Connect with us

Region

ODLAZEĆI AMBASADOR “Ne isključujem PROMJENU POLITIKE SAD prema Srbiji pod Trampom”

Odlazeći američki ambasador u Beogradu Kristofer Hil izjavio je večeras da ne isključuje promjenu politike SAD prema Srbiji po povratku izabranog predsjednika Donalda Trampa u Belu kuću i izrazio očekivanje da će odnosi dvije zemlje dodatno napredovati.

Pred odlazak iz Beograda, gdje je mandat započeo krajem marta 2022. godine, Hil je za RTS rekao da je „optimista u pogledu budućnosti odnosa SAD i Srbije“.

„Zaista je teško reći (da li će biti promjene politike). Mislim da dolazeća Trampova administracija, odnosno dio njenog osoblja, ima iskustva u radu sa Srbijom, tako da ne bih isključio promjenu“, kazao je Hil povodom promjene na čelu SAD 20. januara.
Hil je izrazio uvjerenje da će dvije zemlje nastaviti da unapređuju odnose i ukazao da je Srbija danas u poziciji da se dogovara sa SAD o mnogo više stvari nego ranije.

Američki diplomata, koji je bio ambasador i u Sjevernoj Makedoniji, Poljskoj i Južnoj Koreji, rekao je da je veoma razočaran stanjem na Kosovu i da je za izostanak napretka u briselskom dijalogu umnogome odgovorna Priština.

„Kosovo je trebalo da uradi određene stvari, poput zaštite raznih naroda, uključujući srpski. Moram da kažem, smatram da je veoma razočaravajuće dokle smo stigli na Kosovu. Veoma je jasno da je ovo nezadovoljavajuća situacija“, kazao je Hil.
On je izrazio nadu da će doći „do većeg truda“ u dijalogu, navodeći da se Evropska unija „veoma trudi“ i da je pred njom „popriličan izazov“.

„Mislim da su mnogi od nas veoma razočarani nedostatkom napretka u briselskom dijalogu. I mnogo razloga za taj neuspeh po mom mišljenju jeste na strani kosovske vlade. Na nama je da podržimo Evropu i vidimo može li se postići neki napredak. Ali ja nisam zadovoljan postignutim“, naveo je.

Dodao je da je optimista da će Zajednica srpskih opština, dogovorena Briselskim sporazumom u aprilu 2013. godine, „morati da bude uspostavljena“.

O strateškom dijalogu Srbije i SAD, čije uspostavljanje je bila jedna od tema prošlonedeljnog razgovora predsjednika Aleksandra Vučića i pomoćnika državnog sekretara SAD za upravljanje i resurse Ričarda Verme, Hil je rekao da je „prilično optimističan“ da će dati rezultate.
Linker
„Mislim da pitanje strateškog dijaloga zaista ima smisla i očekujem da će se to nastaviti. Sa Srbijom imamo mnogo da razgovaramo, ne samo o bilateralnim odnosima, nego i o evropskoj bezbednosti i ekonomiji. SAD su prilično važan faktor u srpskoj ekonomiji, posebno u oblasti tehnologije. Imamo sve više i više ljudi koji idu tamo-amo, imamo dodatne letove između dvije zemlje. Mislim da će ovaj dijalog prihvatiti sljedeća administracija“, kazao je.

Upitan kako ocjenjuje razvoj demokratije u Srbiji, Hil je rekao da je „veoma zadovoljan“ dugoročno gledano, na primjer dijalogom koji se vodi u skupštini.

„Mislim da je tu bilo nekog napretka, iako očigledno svi želimo da vidimo više. Ali mislim da je veoma važno da se, ako ste strani diplomata, ne postavite u poziciju da govorite ljudima šta da rade. Ovo su zaista teške odluke koje donose srpske stranke, stranke koje se međusobno ne slažu“, rekao je američki ambasador.

