Connect with us

Društvo

VIŠE IM NIJE OMILJENA TRASA! Migranti sve više zaobilaze Balkan

Dešavanja u svijetu, ekonomske (ne)prilike, ali i borba protiv ilegalnih migracija promijenili su tokom prošle godine dosadašnje obrasce, odnosno rute kretanja, ali i sam profil migranata te je tako na takozvanoj zapadnobalkanskoj i centralnomediteranskoj ruti zabilježen znatan procentualni pad od 78 odsto, odnosno 59 odsto, dok je na takozvanoj istočnoj granici zabilježen najveći rast od 192 odsto.

Navodi se ovo u najnovijem godišnjem izvještaju Fronteksa, Agencije za evropsku graničnu i obalsku stražu, u kom se pojašnjava da je tokom prošle godine zapadnobalkansku rutu, koja je jedno vrijeme zajedno sa centralnomediteranskom bila jedan od glavnih migracionih puteva prema Evropi, i dalje najčešće koriste državljani Sirije, Turske Avganistana, Bangladeša i Tunisa. Poređenja radi tokom 2015. godine, koja je bila rekordna, na zapadnobalkanskoj ruti zabilježeno je 764.000 migranata, 2022. je to smanjeno na 122.000, a prošle godine ovaj broj je pao na 21.500. Ovo predstavlja pad od oko 97 odsto. Gledano zbirno, broj neregularnih migranata pao je sa milion u 2015. na oko 300.000 u 2024. godini.

Kako je dalje pojašnjeno u ovom izvještaju, pad na ovim dvjema pomenutim rutama doveo je do, generalno gledajući, značajnog smanjenja neregularnih prelaza na spoljnim granicama Evropske unije za 38 odsto, dostižući najniži nivo od 2021. godine. Navedeno je i da uprkos stalnom migracionom pritisku – intenzivirana saradnja Evropske unije i partnerskih zemalja u regionu, među kojima je i BiH, u borbi protiv krijumčarskih mreža značajno smanjila prelaze na spoljnim granicama Evrope, sa nešto više od 239.000 otkrivenih slučajeva u posljednjih 12 mjeseci.

I pored velikog procentualnog pada, centralnomediteranska, zajedno sa istočnommediteranskom rutom na kojoj je zabilježen rast od 14 odsto, bile su tokom prošle godine dvije trase koje su najčešće koristile izbjeglice. Na trećem mjestu, po broju migranata, nalazi se takozvani ulaz u Veliku Britaniju. Fronteks je na ovoj ruti tokom prošle godine zabilježio više od 67.000 migranata, uglavnom iz Avganistana, Sirije i Vijetnama što predstavlja povećanje za devet odsto u odnosu na 2023. godinu.

Više Vijetnamaca pokušalo je da pređe Lamanš malim čamcima tokom 2024. nego bilo koja druga nacionalnost. Postavilo se pitanje zašto oni, iako dolaze iz jedne od najbrže rastućih ekonomija na svijetu, rizikuju svoje živote da bi stigli do Britanije? Pojedini stručnjaci smatraju da se radi o prije svega političkim motivima.

Na četvrtom mjestu po broju migranata nalazi se takozvana zapadnoafrička ruta, koju mnogi smatraju najopasnijom i najsmrtonosnijom, jer dolazak do Kanarskih ostrva podrazumijeva prelazak Atlantskog okeana. Nju najčešće koriste državljani Malija, Senegala i Maroka, ali i ostalih podsaharskih država. Na Kanarska ostrva je samo u toku prošle godine iz zapadne Afrike stiglo oko 46.800 ljudi, što predstavlja povećanje od 17 odsto. Prema podacima UNHCR-a, više od 700 ljudi je umrlo ili nestalo tokom ovih ilegalnih dolazaka i to samo tokom prošle godine. Kanarska ostrva su inače arhipelag od sedam većih te više manjih ostrva vulkanskog porijekla u Atlantskom okeanu, koja se nalaze u blizini sjeverozapadne obale Afrike. Ono što dodatno zabrinjava jesu procjene španskog ministarstva unutrašnjih poslova da je tokom ovog perioda na ova ostrva došlo i oko 5.800 maloljetnika bez pratnje odrasle osobe.

Za razliku od nekih ranijih godina i takozvana istočna kopnena granica dospjela je u centar pažnje javnosti. Radi se o ruti na kojoj je zabilježen rast broja migranata od čak 192 odsto. Radi se o trasi koju najčešće koriste Ukrajinci koji bježe od rata, ali i Etiopljani i Somalijci.

