Connect with us

Hronika

STRAVIČNA STATISTIKA NA PUTEVIMA SRPSKE! Šta svaki četvrti dan ugasi po jedan život

Nepažnja i bahata vožnja neodgovornih vozača ponovo su na putevima Srpske skrojile poraznu crnu statistiku, prema kojoj su lani u saobraćanim nesrećama izgubljena 94 života, a glavni krivci, tvrde stručnjaci, su prekomjerna brzina i alkohol, ali i upotreba mobilnih telefona tokom upravljanja vozilom.

U Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) RS kažu da je tokom 2024. godine evidentirano 10.807 saobraćajnih nesreća, što predstavlja rast od 1,8 odsto, s obzirom na to da je tokom 2023. godine evidentirano 10.620 nesreća.

Prosta računica pokazuje da je lani svaki dan širom Srpske bilo oko 30 nesreća sa težim ili lakšim posljedicama.

– Policijski službenici lani su evidentirali 90 saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom, a stradalo je ukupno 94 ljudi, odnosno 15 manje u odnosu na 2023. godinu. Teže povrede zadobilo je 616 osoba, što je manje za 0,6 odsto u odnosu na godinu ranije. Pad od 7,9 odsto zabilježen je i kod lakših povreda koje je zadobilo 3.148 lica – rekli su u MUP-u RS i dodali da je u 8.173 saobraćajnih nesreća došlo do materijalne štete, što je neznatno povećanje za 0,2 odsto u odnosu na isti period 2023. godine.

U MUP-u RS navode da je najveći broj saobraćajnih nesreća, njih 5.114 ili 47,3 odsto evidentiran na području Policijske uprave Banjaluka.

– Na području koje pokriva ova policijska uprava u odnosu na 2023. godinu broj saobraćajki je povećan za 5,3 odsto, dok je broj smrtno stradalih na toj regiji manji za devet lica – naglasili su u MUP-u RS.

Direktor Agencije za bezbjednost saobraćaja RS Mladen Petrović kaže za “Glas” da je brza vožnja i dalje glavni uzrok saobraćajnih nesreća, uz alkohol, koji visoko kotira na toj listi.

– Rekao bih da je uticaj mobilnih telefona takođe ogroman krivac. Vozači prelaze granice, ranije su razgovarali tokom voženje, a sada pišu i poruke, pregledaju objave na društvenim mrežama, čitaju vijesti po portalima i slično. Pojačaćemo kampanju kada je riječ o korišćenju telefona, naročito za mlade, jer ih oni najviše i koriste – rekao je Petrović.

On je istakao da je pozitivno što se broj poginulih u saobraćaju iz godine u godinu smanjuje, sa izuzetkom 2023. godine, kada je došlo do rasta.

– Samo zajedničkim radom svih institucija koje se bave pitanjem saobraćaja možemo postići bolje rezultate. Agencija je fokusirana na mlađu populaciju, držimo predavanja u školama, odnosno 90 odsto fokusa je na budućim vozačima, da kod njih razvijemo svijest o opasnostima. Takav vid prevencije je dugoročan proces, ali smatram da već daje rezultate. Agencija je osnovana 2011, sadašnje generacije mladih vozača su već slušale naša predavanja i smatram da je to jedan od razloga što dolazi do koliko-toliko bolje statistike – kazao je Petrović i dodao da treba proći dosta vremena da bi edukacija i prevencija postale dominantne u odnosu na represiju.

Postavljanje značajnog broja radara na putevima Srpske, uz pojačane policijske kontrole takođe je uticalo na rezultate.

– Kazne su nažalost za mentalitet naših građana najefikasnije. Više od 90 odsto vozača kada sjeda za volan razmišlja gdje je patrola, gdje je radar i da li će dobiti kaznu. Radari su tu da bi sačuvali živote, a ne da bi neko platio kaznu. To ljudi ne razumiju – smatra Petrović.

Pješaci
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova RS, u saobraćajnim nesrećama tokom prošle godine život je izgubilo i 15 pješaka.

– U tom periodu teško je povrijeđeno 85 pješaka, dok je lakše povrede u saobraćaju dobilo njih 225 – rekli su u MUP-u RS.