Povodom sankcija koje je ministarstvo finansija SAD 10. januara uvelo Naftnoj industriji Srbije, zbog većinskog ruskog vlasništva, Hil je ponovio da te mjere neće uticati na srpsku privredu.

„Sa velikim uvjerenjem kažem da to neće uticati na srpsku privredu, niti će uticati na dostupnost ili cijenu benzina u Srbiji. Znam tačno šta se ovdje dešavalo 1990-ih i to se nikada ne može ponoviti“, naveo je Hil.

On je ponovio i više puta iznijet stav o eksploataciji litijuma, rekavši da je odluka o tome na građanima Srbije.

„Moje lično viđenje je da je to prava prilika za Srbiju i za Srbe. Ali oni su ti koji to treba da odluče. Strane diplomate ne treba da im govore šta da rade, moraju sami to da riješe“, dodao je Hil.

Related Topics:

Region

VRAĆA SE OBAVEZAN VOJNI ROK U SRBIJU: Evo ko mora da ga služi, a ko ne

Načelnik generalštaba Vojske Srbije Milan Mojsilović potvrdio je nedavno da Vojska Srbije radi na pripremama za služenje obaveznog vojnog roka i da će on trajati 75 dana.

“Otpočeli smo sa nabavkom pojedinih materijalnih sredstava kao što je uniforma, kao što je naoružanje, proračuni, utroška, municija za tu aktivnost”, rekao je načelnik, dodajući da se samo čeka donošenje zakona koji će sve to i formalno potvrditi, pa da može da počne.

Za sada, pravna procedura, uključujući usvajanje zakona i rješavanje pitanja prigovora savjesti, nije završena. Ukoliko se obavezno služenje uvede, predviđeno je da bi se oni sa prigovorom savjesti opredjeljivali za civilno služenje bez oružja.

Obavezni vojni rok bi se odnosio na muškarce.

Za žene bi i dalje ostala opcija dobrovoljnog služenja.

Planira se i uvođenje specifičnih oblika služenja za mlade ljude sa tehničkim i tehnološkim znanjima, koji bi mogli da služe u jedinicama koje zahtijevaju takve vještine (npr. upravljanje dronovima).

Ko bi bio izuzet?

Na osnovu najava o ponovnom uvođenju obaveznog vojnog roka, kao i na osnovu ranijih zakonskih rješenja, mogu se izdvojiti sljedeće kategorije lica koja ne bi morala da služe:

Lica nesposobna za vojnu službu: Na osnovu ljekarskih i psiholoških pregleda koje sprovode vojne i civilne zdravstvene ustanove, utvrđuje se zdravstvena sposobnost regruta. Osobe koje budu ocijenjene kao “nesposobne” za vojnu službu ne bi morale da služe vojni rok. U obzir se uzimaju fizički i mentalni zdravstveni problemi, kao i određena fizička stanja.

Prigovor savjesti: Ovo je ustavno pravo. Osobe koje iz vjerskih, moralnih ili drugih razloga savjesti ne žele da služe vojni rok sa oružjem, mogu da podnesu zahtjev za civilno služenje. Iako detalji novog zakona nisu poznati, u ranijim rešenjima civilno služenje je trajalo duže od služenja sa oružjem, ali bez upotrebe oružja.

Jedini hranilac porodice: U ranijem periodu, lica koja su bila jedini hranitelji porodice mogla su da odlože ili da budu oslobođena služenja vojnog roka. Očekuje se da bi slične odredbe mogle biti ponovo usvojene.

Dvojni državljani: U zavisnosti od međunarodnih ugovora i zakonskih rješenja, lica sa dvojnim državljanstvom koja su regulisala vojnu obavezu u drugoj državi čiji su državljani, mogu biti oslobođena služenja u Srbiji, pod uslovom da ispune određene uslove.

Određene starosne grupe: Vojna obaveza prestaje za muškarce sa navršenih 60 godina života, a za žene sa 50 godina. Takođe, postoji mogućnost da se služenje vojnog roka odloži do navršavanja 27. godine života, piše “Telegraf”.

