Društvo
KOLIKO DUGUJE BIH, a koliko zemlje u regionu, ko je najveći dužnik?
Ukupan javni dug Bosne i Hercegovine je na kraju prošle godine iznosio 13,74 milijardi KM i veći je za šest odsto nego krajem 2023. godine, piše u podacima Ministarstva finansija i trezora BiH.
Kako se navodi, u porastu su i vanjski i unutrašnji dug.
“Unutrašnji dug iznosio je ukupno 4,50 milijardi KM i veći je za 11,6 odsto nego 2023. godine. Republika Srpska duguje 2,68 milijardi KM, Federacija BiH 1,82 milijardi KM, a Brčko distrikt 8,91 milion KM”, stoji u podacima.
Tako je spoljni dug na kraju prošle godine iznosio 9,23 milijarde KM i povećan je za oko 3,5 odsto u odnosu na 2023. godinu.
Spoljni dug RS je iznosio četiri milijarde KM, a Federacije BiH pet milijardi KM. Brčko distrikt dugovao je 49,9 miliona KM, a institucije BiH 43,4 miliona KM.
Udio spoljnjeg duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) je krajem prošle godine iznosio 17,2 odsto.
Koliki su dugovi zemalja u regionu?
Iz Ministarstva finansija Srbije su ranije saopštili da je učešće javnog duga Srbije u BDP-u krajem prošle godine bilo 47,4 odsto.
“Ukupan javni dug Srbije na kraju 2024. bio je 38,87 milijardi evra (76,02 milijardi KM), od čega su ukupne direktne obaveze bile 37,04 milijardi, a ukupne indirektne obaveze 1,83 milijarde evra”, piše u ovom dokumentu.
Iz Vlade Crne Gore saopšteno je ranije da je ukupan javni dug na kraju prošle godine iznosio 4,12 milijardi evra (8,06 milijardi KM), odnosno 60,24 odsto bruto domaćeg proizvoda.
“Uzimajući u obzir depozite Ministarstva finansija, uključujući i 38.477 unci zlata, a koji su, na kraju prošle godine, iznosili 152,41 milion evra, neto javni dug Crne Gore na kraju prošle godine iznosio je 3,97 milijardi evra, odnosno 58,04 odsto BDP-a”, stoji u saopštenju Vlade Crne Gore.
Prema podacima Ministarstva finansija Hrvatske, konsolidovani dug opšte države na kraju četvrtog kvartala prošle godine iznosio je 49,28 milijardi evra (96,38 milijardi KM) i bio je manji za 690 miliona evra na kraju trećeg tromjesečja.
“Hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u spustio se u četvrtom tromjesečju 2024. godine na 57,6 odsto”, piše u podacima.
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da je za analizu zaduženosti zemalja relevantan podatak o relativnoj zaduženosti, odnosno učešću javnog duga u BDP-u, u odnosu na apsolutnu visinu duga iz dva razloga.
“Prvi se odnosi na činjenicu da učešće javnog duga u bruto domaćem proizvodu daje uvid u kapacitete određenih država da generišu prihode za servisiranje javnog duga. Drugi razlog je vezan za praćenje podataka o relativnoj zaduženosti kroz vrijeme, što omogućuje analizu efekata zaduženja na privredni rast. Naime, čak i usljed rasta apsolutnog iznosa duga u određenom periodu moguće je da učešće duga u BDP-u pada kao rezultat većeg rasta BDP-a u odnosu na rast javnog duga. U tom slučaju se izvodi zaključak o svrsishodnoj upotrebi zaduženja koje je podstaklo privredni rast”, kazao je Mlinarević.
On kaže da podatak da je u nekoj zemlji malo učešće javnog duga u BDP-u nije nešto što se može smatrati pokazateljem kvaliteta ekonomije.
“Najrazvijenije zemlje svijeta su ujedno i najzaduženije zbog percepcije investitora o snazi njihovih ekonomija i malim rizikom nenaplativosti potraživanja. Zato se oni i utrkuju da njima pozajme sredstva. Sa druge strane, manje razvijene zemlje sa slabim ekonomskim potencijalom relativno teško dolaze do investitora koji su spremni da im pozajme sredstva, zbog čega im je javni dug nizak. Iz ovih razloga je jasno da se BiH, koja teži ekonomskoj konvergenciji razvijenim zemljama, ne može osloniti na raspoložive javne finansije, već mora posegnuti za zaduživanjem. Da bi javni dug bio podsticaj rastu, a fiskalno održiv, potrebno ga je usmjeriti na prave stvari”, naglasio je Mlinarević.
Društvo
ŠKOLE U RS I DALJE TRAŽE KADAR: Za katedrama i penzioneri
Iako je školska godina počela prije više od mjesec dana, brojne osnovne i srednje škole u Republici Srpskoj i dalje traže nastavni kadar. Zbog nedostatka traženih profila, vrlo često se za katedrama nađu i penzioneri.
To potvrđuju konkursi za posao koji su dostupni na sajtu Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, a među kadrom koji se traži, našli su se nastavnici ili profesori matematike, fizike, hemije, biologije, likovnog, muzičkog, njemačkog, istorije, medicinske grupe predmeta i mnogih drugih predmeta.
Među školama koje su tokom prethodnih dana imale raspisane konkurse bio je i Srednjoškolski centar “Nikola Tesla” iz Šamca, a prema riječima Smilje Nišić, direktorice škole, oni su dužni da raspišu konkurs za sve što ide preko norme.