Hronika

GODINU DANA BEZ ODGOVORA: Ko je napao Branislava Borenovića i zašto slučaj još nije riješen?

Tačno godinu dana nakon napada na poslanika PDP-a Branislava Borenovića u Banjaluci, napadači i dalje nisu identifikovani. Tužilaštvo navodi da je istraga u toku i da se vodi protiv nepoznatih lica.

Maskirani napadači pobjegli bez identiteta

Na današnji dan prošle godine, 5. septembra 2025, Branislava Borenovića u večernjim satima ispred zgrade u Banjaluci napala su dvojica maskiranih muškaraca.

Prema ranije iznesenim informacijama, napadači su koristili biber-sprej, nakon čega su pobjegli. Iako je od događaja prošlo tačno 365 dana, identitet dvojice muškaraca još nije utvrđen, niti je javnosti poznato ko je eventualno stajao iza napada.

Borenović danas ponovo traži odgovor na pitanje zbog čega istraga nije dovela do konkretnog rezultata, posebno imajući u vidu da su, prema njegovim riječima, postojali snimci nadzornih kamera i svjedoci.

„Tačno je 365 dana kako sam napadnut pred svojom zgradom od strane nepoznatih lica, koja su to uradila očigledno organizovano. Nevjerovatno je da je prošlo godinu dana, a da istraga nije završena do kraja, da nisu pronađeni počinioci i nalogodavci“, rekao je Borenović.

Borenović sumnja na političku pozadinu

Poslanik PDP-a smatra da napad nije bio slučajan i tvrdi da bi mogao imati političku pozadinu.

Kako je rekao, u Banjaluci nema ličnih neprijatelja niti problema zbog kojih bi očekivao ovakav napad, zbog čega smatra da je potrebno utvrditi da li je događaj povezan sa njegovim političkim djelovanjem.

„Očekivao sam da će ovaj napad na mene biti otkriven u svega nekoliko dana. Imao sam uvjeravanja od strane i policijskih i tužilačkih struktura da će to biti lako otkriveno pored svih tih dokaza i detalja“, naveo je Borenović.

On, međutim, nije ponudio konkretne dokaze kojima bi potvrdio tvrdnju o političkoj pozadini napada, pa se ta mogućnost za sada može posmatrati kao njegova sumnja.

Borenović poručuje da će nastaviti da insistira na rasvjetljavanju slučaja, bez obzira na to koliko vremena bude potrebno.

Tužilaštvo: Istraga je u toku

Iz Okružnog javnog tužilaštva u Banjaluci potvrđeno je da predmet nije zatvoren.

Kako navode, istraga je i dalje u toku i predmet se nalazi u radu protiv nepoznatih lica zbog krivičnog djela tjelesna povreda na štetu Branislava Borenovića.

To znači da godinu dana nakon događaja nema pravosnažnog odgovora na osnovna pitanja – ko su bili napadači, ko ih je eventualno angažovao i zbog čega je Borenović napadnut.

„Želim državu u kojoj se svi osjećaju sigurno“

Borenović je poručio da će nastaviti da insistira na istrazi, navodeći da njegov cilj nije samo rasvjetljavanje ličnog slučaja već i stvaranje sistema u kojem se građani, bez obzira na političku ili društvenu pripadnost, mogu osjećati sigurno.

Podsjetio je i da obavlja funkciju predsjednika Komisije za borbu protiv korupcije Parlamentarne skupštine BiH, za koju kaže da je među najaktivnijim komisijama u parlamentarnom radu.

„Ja sam predsjednik Komisije za borbu protiv korupcije koja je najaktivnija komisija u parlamentarnom radu na nivou BiH. Mi smo otvorili brojna važna pitanja“, istakao je Borenović.

Godinu dana kasnije, međutim, ključno pitanje i dalje ostaje bez odgovora: ko su dvojica maskiranih muškaraca koji su napali Branislava Borenovića i da li iza tog napada postoji nalogodavac?

Odgovor na to pitanje sada je u rukama policije i tužilaštva, koji istragu i dalje vode protiv nepoznatih lica.

Nastavi čitati

Hronika

ŠOKANTNA TVRDNJA BIVŠE DIREKTORKE BANKE “Potpisali su me na devet kredita bez mog znanja!”

