da Vlada Republike Srpske povećava zaduženje na domaćem, a smanjuje na ino tržištu. Sve dok rastu dugovi Srpske i FBiH i ukupni javni dug BiH.

“Vrlo teško je pratiti da li je opravdano zaduženje u BiH. Javni dug se povećava ali je važno znati zašto se povećava taj javni dug, i ono što je najveći problem je što se zadužujemo gotovo uvijek da bi se pokrili budžetski nedostaci”, ističe poslanik u PD PSBiH Jasmin Emrić (NES).

Dok je za jedne stanje alarmantno, premijer Federacije objašnjava kako je Federacija smanjila svoj spoljni dug za 511 miliona KM.

“Mi smo u aprilu došli, javni dug Federacije s kraja marta je bio 24,9 posto BDP danas je 19, 6% To je za nekih 5 nominalnih procenata ili 20 posto manje duga ako ćemo da govorimo u brojevima sa 2 milijarde i 700 miliona smanjen na 2 milijarde i 200 miliona manji dug Federacije”, pojasnio je Nermin Nikšić.

“Kada je riječ o Federaciji, vidjećemo taj izvještaj na kraju godine. Mene malo brine što se prvi put pojavila stavka ino zaduženja ali mislim da to neće tek tako jednostavno ići jer se mora dobiti odobrenje od državnog nivoa, a Republika Srpska to nije slijedila”, ističe predsjednik Odbora za ekonomska pitanja PFBiH Admir Čavalić.

I koliko god čudno zvučalo, Bosna i Hercegovina nije prezadužena država. Tome treba dodati i da su devizne rezerve Centralne banke Bosne i Hercegovine rekordne.

“Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju novembra prošle godine bile su 17,21 milijardu KM i veće su za 170 miliona KM u odnosu na oktobar. To je vrijednost koja se na početku i na kraju mjeseca mijenja u zavisnosti od zaduženosti. Devizne rezevre bilježe rekordno visok nivo”, istakla je governerka Centralne banke BiH Jasmina Selimović.

Osim rekordnih deviznih rezervi Centralne banke BiH, Bosna i Hercegovina bilježi rekordne prihode i od indirektnih poreza. Upravo bi novac sa računa UIO mogao biti iskorišten za infrastrukturne projekte, ali se ta zaduživanja za gradnju čuvaju kao izgovor za podizanja novih kredita, prenosi BHT.

Related Topics:

Politika

BOŽOVIĆ: “Donošenje odluka vratiti u institucije sistema, ne u kafane”

“Načelno smo dogovorili uvođenje 13. neoporezive plate, izgradnju velikih solarnih elektrana za potrebe privrede, kao i formiranje ministarstva ekonomije, koje će objediniti sve procese i ubrzati procedure u korist domaće privrede. Uspostavićemo i fond za podsticaje u privredi kako bismo olakšali finansiranje daljeg razvoja i zapošljavanja u Republici Srpskoj”, objavio je Milorad Dodik na Iksu. “Ovu objavu gospodina Dodika ne mogu ostaviti bez komentara, jer je važno da javnost i građane podsjetimo na neke činjenice”, istakao je načelnik opštine Istočna Ilidža, Marinko Božović.

Zašto je to tek „načelno dogovoreno“?

Takve i slične mjere poslanici Srpske demokratske stranke i opozicije predlažu godinama, ali ih aktuelna vlast uporno ignoriše. Osnovno pitanje je: zašto ste tek načelno dogovorili, zašto se niste konkretno dogovorili i rekli od kada će se početi primjenjivati?

Drugo: Izgradnja solarnih elektrana za potrebe privrede.

Na kojoj mreži i sa kojim kapacitetima? Čak i oni koji se ne bave ovom oblašću znaju da na postojećoj mreži odavno nema slobodnih kapaciteta. Vaše stranačke kolege, koje upravljaju ovim sektorom, već su podijelile saglasnosti na priključke, pa privrednici danas mogu da grade samo za sopstvene potrebe, a za to im podrške nije potrebna.