“Uopšteno, ono što je u svim školama jeste potražnja za profesorima matematike, ali mi smo uspjeli da pronađemo. Ono što je nama gorući problem jeste zdravstvena struka, odnosno stručni predmeti, dakle doktori”, rekla je ona za “Nezavisne novine”.
Zašto škole sve češće angažuju penzionisane profesore?
Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da oni upozoravaju na mogući nedostatak određenih kadrova i to nisu više samo matematika i fizika, već se nedostatak javlja i u drugim segmentima.
“Potvrda toga je da su prije nekog vremena u centru Banjaluke radile moje kolege penzioneri. Prije je to bilo samo u nekim manjim školama, a prije godinu dana ili u toku prethodne školske godine i u centru Banjaluke su radili penzioneri. To je ono na šta upozoravamo”, kaže Gnjatić.
Zašto mladi sve rjeđe biraju prosvjetni poziv?
On ističe da svi treba da se zapitamo zašto se samo rijetki upisuje na prosvjetne fakultete.
“Jedan od razloga su sigurno i male plate, ali prije svega položaj prosvjetnih radnika u društvu, ali i svih ostalih zaposlenih u oblasti obrazovanja, nauke i kulture. Moramo mnogo više voditi računa o svim segmentima ponašanja prema radnicima u obrazovanju, nauci i kulturi. To podrazumijeva aktivnost društva na svim poljima. Moramo poštovati učitelja, nastavnika i profesora”, kaže Gnjatić za “Nezavisne novine”.
Kako škole popunjavaju manjak nastavnog kadra?
O nedostatku prosvjetnog kadra nedavno je za naš medij govorila i Dajana Ostojić, direktorica ove obrazovne ustanove, a kako je istakla tada, njima najveći problem predstavlja pronalazak profesora informatike.
“Svi profesori informatike mogu raditi i u IT industriji i oni zbog boljih uslova i plate sve češće odlaze da rade u privatni sektor. Kada je riječ o matematici, mi trenutno imamo koleginicu koja je na trudničkom bolovanju i mijenja je profesor koji se vratio iz penzije. Takođe, imamo i apsolventa koji predaje informatičku grupu predmeta”, rekla je tada Ostojićeva navodeći da se iz godine u godinu sve manje učenika odlučuje za bilo koji prosvjetni smjer.
Društvo
ODLUKA KOJA TRESE SVJETSKA TRŽIŠTA! Proizvodnja nafte zamrznuta, svi sa strepnjom čekaju 1. novembar!
Svih sedam zemalja grupe OPEK plus odlučilo je da zadži trenutni maksimalni nivo proizvodnje nafte u novembru, saopštila je organizacija.
“Zemlje grupe OPEK plus će nastaviti da održavaju mjesečne sastanke da bi preispitale tržišne uslove. Sljedeći sastanak biće održan 1. novembra 2026. godine”, dodaje se u saopštenju.
Grupa je od septembra povećala maksimalno dozvoljeni nivo proizvodnje nafte za dodatnih 188.000 barela dnevno, na 31.01 miliona barela. OPEK plus čine Rusija, Saudijska Arabija, Irak, Kuvajt, Alžir, Kazahstan i Oman.
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i toplo, popodne naoblačenje sa zapada
Jutro u Republici Srpskoj će biti vedro i hladno, a oko rijeka i po kotlinama ponegdje je moguća prolazna magla.
Tokom dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz priliv toplijeg vazduha sa jugozapada. Vjetar će biti slab i promjenljiv, lokalno sjeveroistočnog smjera.
Minimalna temperatura vazduha kretaće se od jedan do šest stepeni Celzijusovih, na jugu do 13, dok će u višim predjelima biti i do minus dva stepena. Najviša dnevna temperatura od 22 do 28 stepeni, a u višim predjelima oko 17 stepeni Celzijusovih.
Prema meteorološkim prognozama, u prizemlju će se zadržati polje pritiska iznad normale, pod uticajem prostranog anticiklona nad centralnom i južnom Evropom, saopštio je RHMZ.
-
Politika1 dan agoSNSD “VRŠLJA” PO SELIMA OKO BANJALUKE! Pola ih “oslijepilo” preko noći, stranci ih vode na glasanje
-
Region3 dana agoVUČIĆ OTKRIO ŠOKANTAN PLAN! „Specijalnim avionima organizovano dovode Albance na glasanje!“
-
Politika1 dan agoINCIDENT NA BIRAČKOM MJESTU U DERVENTI! Dobila uputstvo sa već ZAOKRUŽENIM kandidatima
-
Region2 dana agoSTIŽE NOVI ZAKON! Policija može da provjeri ko ima sef u banci
-
Banjaluka3 dana agoSTIGLA PODRŠKA GRADA: Uručena novčana pomoć za 20 porodica koje vode najvažnije životne bitke!
-
Svijet2 dana ago„CIJENIMO ŠTO NISTE UVELI SANKCIJE!“ Putin iznenadio izjavom o Vučiću i otkrio šta očekuje u Srbiji!
-
Svijet2 dana ago„OVO NAM PRAVI OGROMNU ŠTETU!“ Tramp traži hitno ukidanje pomjeranja sata
-
Politika19 sati agoSTANIVUKOVIĆ čestitao protivnicima, proglasio ogroman rast PSS, a onda uslijedila žestoka kritika za jednog čovjeka iz opozicije!