Bivša direktorka poslovnice UniCredit banke u Sarajevu Elma Mujanović tvrdi da su njeno ime i potpis krivotvoreni i iskorišteni na najmanje 18 dokumenata koji se odnose na devet kredita, i to u vrijeme kada je bila na bolovanju.

Kada je sve to prijavila, prvo banci, a potom i nadležnim institucijama, kaže da je doživjela niz neugodnosti od nadređenih, a potom dobila otkaz nakon 15 godina rada.

Mujanović je zbog krivotvorenja njenog potpisa na dokumentima podnijela krivičnu prijavu Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo protiv nepoznatih osoba, navodeći da su bez njenog znanja i odobrenja zaključivani ugovori o kreditima i odluke o njihovom odobrenju.

Svoje tvrdnje potkrepljuje dokumentacijom koju je CAPITAL dobio na uvid, a kaže da strahuje da je njen potpis mogao biti korišten i za potpisivanje drugih dokumenata.

Ako je moguće da se moje ime i potpis pojave na odluci o odobrenju ili ugovoru u vrijeme kada nisam bila prisutna, onda se mora postaviti pitanje da li je bilo drugih slučajeva i da li su klijenti bili adekvatno zaštićeni. Želim da se provjere dokumenti, elektronski tragovi i postupanje svih uključenih institucija“, kaže Mujanović.

Dodaje da ako se potvrdi da su njeno ime, prezime i potpis korišteni za bankarske odluke u vrijeme kada nije bila prisutna, onda ovo više nije samo pitanje njenog otkaza.

To postaje pitanje zaštite klijenata, validnosti bankarske dokumentacije, unutrašnjih kontrola banke, korištenja ovlaštenja zaposlenika i odgovornosti institucija koje su o svemu bile obaviještene“, kaže Mujanović.

U krivičnoj prijavi navela je da su bez njenog znanja, od 15. decembra 2023. do 22. februara 2024. godine, dok je bila na bolovanju, sa više pravnih i fizičkih lica zaključivani ugovori o kreditima i donosene odluke o njihovom odobrenju na kojima je, kako tvrdi, falsifikovan njen potpis.

Ugovor o kreditu

Kaže da je na bolovanje otišla zbog pretrpljenog stresa usljed neprijatnosti koje je preživjela zbog toga što je prijavljivala nezakonitosti i kršenje internih procedura, uključujući i one vezane za transakcijsko poslovanje.

U decembru 2023. godine pozvana sam na razgovor sa regionalnim i direktorkom prodaje kada mi je saopšteno da trebam preći na poslove prodaje, iako sam do tada bila direktor poslovnice sa dugogodišnjim iskustvom i rezultatima“, kaže Mujanović.

Kao obrazloženje navedena je „sistematizacija“ i informacija da će druga osoba preuzeti dvije poslovnice, iako, prema tvrdnjama Mujanović, ta osoba nije ispunjavala uslove za obavljanje tog posla.

Rečeno mi je tada da me “sada neće nijedan direktor”, jer sam prijavljivala prethodnog rukovodioca i nepravilnosti. Pitala sam da li postoji bilo koje drugo radno mjesto u banci, izvan neposredne nadležnosti rukovodilaca koje sam prijavljivala, ali su mi rekli da takvo mjesto ne postoji za osobu koja je prijavila nadređenog“, rekla je Mujanović i dodala da je to shvatila i doživjela kao dodatni pritisak nakon višegodišnjeg rada u Banci.

U dokumentaciji se nalazi i zapisnik sa sastanka održanog 7. februara 2024. godine, na kojem je Mujanović upoznata sa odlukom o otkazu uz ponudu izmijenjenog ugovora o radu. Prema tom zapisniku, rekla je da razumije ponudu, ali nije željela da preuzme dokumentaciju niti da se izjasni o ponuđenom ugovoru. Nakon toga, radni odnos joj je prekinut 13. marta 2024. godine.

Dok je bila na bolovanju, na nizu dokumenata pojavio se potpis koji Mujanović osporava kao svoj, među kojima je i kreditna odluka od 15. januara 2024. godine. Radi se o potrošačkom kreditu od 20.500 KM.