Nastavi čitati

Region

ISTRAGA PADA NADSTREŠNICE: Podignuta optužnica protiv Gorana Vesića i još 12 osoba

Više javno tužilaštvu u Novom Sadu optužilo je 13 osoba, među kojima i Gorana Vesića, bivšeg ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije, povodom rušenja nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu prilikom čega je život izgubilo 16 osoba, a jedna osoba je teško povrijeđena.

Više javno tužilaštvo u Novom Sadu obavještava javnost da je dana 16.9.2025. godine, u skladu sa zakonom, podiglo Optužnicu protiv trinaest optuženih zbog opravdane sumnje da su učinili krivična djela koja se pravno kvalifikuju kao teška djela protiv opšte sigurnosti iz člana 288 stav 2 Krivičnog zakonika – saopšteno je iz Tužilaštva.

Dodaju da je u dopuni istražnog postupa u potpunosti postupilo po Odluci Vijeća Višeg suda u Novom Sadu br. KV. 1408/24 koja je dostavljena ovom tužilaštvu 11. aprila 2025. godine.

– Poslednja istražna radnja je preduzeta dana 12. septembra 2025. godine, nakon čega je dana 15. septembra 2025. godine donijeta Naredbu o završetku dopune istrage čime je okončan istražni postupak – dodaju.

Goran Vesić
FOTO: ZORAN ILIĆ/RINGIER

Tokom istrage, Više javno tužilaštvo u Novom Sadu je, kako navode postupalo u okvirima svojih nadležnosti i u interesu istrage.

Dodaju da je optužnicom je obuhvaćeno trinaest optuženih G.V, bivši ministar u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, J.T. bivši v.d. generalnog direktora “Infrastruktura železnice Srbije” a.d., A.D. bivši v.d. pomoćnika ministra u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, N.Š. bivši generalni direktor “Infrastruktura železnice Srbije” a.d., S.N. odgovorni projektanta građevinske konstrukcije, M.J. glavni projektant idejnog projekta, Lj.M.M. glavni projektant projekta za građevinsku dozvolu, M.S. izvestilac Republičke revizione komisije, J.S.M. lice odgovorno za tehničku kontrolu projekta za građevinsku dozvolu, Z.S.M. i D.J. lica odgovornih za izvođenje građevinskih radova, M.G. i D.T. lica odgovornih za stručni nadzor nad izvođenjem radova.

Na teren im se stavlja da su zbog krivičnih djela kojima je omogućena upotreba javnog objekta – stanične zgrade Željezničke stanice u Novom Sadu, krila B, iako su u toku bili građevinski radovi i za koji objekat nije izdata upotrebna dozvola, zbog krivičnog djela u vezi sa prethodnim neodržavanjem konstrukcije objekta stanične zgrade, zbog krivičnih djela u fazi projektovanja i izvođenja radova prilikom renoviranja stanične zgrade Željezničke stanice u Novom Sadu, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Region

OSTAJEMO BEZ ČUVENE ČOKOLADE! Gasi li se u tišini poznata ex-yu fabrika?

Otkad su sredinom oktobra prošle godine vlasničke promjene u Zvečevu zacementirane skidanjem njegovih dionica sa Zagrebačke berze, požeška konditorska industrija potpuno je iščeznula iz medija, ništa se ne čuje o tome što se u njoj događa.

Jedini službeni izvor tako su podaci o lanjskom poslovanju objavljeni na portalu Poslovna.hr, a na temelju finansijskog izvještaja Zvečeva. Iz njih pak nije posve jasno ide li požeška tvornica prema kraju svog postojanja ili je novi vlasnik na neobičan način vodi prema njenom novom početku, piše Lider.

