Ne mogu vam reći šta ćemo uraditi, ali mogu reći da sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine neće biti održana onako kako je planirala osovina zla Dodik -Čović, kratko je Faktoru odgovorio delegat Zlatko Miletić (Za nove generacije).
Sjednica Doma naroda zakazana je za idući četvrtak. Na dnevnom redu je 56 tačaka, što je zaista rijetko viđena situacija. Pred delegatima će se naći niz izvještaja i informacija od kojih neki datiraju čak iz 2022. i 2023. godine, uključujući neka imenovanja kao i međunarodne sporazume, a čini se da je na dnevni red predloženo i sve ono što nisu završili prošle godine, računajući i neka imenovanja.
Tek nakon ovog iscrpnog dnevnog reda, kao pretposljednja i posljednja tačka našle su se smjene SNSD-ovaca: Nikole Špirića s pozicije člana kolegija Doma naroda, koji je i zakazao sjednicu, te Staše Košarca kao ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine i Srđana Amidžića kao ministra finansija i trezora Bosne i Hercegovine.
No zato su među prve dvije tačke stavljene one za koje je zainteresiran HDZ, na čijem je čelu Dragan Čović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda.
Radi se o izmjenama Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine kojim se omogućuje isplata plaća u kešu onima kojima je blokiran račun. Ovo je predložio HDZ-ov Marinko Čavara, zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma, kojem je blokiran račun i već godinu ne prima plaću jer je na crnoj listi SAD-a.
Tu je i izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine po mjeri HDZ-a.
Šefik Džaferović (SDA), predsjedavajući Kluba delegata iz reda bošnjačkog naroda u Domu naroda, istakao je da se ovakvom sjednicom očigledno nastavlja s kršenjem Poslovnika o radu Doma naroda.
– Prošli put smo insistirali da se završi 11. hitna sjednica pa onda da počne 12. sjednica. I dalje insistiramo da se poštuje Poslovnik, da se poredaju tačke kako treba, da prvo idu smjene pa onda ostale sa hitnih sjednica pa onda sve drugo. Jedino je tako moguće, po Poslovniku. Nećemo dozvoliti da se vrijeđa Poslovnik, naša inteligencija. Predsjedavajući će to morati prihvatiti, i kolegij. Imat ćemo sjednicu kluba prije sjednice. Ništa se nije promijenilo u odnosu na prošli put – kratko je kazao Džaferović na pitanje šta da očekujemo u četvrtak.
Parlament
Ademović o prekidu sjednice Doma naroda BiH: Špirić koristi svoju poziciju i ne dozvoljava smjene SNSD-ovaca
A prošli put, 4. aprila, svih pet delegata iz Kluba bošnjačkog naroda te Miletić iz Kluba delegata hrvatskog naroda napustili su sjednicu Doma naroda te je ona prekinuta usljed nedostatka kvoruma. Razlog napuštanja je bio taj što prvo nije završena ranija hitna sjednica od 2. aprila koja je prekinuta jer su je napustili delegati iz SNSD-a pa se nije moglo glasati o smjenama Špirića, Amidžića i Košarca.
Osim ovih smjena i HDZ-ovih zakona, na “bogat” dnevni red sjednice planirane za 24. april uvršteno je još nekoliko zakona.
Tu je prošlogodišnji Miletićev prijedlog izmjena Zakona o finansiranju političkih stranaka kojim se predviđa ukidanje finasniranja stranaka iz budžeta, zatim prošlogodišnji prijedlog delegata Želimira Neškovića (SDS) za dopune Zakona o porezu na dodanu vrijednost kojim se uvodi nulta stopa PDV-a na osnovne namirnice, kao i izmjene Zakona o sigurnosti saobraćaja na putevima kojim NiP-ova zastupnica Mia Karamehić Abazović predlaže kažnjavanje vozača za nečitke tablice.
Tu su i izmjene Krivičnog zakona BiH koje je predložio predsjadavajući Zastupičkog doma Denis Zvizdić po kojim se kazna zatvora od godinu ne bi mogla u svakom slučaju zamijeniti novčanom.
Na dnevnom redu su i izmjene Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, koje su predložili zastupnici Trojke, a kojim se povećavaju plaće vojnika, policajaca i namještenika u državnim institucijama.
Faktor.ba

Naplata duga Republike Srpske prema slovenačkom “Viaductu” postala je glavna tema u javnosti, posebno nakon ulaganja veta da se ovo isplati preraspodjelom novca Centralne banke Bosne i Hercegovine.