Kada sam banku obavijestila o korištenju mog imena i potpisa, zahtijevajući da se utvrdi ko stoji iza toga, dobila sam odgovor da to nije ništa bitno“, navodi Mujanović.

Na razgovoru u ljudskim resursima joj je, kako tvrdi, pripremljena izjava u kojoj je trebalo da bude navedeno da joj je banka ponudila drugo radno mjesto i da ga je ona odbila.

Nisam došla tu da odbijam posao, nego da tražim objašnjenje za dokumentaciju i kredite na kojima se nalazi moje ime i potpis. Nakon razgovora sam bila izrazito uznemirena i slučaj sam prijavila inspekciji, uz dostavljanje dokumentacije“, rekla je Mujanović.

U dokumentaciji koju je CAPITAL pregledao, međutim, nema podatka ko je konkretno izvršio radnju potpisivanja niti na osnovu kojeg korisničkog naloga je dokument sačinjen. Upravo to Mujanović traži da se utvrdi.

U krivičnoj prijavi je pobrojano svih devet ugovora i odluka, sa datumima od 18, 20, 21, 22, 25. i 27. decembra 2023. te 15. i 16. januara 2024. godine.

Mujanović navodi da je slučaj prijavila Agenciji za bankarstvo FBiH, Federalnoj upravi policije, Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo, Agenciji za zaštitu ličnih podataka BiH, inspekciji, Ministarstvu finansija i Ministarstvu pravde, kao i nadležnim antikorupcijskim i institucijama za zaštitu ljudskih prava.

Kantonalna inspekcija je nakon prijave obavila nadzor i razmatrala okolnosti vezane za prestanak njenog radnog odnosa i ponuđeni izmijenjeni ugovor. U nalazu je zaključeno da nema zakonskog osnova za preduzimanje mjera iz nadležnosti inspekcije, uz upućivanje Mujanović na sudsku zaštitu.

Kancelarija za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo obavijestila je Mujanović da je zaprimila njenu prijavu o navodnim nezakonitim radnjama, kao i mogućim propustima i nepostupanju nadležnih, regulatornih i inspekcijskih organa.

Vaš predmet je dostavljen Tužilaštvu KS na dalje postupanje. U konkretnom slučaju radi se o banci kao privatnom pravnom licu za koje nemamo nadležnost. Kako se navodi odnose i na postupanje regulatornih i inspekcijskih organa sa drugih nivoa vlasti, predmet je dostavljen Tužilaštvu KS“, naveli su u dopisu iz januara ove godine.

Međutim, iz UniCredit Banke nismo dobili konkretne odgovore na navode bivše zaposlenice. Na upit koji smo poslali odgovorili su šturo i opravdali se “zaštitom ličnih podataka”.

U skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH i zbog povjerljivosti traženih informacija, nismo u mogućnosti odgovoriti na vaš upit“, kratko su odgovorili.

Informacije smo tražili i od Jasmina Mahmutovića, direktora Agencije za bankarstvo Federacije BiH, koji je zatražio vrijeme da se upozna sa slučajem, ali do objavljivanja ovog teksta nije odgovorio na naša pitanja.

Capital

Nastavi čitati

Hronika

UŽAS KOD CAZINA! Vozač automobilom pokosio troje maloljetne djece

U mjestu Donja Koprivna kod Cazina sinoć se dogodila teška saobraćajna nesreća u kojoj je povrijeđeno troje djece.

Kako saznaje Raport, muškarac je velikom brzinom udario troje djece i nanio im teške tjelesne povrede.

Azra Malkić, portparolka MUP-a Unsko-sanskog kantona, potvrdila je za pomenuti portal da se nesreća dogodila.

– Mogu potvrditi da je došlo do nesreće, upućena je patrola na lice mjesta – rekla je Malkić.

Raport saznaje da je riječ o stravičnoj nesreći i da se utvrđuje da li je muškarac bio pod dejstvom alkohola. Prema informacijama ovog portala, muškarac je djecu, uslijed neprilagođene brzine, pregazio dok su se igrala u dvorištu porodične kuće.

(Raport) Foto: Ilustracija

Nastavi čitati

Aktuelno