Žene i djeca

Ako se analiziraju podaci o migrantima, učešće žena ostalo je na istom nivou kao i 2023. godine, dok je procenat maloljetnih lica iz godinu u godinu sve veći. On se popeo na 15 odsto, što faktički znači da je svaki šesti migrant imao manje od 18 godina. Primjetno je i da su 62 odsto svih žena koje su stizale na granice Evropske unije, koristile istočnomediteransku rutu. Najčešće se radilo o avganistanskim i sirijskim ženama.

Društvo

MONAH S HILANDARA! Ove osobine vode u bijedu i kratak život

Svetogorski monah je iznio zanimljive perspektive o sreći, uspjehu i karakteru, ukazujući na neke duboke istine koje često zanemarujemo u današnjem svijetu.

Prema riječima ovog mudrog monaha, ljudi koji su sujetni, zavidni, lenji ili pohlepni, često se suočavaju sa siromaštvom, kako materijalnim, tako i duhovnim. Njihove želje za bogatstvom i moći mogu ih odvesti na put patnje i nezadovoljstva, čineći ih nesrećnim uprkos spoljnim uspesima koje možda postignu.

Monah takođe naglašava da osobe koje su neiskrene, pokvarene ili zlonamjerne obično privlače negativne situacije u životu, te da im je teško da izgrade duboke i iskrene odnose sa drugima. Ova neautentičnost može ih udaljiti od istinskih vrednosti i smisla života, što često dovodi do osećaja praznine i tuge.
Svetogorski monah je izneo zanimljive perspektive o sreći, uspehu i karakteru, ukazujući na neke duboke istine koje često zanemarujemo u današnjem svetu.

Prema rečima ovog mudrog monaha, ljudi koji su sujetni, zavidni, lenji ili pohlepni, često se suočavaju sa siromaštvom, kako materijalnim, tako i duhovnim. Njihove želje za bogatstvom i moći mogu ih odvesti na put patnje i nezadovoljstva, čineći ih nesrećnim uprkos spoljnim uspesima koje možda postignu.
Monah takođe naglašava da osobe koje su neiskrene, pokvarene ili zlonamjerne obično privlače negativne situacije u životu, te da im je teško da izgrade duboke i iskrene odnose sa drugima. Ova neautentičnost može ih udaljiti od istinskih vrednosti i smisla života, što često dovodi do osećaja praznine i tuge.

“Sreća je spokoj uma koji dolazi kada prestanemo težiti za stvarima koje nemamo, i počnemo ceniti ono što imamo.”
Linker
Sa druge strane, monah ističe da pravi izvor sreće i uspeha leži u unutrašnjem miru, saosećanju, skromnosti i radu na sebi. Ljudi koji neguju ove vrline često imaju obilje zadovoljstva i blagostanja, bez obzira na spoljne okolnosti. Njihova sposobnost da cene male stvari i da budu zahvalni za ono što imaju čini ih bogatim dušom, bez obzira na materijalno stanje.

Ove mudre reči Svetogorskog monaha podsećaju nas na važnost razvijanja unutrašnjeg bogatstva i moralnih vrednosti u svetu koji često naglašava spoljašnje uspehe i materijalna dobra. Kroz rad na sebi i negovanje pozitivnih osobina, možemo graditi dublju i smisleniju sreću, koja nas vodi ka ispunjenijem i autentičnijem životu.

Nastavi čitati

Društvo

NE ODUSTAJE: Jasmin se ženio 9 puta, a željno iščekuje desetu ženu VIDEO

Priča koja je u posljednjih nekoliko dana zapalila Balkan dolazi od čovjeka po imenu Jasmin, koji je u jednoj Jutjub ispovijesti bez ustručavanja ispričao dio svoje životne priče.

Iako se na prvu loptu činilo kao još jedna u nizu senzacionalističkih priča s interneta, Jasminov smireni nastup, detalji koje je otkrivao i način na koji govori, naročito o svom ljubavnom životu, ostavili su publiku zatečenu, ali i fasciniranu.

Kako navodi, Jasmin je imao čak devet brakova, a nada se i desetom. Rođen je 1983. godine i živi u selu Girovi, opština Bratunac.

U svoje selo se vratio 2001. godine, ali je odmah počeo da radi i nije imao prilike da završi srednju školu. – Život na selu je ispunjen radom i disciplinom, ušta se Jasmin odmah upustio pri povratku. Kroz smijeh dodaje: “Ljubav, žene, dobro ide! Moja žena je deveta”, na pitanje šta mu znači to “deveta”, Jasmin je potvrdio da je deveti brak po redu.

Iako je mlad za toliko brakova, Jasmin ističe kroz osmijeh da planira i 10. brak.