Ova kompanija se obratila Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova te je presuđeno u njihovu korist. Kamate rastu svaki dan te dug iznosi više od 110 miliona KM.

Prva “na udaru” je bila Agencija za pružanje usluga u vazdušnom saobraćaju Bosne i Hercegovine (BHANSA) kojoj su blokirana sredstva nakon što je Eurocontrol, po nalogu belgijskog suda, blokirao sredstva koja BHANSA treba primiti za usluge upravljanja vazdušnim prostorom te su zaposkenim radnicima smanjene plate.

Zatim je mostarski Opštinski sud donio rješenje o zapljeni imovine Centralne banke Bosne i Hercegovine u tom gradu. Razlog je prinudna naplata koje je pokrenula firma “Viaduct”.

Nenad Baroš, pravni zastupnik ove firme za Klix.ba pojašnjava da tražilac izvršenja ima mogućnost naplatiti potraživanje na kompletnoj državnoj imovini u BiH, koja nije zakonom izuzeta od izvršenja.

Isti je slučaj sa imovinom u inostranstvu, saglasno međunarodnim pravnim pravilima.

Baroš kaže kako u ovakvim slučajevima postoje dva mehanizma naplate – dobrovoljno i prinudno.

“Što se tiče Centralne banke, tražilac izvršenja ima pravo da bira državnu imovinu koja je podobna za namirenje duga. Smatramo da u konkretnom slučaju nije pitanje koja će imovina biti predmet izvršenja već zašto državni organi ne postupaju po pravosnažnoj i izvršnoj arbitražnoj presudi koja predstavlja međunarodnu obavezu države?”, smatra on.

Iznos koji Vlada Republike Srpske mora platiti iznosi više od 110 miliona KM odštete, a biće uvećana za kamatu koja iznosi 9.570 evra po svakom danu zakašnjenja.

Baroš kaže kako je kamata određena arbitražnom presudom i saglasan je da je jako visoka.

“Zato i smatramo da je važno da presuda što prije bude izvršena, a u suprotnom će država BiH trpiti značajne štetne posljedice”, napominje on.

Prijedlog je da Ministarstvo finansija dostavi Savjetu ministara BiH u nekoliko narednih dana korigovani tekst nacrta zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine za 2025. godinu u kojem će biti planirana sredstva za izvršenje arbitražne presude u iznosu od 110 miliona maraka.

Baroš kaže kako je organizovan sastanak sa timom za pregovore koji je formiran od Savjeta ministara BiH te kako su shvatili da postoji volja za izvršenje obaveza.

“U tom smislu smo ponudili da ostavimo rok od tri mjeseca za izvršenje presude i da u tom roku ne obračunavamo kamatu, na taj način bi BiH uštedila negdje oko 800.000 evra na ime kamata”, ističe on.

Ponuđeno je da se, u slučaju dogovora, obustave sve pokrenute izvršne postupke na teritoriji BiH dok bi postupke izvršenja u Belgiji i Luksemburgu obustavili odmah nakon kompletne isplate po presudi.

(Klix) Foto: fejsbuk

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da njega štite policija Republike Srpske i dobro obučeni specijalci.
“Smatram da ne mogu da me uhapse. Po Ustavu, mene čuvaju policija Republike Srpske i dobro obučeni specijalci koji su nedavno nagrađeni na velikom međunarodnom takmičenju u Dubaiju”, rekao je Dodik za švajcarski nedjeljnik “Veltvohe”.

On je napomenuo da su ti specijalci “dobili veoma visoke ocjene, odani su Republici Srpskoj i “vjeruju da progon Milorada Dodika kao predsjednika predstavlja progon Republike Srpske”.

“Zato ne bih preporučio bilo kome iz Sarajeva da to pokuša. Mi ćemo se braniti”, naglasio je Dodik.

Dodik je ocijenio da je Zapad u aktuelnoj situaciji u BiH uradio nešto dobro, a to je da je povukao granicu između Srpske i muslimana.

“Mi nemamo nikakvu namjeru da idemo u drugi entitet, a svaki takav pokušaj iz Federacije BiH prema Republici Srpskoj bio bi osuđen na propast”, rekao je predsjednik Republike Srpske.

On je podsjetio da je, prema Dejtonskom sporazumu, oružanim snagama jednog entiteta zabranjeno da ulaze na teritoriju drugog.
ATV