Connect with us

Svijet

PUTIN PUNA TRI SATA RAZGOVARAO SA TRAMPOVIM IZLASANICIMA: O ishodu sastanka u Kremlju ni riječi

Sastanak Vladimira Putina sa američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom završen je poslije približno tri sata, ali detalji novog američkog prijedloga za okončanje rata nisu objavljeni.

Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao je u subotu oko tri sata sa američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom u Kremlju, prenosi Rojters.

Putin je na početku sastanka ocijenio da je situacija u Ukrajini “teška” i pohvalio napore američkog predsjednika Donalda Trampa da doprinese okončanju rata koji traje četiri i po godine.

“Shvatajući da ulazi u tešku situaciju, on ipak ne odustaje od pokušaja da pomogne u postizanju rješenja i pruži svoj doprinos rješavanju rusko-ukrajinskog sukoba”, rekao je Putin o Trampu.

Tramp je prethodno izjavio da Sjedinjene Američke Države imaju novi konkretan prijedlog za okončanje rata, ali nije otkrio njegov sadržaj.

Ruski državni mediji saopštili su da je sastanak trajao tri sata i objavili snimak kolone vozila američke delegacije koja napušta Kremlj. Ni ruska ni američka strana neposredno nakon razgovora nisu saopštile detalje sastanka.

Uz Putina su bili njegov spoljnopolitički savetnik Jurij Ušakov i specijalni izaslanik Kiril Dmitrijev, koji je Vitkofa i Kušnera dočekao na aerodromu i potom ih pratio do Kremlja.

Američki izaslanici poslije Moskve otputovali su u Kijev, gdje bi danas trebalo da nastave konsultacije sa ukrajinskim zvaničnicima.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov saopštio je da je Putin, zbog njihovog odlaska u ukrajinsku prijestonicu, naredio trodnevnu obustavu ruskih napada na Kijev, počevši od ponoći. Putin je obećao da će Rusija učiniti sve kako bi garantovala bezbjednost američkih posrednika.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je razgovarao sa Vitkofom i Kušnerom i da je Ukrajina spremna da se do ponedjeljka uzdrži od napada na Moskvu. Putin je primijetio da je intenzitet ukrajinskih napada na Rusiju već smanjen, ali Moskva još nije pristala na širi trodnevni prekid vatre na cijelom frontu.

Uprkos novoj diplomatskoj inicijativi, stavovi Moskve i Kijeva o uslovima za okončanje rata i dalje su veoma udaljeni. Kremlj insistira da Ukrajina prepusti čitavu teritoriju četiri oblasti na koje Rusija polaže pravo i odustane od članstva u NATO-u, dok Kijev takve zahtjeve odbacuje kao kapitulaciju.

Izvor blizak Kremlju rekao je Rojtersu da dogovor o liniji fronta nije moguć dok ruske snage ne preuzmu preostali dio Donjecke oblasti. Zapadni vojni analitičari, međutim, smatraju da je takav cilj teško ostvariv do kraja godine zbog sporog napredovanja ruske vojske.

Related Topics:

Svijet

UKINUTE SANKCIJE: Prvi tanker iz Rusije sa dizelom sutra kreće za Ameriku

Prvi tanker sa 40.000 tona ruskog dizel-goriva krenuće sutra u SAD, a potpisivanje ugovora je u završnoj fazi, izjavio je zamjenik ruskog premijera Aleksandar Novak.

“Prvi tanker bi trebao da napusti luku sutra”, rekao je Novak novinarima.

On je naglasio da će Rusija zadovoljiti potrebe SAD u okviru svojih mogućnosti.

Prema njegovim riječima, snabdijevanje drugih zemalja dizel-gorivom zavisiće od mogućnosti ruskih rafinerija, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Svijet

DESNICA PRED VRATIMA JELISEJSKE PALATE: Marin Le Pen bi u drugom krugu “zbrisala” Melanšona sa čak 68% glasova

Kandidatkinja desničarske stranke Nacionalno okupljanje, Marin Le Pen, ostvarila bi u prvom krugu predsjedničkih izbora dvostruko veći rezultat od svog glavnog konkurenta iz ljevičarske partije Nepokorena Francuska, Žan-Lika Melanšona, pokazuju danas objavljeni rezultati ankete instituta Ifop.