– U 20. godini sam se ženio tri puta – kako je naveo. Jasmin je potom u snimku na kanalu “Mehmedović HD” nabrajao odakle su bile njegove bivše supruge i ukratko zašto su brakovi propali. Većina, kako ističe, nisu uspjeli zbog neslaganja.

Petu suprugu je “vratio mužu”:

– Nije mi rekla, nisam znao da već ima čovjeka, došli smo na selo i vratio sam je – kako navodi.

Sa sadašnjom suprugom je najduže i ističe da radi po kući i pomaže mu. No, kako kaže, Jasmin čeka ako bude prilike za desetom, piše Ona.rs.

Nastavi čitati

Društvo

PREVOZNICI PRIJETE BLOKADOM GRANICA 16. JUNA: BiH na pragu kolapsa transportnog sektora?

Potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković rekao je da se nada da 16. juna neće biti veliki protest domaćih prevoznika, koji su najavili blokadu graničnih prelaza širom zemlje, jer u suprotnom, posljedice će trpjeti BiH.

Vuković je rekao da, prema pokazateljima Spoljnotrgovinske komore BiH, 73 odsto robe iz BiH izlazi u EU preko četiri granična prelaza, od 15 međunarodnih s kojima se komunicira u Šengen zoni.

“Pritisak je toliki da smo za posljednjih osam godina imali 400 miliona kontakata na toj granici, od čega 11 miliona autobusa, imamo 110 miliona teretnih vozila i oko 300 miliona putnika”, rekao je Vuković.

On je ukazao da je najveći problem trenutno boravak vozača na teritoriji EU, odnosno 90 od 180 dana.

“To je jako malo. Nemamo dovoljno vozača, imamo zastoje na granicama, zagušenja i niz drugih problema koji su se ovdje akumulirali tokoma godina. Prijedlog Spoljnotrgovinske komore je da se donese novi tehnički izvršni akt, gdje će se tih 90 dana pretvoriti u sate, to je 2.160 radnih sati vozača u području Šengena”, naveo je Vuković.

On smatra da je potrebno pronaći zajednički jezik i krenuti od malih stvari koje se mogu riješiti.

“Mi smo došli sa tehničkim rješenjem. Nijedna direktiva nije rekla kako se dan obračunava. To ne piše, mi predlažemo da se pretvori u sate. Dakle, kad donesete konkretno rješenje, onda zagolicate EU”, izjavio je Vuković na konferenciji za novinare u Sarajevu, govoreći o aktivnostima za podršku transportnom sektoru u BiH.

Predsjednik Udruženja međunarodnih drumskih prevoznika tereta Spoljnotrgovinske komore BiH Dragan Marić pozdravio je sve one koji žele pomoći u rješevanju problema u sektoru transporta.

“Ko god može da nam pomogne, neka pomogne, jer mi smo na dnu. Nisu ni blokade rješenje, ali ako nema drugog, mi moramo zatvarati granice, puteve. Podići to na neki nivo, da ljudi vide da smo mi u problemima, jer puno nas živi od toga”, rekao je Marić.

On je dodao da je sektor transporta jedna od jačih grana privrede u BiH i svuda u Evropi, “a ako on stane, onda će sve stati”.

Potpredsjednik Udruženja prevoznika u međunarodnom i međuentitetskom drumskom prevozu putnika STK BiH Saudin Parić rekao je da su nadležnim organima na entitetskom i nivou BiH dostavili više od 80 zaključaka, inicijativa, prijedloga u kojima su precizno definisali probleme sa kojima se susreću, a koje ne mogu da riješe bez djelovanja institucija.

“Ono čime mi ne možemo biti zadovoljni kao odbor Udruženja prevoza putnika je odgovor nadležnih institucije kako na nivou BiH, tako i na entitetskom nivou na naše prijedloge i inicijative”, naveo je Parić.

On je dodao da nedostaje dobra komunikacija da se saslušaju prijedlozi prevoznika, da se uđe u suštinu tih problema sa kojima se oni svakodnevno susreću.

“Mi smo uvijek spremni za konstruktivan dijalog”, rekao je Parić.

Direktor Sektora za transport i komunikacije Spoljnotrgovinske komore BiH Zijad Sinanović rekao je da je niz podzakonskih akata i inicijativa koje su upućene, a da su u ovom sektoru često u poziciji da moraju ići ispred nadležnih u BiH s ciljem dolaska do rješenja problema koji sada postoji.

“Jedna od aktivnosti koju sprovodimo, bukvalno u tišini, jeste pokušaj upotrebe pametnih tahografa druge generacije”, naveo je Sinanović.

SRNA

Nastavi čitati

Aktuelno