U proljeće prošle godine dotadašnji većinski vlasnik Zvečeva Zdravko Alvir prodao je svoj vlasnički udio firmi Felxway Adriatic čiji je osnivač kompanija Flexway sa sjedištem u Dubaiju, a u vlasništvu ruskoga milijardera nastanjenog u Australiji Denisa Štengelova.

Kako je Štengelov, među ostalim, vlasnik lanca maloprodajnih trgovina Jarče! s oko hiljadu supermarketa u Rusiji, očekivalo se da će Zvečevo prosperirati na proizvodnji slatkiša za taj lanac, to više što je u prethodnome periodu steklo sasvim lijepu reputaciju kao proizvođač privatnih trgovačkih marki za više velikih maloprodajnih lanaca u Velikoj Britaniji i Evropskoj uniji, na čemu je dosta godina ostvarivalo više od pola prihoda od prodaje.

Nisu jasni planovi novog vlasnika
Međutim, s dolaskom novoga vlasnika lani su u Požegu došle i nove strateške odluke o daljnjem smjeru poslovanja, a jedna od njih je, kako neslužbeno saznaje Lider, i to da se posve prestanu proizvoditi privatne robne marke.

O tome čime će se prihod od toga nadoknaditi, ne zna se ništa. Kako bilo, ta je odluka već u prošloj godini rezultirala padom prihoda od devet posto u odnosu na godinu prije te iskazanim gubitkom u poslovanju od 6,1 miliona eura, iznosom koji je blizu polovine lanjskih prihoda (13,2 miliona eura).

O važnosti Zvečeva za lokalnu zajednicu
BiznisInfo.ba podsjeća da je Zvečevo decenijama bilo jedan od simbola Požege i cijele Slavonije, ne samo kroz prepoznatljive brendove, nego i kroz ekonomski značaj. Kompanija je u svojim najboljim danima zapošljavala više od 1.000 radnika i činila okosnicu lokalne industrije.

Svaka promjena vlasništva ili strategije direktno utiče na lokalnu ekonomiju, pa se u javnosti s pravom postavlja pitanje kako će novi poslovni planovi uticati na Požegu i okolne gradove.

Širi trend u industriji
Odluka da se prekine proizvodnja privatnih robnih marki događa se u trenutku kada je evropska konditorska industrija pod velikim pritiskom. Troškovi sirovina, posebno kakaa, bilježe rekordne vrijednosti, dok potrošači sve više traže proizvode više kvalitete ili zdravije alternative.

Mnoge kompanije u EU, poput Nestléa i Ferrera, ulažu u inovacije i premium linije proizvoda kako bi se prilagodile tim trendovima. Ako Zvečevo ne pronađe novi, održivi model poslovanja, rizikuje da izgubi konkurentnost na tržištu.

Neizvjesnost oko planova novog vlasnika
S obzirom na to da je vlasnik Zvečeva Denis Štengelov istovremeno prisutan i na tržištima Rusije, Australije i Bliskog istoka, analitičari ističu da bi njegov plan mogao biti usmjeren na izvoz proizvoda na istočna tržišta, koja nude potencijal za rast.

Međutim, šutnja uprave i izostanak jasne komunikacije prema javnosti i zaposlenima stvara prostor za spekulacije i strah. Bez jasne strategije, teško je procijeniti hoće li Zvečevo postati regionalni izvozni centar ili će se suočiti s daljnjim padom proizvodnje.

Ključni period za kompaniju
Pred Zvečevom je period ključnih odluka. Kompanija koja je decenijama gradila ime kroz proizvode koji su obilježili djetinjstva mnogih generacija sada stoji pred raskrsnicom – između mogućnosti za obnovu i modernizaciju ili postepenog gašenja proizvodnje.

Od poteza novog vlasnika i podrške lokalne zajednice zavisi hoće li Požega zadržati jednog od svojih najpoznatijih industrijskih brendova bivše Jugoslavije, prenosi Biznisinfo.

Nastavi čitati

Aktuelno