Treće: Formiranje ministarstva ekonomije.

To je klasično prelivanje iz šupljeg u prazno. Promjena imena ministarstva ili formiranje novog ne donosi suštinske rezultate. Potrebne su korjenite reforme i sistemski pristup kako bi se privreda Republike Srpske, koja je u poslednjih 20 godina sistematski oslabljena, konačno počela oporavljati.

Četvrto: Formiranje fonda za podsticaje u privredi.

Ne možete s jedne strane govoriti o rasterećenju privrede, a s druge uvoditi nove namete. Ovakve mjere mogu imati smisla samo ako postoji povjerenje u institucije, a ono je odavno narušeno zbog neodgovornog upravljanja i političkih odluka. Najbolji primjer je isplata plata iz Fonda solidarnosti rudarima u preduzeću koje je privatizovano i gurnuto u stečaj dok radnici ostaju bez posla.

Na kraju, postavlja se ključno pitanje:

Da li ste prespavali poslednjih dvadeset godina, u kojima ste upravo Vi obavljali najodgovornije funkcije i donosili ključne odluke?

Za trenutno stanje u Republici Srpskoj snosite direktnu političku odgovornost.

Da ne bude da se ne slažem ni sa čim što ste napisali, slažem se sa Vašom poslednjom rečenicom.

Najbolje vrijeme za Republiku Srpsku tek dolazi, ali ne sa ovakvom politikom, već sa odgovornom i domaćinskom vlašću.

P.S. Donošenje odluka mora se vratiti u institucije sistema, tamo gdje im je mjesto, a ne u kafane i na privatna imanja.

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ: Izvinjavamo se Savi Miniću što smo mu završili karijeru!

Napisao je ovo na društvenim mrežama narodni poslanik PDP-a i član PSS-a, Bojan Kresojević koji je objavio video isječak iz gostovanja na RTRS-u u kojem kaže da Republika Srpska jedina ima Vladu koja zarađuje na građanima u uslovima krize.

-Prihodi od PDV-a rastu 20 feninga po litri zbog povećanja cijene goriva, a povrat akcize iznosi samo 10 feninga. Najjeftinije gorivo je ono što funkcioneri sipaju u službene automobile, jer ga ne plaćaju iz svog džepa – naveo je Kresojević i dodao:

-Vlada je zakazala, zato je u Republici Srpskoj cijena goriva najveća. Gospodin Elek je pokušao braniti neodbranjivo, a ne zna ni koliko iznosi akciza po litri goriva. Milioni iz budžeta potrošeni na marketing nisu dovoljni SNSD-u da zaustave da istina izađe na vidjelo – izjavio je Kresojević

Nastavi čitati

Politika

DA NIJE SMIJEŠNO BILO BI TUŽNO! Investitori iz Singapura “isparili”

Ni četiri mjeseca nakon velike najave o izgradnji vjetroparka kod Trebinja čija se vrijednost procjenjuje na milijardu i po KM – konkretnih informacija nema.

Ko su investitori, gdje je projekat zapeo i zašto izostaju odgovori – pitanja su na koja ni nakon 4 mjeseca nismo dobili jasne odgovore.

Dok nadležni izbjegavaju kamere, opozicija tvrdi – riječ je o još jednoj predizbornoj priči.

Od najave da će investitori iz Singapura graditi vjetroelektranu u Trebinju do danas – gotovo potpuna tišina.

Na dopis koji smo još u decembru uputili na jedini dostupni mejl firme Zodic energy – odgovor nikada nije stigao. Pokušaji da dobijemo konkretnije informacije vodili su nas do Gradske uprave.

U neformalnom razgovoru, načelnica Odjeljenja za prostorno uređenje Amerisa Zavitan Jeftović rekla nam je da niko iz Gradske uprave Trebinje nije imao direktan kontakt sa firmom iz Singapura, već da je posrednik bio Zoran Butulija.