Šest mjeseci prije prvog kruga izbora, Le Pen bi osvojila između 34 i 38 odsto glasova, preneo je BMF.

Žan-Lik Melanšon sa oko 20 odsto podrške prednjači u odnosu na Eduara Filipa i Rafaela Gliksmana, dva glavna konkurenta u trci za ulazak u drugi krug.

Kandidat socijaldemokratske opcije, Gliksman, uživa podršku oko 15 odsto glasača, dok Filipa podržava između 12 i 16 odsto ispitanika.

U drugom krugu, Marin Le Pen bi ubjedljivo pobijedila u duelu protiv kandidata Nepokorene Francuske sa 68 odsto osvojenih glasova, pokazuje anketa.

Među ostalim predsjedničkim kandidatima, predsjednik Republikanaca Bruno Retajo osvojio bi između pet i sedam odsto glasova.

Gradonačelnik Kana David Liznar, čija popularnost raste posljednjih nedjelja, ima podršku oko sedam odsto birača.

Ekologista Marin Tondlije bi, prema rezultatima najnovije ankete, mogla da osvoji između 2,5 i tri odsto glasova.

Nastavi čitati

Svijet

SAD NEĆE UDARITI NA IRAN PRIJE IZBORA: Tramp donio odluku, ali jedna stvar ostaje otvorena

Sjedinjene Američke Države neće pokrenuti napad na Iran prije međuizbora koji će u SAD biti održani u novembru, izjavila je zamjenica portparola Bijele kuće Ana Keli.

Keli je u intervjuu za Al Džaziru ponovila stav američkog predsjednika Donalda Trampa da se Iran nalazi u teškoj vojnoj i ekonomskoj situaciji. Istovremeno je poručila da će američki pritisak na Teheran biti nastavljen.

Prema njenim riječima, blokada će ostati na snazi u punom obimu, dok „nafta kroz Ormuski moreuz nastavlja da teče u rekordnim količinama“.

Netanjahu traži novu akciju protiv Teherana

Pitanje mogućeg novog sukoba ponovo je otvoreno nakon razgovora Trampa i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua prošle sedmice.

Netanjahu je, prema navodima iz razgovora, upozorio na ono što Izrael smatra „zabrinjavajućim potezima“ Teherana u vezi sa njegovim nuklearnim programom.

Jedan američki zvaničnik rekao je izraelskoj televiziji da je Tramp više puta mijenjao stav o mogućoj vojnoj akciji. Prema njegovim riječima, američki predsjednik je Netanjahuu poručio da nastavi sa pripremama, ali mu nije dao čvrsto obećanje da će SAD pokrenuti napade.

To ostavlja otvorenim pitanje da li bi se američka politika prema Iranu mogla promijeniti nakon novembarskih izbora.

U Vašingtonu nema saglasnosti o novom ratu

Prema navodima američkog zvaničnika, najviše podrške obnovi širih vojnih operacija protiv Irana u američkoj administraciji daju ministar odbrane Pit Hegset i američka Centralna komanda (CENTCOM).

Većina Trampovih savjetnika, međutim, navodno smatra da je za sada bolje nastaviti sa sankcijama i ekonomskim pritiskom na Teheran.

Takav pristup znači da Vašington, barem prema trenutno dostupnim izjavama, ne planira neposrednu novu vojnu akciju protiv Irana, ali istovremeno ostavlja otvorena vrata za promjenu politike ukoliko procijeni da se situacija oko iranskog nuklearnog programa dodatno pogoršava.

Za sada je, prema poruci iz Bijele kuće, prioritet nastavak ekonomskog pritiska, dok bi pitanje eventualnog šireg vojnog sukoba moglo ponovo doći u prvi plan nakon američkih međuizbora.

Nastavi čitati

Aktuelno