Connect with us

Politika

Javni dug BiH iz godine u godinu raste, Srpska DUPLO ZADUŽENIJA od FBiH!

Javni dug Bosne i Hercegovine, koji se sastoji od dugova Republike Srpske i FBiH, raste gotovo podjednako iz godine u godinu. Iako naša zemlja nije među najzaduženijima, problem predstavlja struktura tog duga.

Republike Srpska i BiH se zadužuju kod komercijalnih banaka po dosta visokoj kamatnoj stopi, a novac se troši na otplatu ranije uzetih kredita ali ne i na razvojne i infrastrukturne projekte. Koliki je javni dug i koji je dio BiH po glavi stanovnika zaduženiji?

Prema podacima Ministarstva finasija BiH javni dug BiH u zadnjem kvartalu tekuće godine iznosi 12 milijardi maraka. Od toga na spoljni dug otpada nešto više od 8 milijardi maraka, dok je unutrašnji dug BiH oko 4 milijarde. U ukupnom stanju javne zaduženosti Federacija BiH učestvuje s oko 50%, a Republika Srpska s 48,%. Problem je što se vlasti zadužuju bez vizije i strategije.

“Kad god vidite da imamo deficit, neplaćene račune iz prethodne godine i kada se zadužujemo da bi to servisirali ili to platili onda je to zaduživanje koje je nedopustivo. Ne možete vi planirati svoje troškove, budžet mora biti izbalansiran”, smatra ekonomista Zoran Pavlović.

Opozicija kritikuje vlast zbog načina zaduživanja, kako Federacije tako Republike Srpske.

“Suština je da je struktura duga jako loša, izuzetno loša. Struktura i ročnost je katastrofalna za nas jer je isključivo motivisana kako sam i rekao budžetskom potrošnjom sa izuzetno visokim kamatnim stopama i po principu dajte mi po svaku cijenu platićemo ogroman iznos, čak smo čuli da u Republici Srpskoj postoje posrednici da određene dugove dobijaju mnogo veća sredstva nego što su kamate. Zamislite posrednik za zaduženje od 100 miliona evra dobije 12 miliona KM”, rekao je poslanik PDP-a u PD PS BiH Branislav Borenović.

“Očekujemo i dalje da javna potrošnja raste a da praktično nemamo investicija i da nemamo otvaranja novih radnih mjesta i svega ono što je neophodno da se stabilizuju prihodi u svim budžetima na svim nivoima vlasti”, kaže poslanik SDA u PD PSBiH Šerif Špago.

Kada se uporedi fiskalna snaga Republike Srpske i Federacije BiH, iako je nivo duga skoro jednak, kada se stavi u odnos sa BDP–om, dug Republike Srpske je duplo veći. Ono što je novost je i to da Vlada Republike Srpske povećava zaduženje na domaćem, a smanjuje na ino tržištu. Sve dok rastu dugovi Srpske i FBiH i ukupni javni dug BiH.

“Vrlo teško je pratiti da li je opravdano zaduženje u BiH. Javni dug se povećava ali je važno znati zašto se povećava taj javni dug, i ono što je najveći problem je što se zadužujemo gotovo uvijek da bi se pokrili budžetski nedostaci”, ističe poslanik u PD PSBiH Jasmin Emrić (NES).

Dok je za jedne stanje alarmantno, premijer Federacije objašnjava kako je Federacija smanjila svoj spoljni dug za 511 miliona KM.

“Mi smo u aprilu došli, javni dug Federacije s kraja marta je bio 24,9 posto BDP danas je 19, 6% To je za nekih 5 nominalnih procenata ili 20 posto manje duga ako ćemo da govorimo u brojevima sa 2 milijarde i 700 miliona smanjen na 2 milijarde i 200 miliona manji dug Federacije”, pojasnio je Nermin Nikšić.

“Kada je riječ o Federaciji, vidjećemo taj izvještaj na kraju godine. Mene malo brine što se prvi put pojavila stavka ino zaduženja ali mislim da to neće tek tako jednostavno ići jer se mora dobiti odobrenje od državnog nivoa, a Republika Srpska to nije slijedila”, ističe predsjednik Odbora za ekonomska pitanja PFBiH Admir Čavalić.

I koliko god čudno zvučalo, Bosna i Hercegovina nije prezadužena država. Tome treba dodati i da su devizne rezerve Centralne banke Bosne i Hercegovine rekordne.

“Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju novembra prošle godine bile su 17,21 milijardu KM i veće su za 170 miliona KM u odnosu na oktobar. To je vrijednost koja se na početku i na kraju mjeseca mijenja u zavisnosti od zaduženosti. Devizne rezevre bilježe rekordno visok nivo”, istakla je governerka Centralne banke BiH Jasmina Selimović.

Osim rekordnih deviznih rezervi Centralne banke BiH, Bosna i Hercegovina bilježi rekordne prihode i od indirektnih poreza. Upravo bi novac sa računa UIO mogao biti iskorišten za infrastrukturne projekte, ali se ta zaduživanja za gradnju čuvaju kao izgovor za podizanja novih kredita, prenosi BHT.

Related Topics:

Politika

BODIROGA “Foča–Šćepan Polje je SNSD-ov mit – KREDITI STVARNI – PUT IZMIŠLJEN”

Sva obećanja SNSD-ove vlasti koja se tiču izgradnje puta Foča-Šćepan Polje bila lažna, izjavi je šef Kluba poslanika SDS u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Ognjen Bodiroga.

Bodiroga je detaljno objasnio o čemu govori i podsjetio na sva obećanja koja nisu ispunjena.

– 2013. godine Nedeljko Čubrilović, koji je i tada bio ministar saobraćaja i veza, rekao da je obezbijeđeno 2,5 miliona evra od IPA fondova za projektnu dokumentaciju. 2015. godine život su izgubile tri mlade osobe u saobraćajnoj nesreći na ovom putnom pravcu – navodi Bodiroga.

On kaže da je tokom 2016. godine bila aktuelna izrada glavnog projekta za ovaj putni pravac.

– 2017. godine kreće izgradnja puta Foča – Šćepan Polje po savremenim standardima, a navedene je cijena oko 70 miliona evra. 2018. godine ministar Neđo Trninić izjavljuje da je gotova projektna dokumentacija i da će cijena radova biti oko 88 miliona evra. 2019. godine Neđo Trninić izjavljuje da je Evropska banka za obnovu i razvoj obezbijedila 75 miliona evra za izgradnju puta Foča – Šćepan Polje – podsjeća šef Kluba poslanika SDS.

Bodiroga dodaje da su 2020. godine u izbornoj kampanji zvaničnici Vlade Republike Srpske izjavili da kreće izgradnja ovog putnog pravca.

– 2021. godine Milorad Dodik izjavljuje da ovaj putni pravac nije na listi prioriteta, a 2022. godine u izbornoj kampanji Dodik svečano otvara početak izgradnje puta Foča – Šćepan Polje. Tad obećava da će u idućem periodu biti uređeno prvih 11 kilometara do fantomskog mosta koji treba da ide preko rijeke Drine. Naravno, nažalost, od toga nije ništa bilo – navodi on.

godine je direktor “Puteva RS”, Milan Dakić, izjavio da su aplicirali za zaduženje prema Svjetskoj banci od 75 miliona evra i da imaju urađen projekat i studiju izvodljivosti.
– Iste godine ministar Nedeljko Čubrilović sa predstavnicima Svjetske banke izražava opredjeljenje za nastavak i finalizaciju projekta izgradnje magistralnog puta Foča- Šćepan Polje. 2024. godine Radovan Višković potpisuje memorandum sa Kinom za kreditno zaduženje od 100 miliona evra kod kineske banke za izgradnju ovog puta – kaže Bodiroga.

Dodaje da se ove godine pominje zaduženje kod Međunarodne banke za obnovu i razvoj od 81 miliona evra za ovaj projekat.

– Molim vlast da demantuje ove moje navode, a građane pitam dokle ćemo i hoćemo li da trpimo ova poniženja – poručio je Bodiroga.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Politika

BOŽOVIĆ O SNSD-u “Ko jednom proda vjeru za večeru, PRODAĆE OPET”

Obmane i licemjerstvo i danas na dnevnom redu. Ko jednom proda vjeru za večeru, prodaće opet.

Ovo je na društvenim mrežama objavio član Glavnog odbora SDS i načelnik opštine Istočna Ilidža, Marinko Božović, komentarišući glasanje o zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) BiH od strane delegata SNSD u Domu naroda BiH.
– Glasati za zakon o VSTS u Domu naroda BiH, a prethodno formirati VSTS Republike Srpske, to može samo SNSD – istakao je Božović.

Maske će uskoro pasti, dodao je on, i svaka zvjerka će pokazati svoj trag.

– To može tako kod ovih što vide Zorana Milanovića kao velikog “Srbina”. Od nekih njihovih članova zaista jeste veći. Mislim da se danas pojedinci mogu slobodno odazivati na naziv “magarac” – zaključio je Božović.

Nastavi čitati

Politika

SKANDAL DECENIJE! 40 MILIONA BAČENO U PRAZNO – Garaža na UKC-u zjapi nedovršena, a odgovorni peru ruke!

Više od pet godina, preko 40 miliona maraka, čak četiri probijena roka, a garaža na UKC-u i dalje – NE RADI. Umjesto rješenja za parking haos, građani i pacijenti su dobili nedovršen betonski spomenik nesposobnosti i bahatosti vlasti.

Investitor je digao ruke, rokovi su pogaženi, cijena narasla, a glavni posao ministra Alena Šeranića ovih dana je – prebacivanje odgovornosti. Umjesto konkretnih odgovora, ministar “očekuje rješenje”, UKC “nema veze”, izvođaču blokirani računi, a objekat zjapi prazan. Sve izgleda kao šema čiji je cilj bio sve osim izgradnje funkcionalne garaže.

– Klinički centar je potpisnik, mi čekamo rješenje – poručuje Šeranić, perući ruke pred kamerama.

Dok se odgovorni igraju gluvih telefona, pacijenti i zaposleni i dalje nemaju gdje da se parkiraju. Novinar Dejan Tovilović otkriva da su u opticaju i sulude ideje poput prodaje nedovršenog objekta kako bi se “obeštetili” izvođači, dok bi UKC “uložio u neku svoju kliniku”. A sve to jer niko nije poštovao rokove ni osnovna pravila poslovanja.

– Da je urađena bankovna garancija za dobro izvršenje posla, ovo se ne bi desilo. Projektom je rukovodio onaj ko plaća – Ministarstvo i Vlada! – jasan je bivši ministar zdravlja Slobodan Stanić.

Dok se Vlada ponosno slika na otvaranjima kružnih tokova i pumpi, ogromni državni projekti propadaju, a odgovorni ćute. Ili još gore – prebacuju krivicu kao djeca u vrtiću.

U međuvremenu, ogoljena je sva trulež sistema: milionski projekti bez nadzora, bez garancija, bez plana B. A najveći ceh opet plaćaju građani.

Nastavi čitati

Aktuelno