Ipak, pred kamere nije željela – prvo zbog viroze, a mjesec dana kasnije nije ispunila obećanje da će dati izjavu. Pred kamere nije želio ni Zoran Butulija, koji nam je, takođe u neformalnom razgovoru rekao da je u partnerstvu Zhongbo grupe koja je zvanično ranije odustala od projekta i Zodic energy u Banjaluci registrovana firma koja treba da gradi vjetropark u Trebinju. Butulija nas upućuje na Gu Šoućjena, direktora firme registrovane u Banjaluci.

Na naš upit, Šoiućjen nam je odgovorio da se trenutno nalazi u Kini te da će se vratiti u Banjaluku kroz desetak dana kada možemo dobiti odgovore. Nakon toga komunikacija je prekinuta pa ni nakon mjesec dana nemamo povratnu informaciju.

Sve to otvara niz pitanja – ko zapravo stoji iza projekta, kakva je veza između kineskih, singapurskih, ali i indijske firme sličnog naziva Zodiac energy do koje nas je dovela potraga za informacijama o singapurskoj firmi Zodic energy.

Zbog svega onoga što je ostalo nejasno, opozicija izražava ozbiljnu sumnju da će projekat uopšte biti realizovan, upozoravajući da se slične priče često aktiviraju upravo uoči izbora.

‘‘Tu je umiješano i nama jedno poznato ime firma Net invest iz Beograda na čijem je čelu Zoran Butulija, a koja je inače, gle čuda, davala papiur i neku vrstu opravdanja i procjene vrijednosti Komsar enerdžija kad ga je od Serdarova kupovao Luka Petrović i ERS i kad smo izgubili 300 miliona KM.

Čim vidite jedne te iste firme, ista imena, a već smo zbog njih izgubili stotine miliona maraka, ni ovdje ne možete očekivati ništa dobro. Ja bih volio da se naprave te vjetroelektrane i da Trebinje dobija 15 miliona KM godišnjih prihoda i da imamo nove izvore električne energije ali iskustvo nas uči da nijedan projekat ove vlasti za 20 godina korumpirana vlast nije mogla da završi, a pitanje je do kada će narod da podržava korumpiranu vlast iza koje ostaju samo desetine i stotine miliona KM izgubljenih sudskih sporova‘‘, rekao je za našu televiziju Nebojša Vukanović, lider liste Za pravdu i red.

Da je sve u vezi sa projektom vjetroelektrane u Trebinju od samog starta sumnjivo, smatra i Milica Radovanović. Predsjednik Gradskog odbora Srpske demokratske stranke u Trebinju.

‘‘Naše vlasti nama pričaju o milionskim iznosima koje planiraju dati firmi koja maltene ne postoji, mi nemamo nikakve transparentne podatke o njihovom poslovanju. Dakle, kako ste vi u stanju da nekome date milionski posao nekome za koga ne znate da li je uopšte kredibilan i sposoban da ispuni bilo šta od očekivanja koja vi imate.

Naš narod očigledno nije ni zainteresovan, mi brinemo brojne druge brige, kako da preživimo od dana do dana, kako da platimo gorivo, račune za struju i ostalo tako da mi o nekim firmama iz Singapura i milionskim iznosima koje poslove im dodjelujemo uopšte nemamo vremena da se njima bavimo‘‘, smatra Milica Radovanović.

Bez odgovora nadležnih, bez jasnih investitora i sa sve više nelogičnosti – priča o vjetroparku za sada više liči na političko obećanje nego na konkretan projekat

Reklo bi se da je priču o trebinjskom vjetroparku odnio vjetar – ali je izvjesno da će je isti taj vjetar ponovo donijeti prvom prilikom, i to baš u vrijeme predizborne kampanje. A dok se nadležni kriju iza izgovora i izbjegavaju javnost, ostaje stara izreka – ko želi, nađe način, a ko neće, nađe izgovor.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno