Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je sinoć, nakon što je Više javno tužilaštvo u Novom Sadu objavilo dodatnu dokumentaciju u vezi sa zahtjevima studenata u blokadi, da je za nju kompleksno pitanje da li će građanskom buntu sada doći kraj jer su, kako je ocijenila, zahtjevi takvi da ih je praktično nemoguće ispuniti.

Brnabić je tako odgovorila na pitanje na TV Pink da li se poslije objavljivanja dokumentacije može izvesti zaključak da je jednoj fazi građanskog bunta, ovim objavljivanjem dokumentacije, došao kraj, jer se može pretpostaviti da su njihovi zahtjevi ispunjeni.

“To je za mene vrlo kompleksno pitanje. Ja mislim da su zahtevi na kraju takvi da ih je praktično nemoguće ispuniti zato što ne postoji dijalog, zato što vi ne znate u stvari nekad šta je druga strana, ko je druga strana i ne možete da komunicirate sa drugom stranom, tako da je uvek moguće da bude ona stara fora naše birokratije koja je nestala zajedno sa elektronskom upravom koju smo mi uveli, a to je FT1P, fali ti jedan papir”, rekla je Brnabić, prenosi Tanjug.

Kako je dodala, mjesec dana se čekalo da se pregleda dokumentacija, pa je onda neko rekao da još nešto fali.

“Ako pogledate na primer u privredi – due diligence proces, neko kaže objavite sve što ima veze sa tim i tim, vi objavite sve, taj pogleda i kaže dobro, ok, onda fali mi još samo ovo”, rekla je Brnabić.

Brnabić kaže da je vidjela da studenti smatraju da zahtjev u vezi sa povećanjem budžeta za visoko obrazovanje od 20 odsto nije ispunjen.

“Videla sam sada da su oni smatrali i da ovaj zahtev od 20 odsto povećanja iz budžeta nije potpuno ispunjen, zato što su oni misli na 20 odsto nečeg drugoga, ne 20 odsto materijalnih troškova, a u stvari kada se vlada srela sa rektorima koji su podržali ove zahteve, ni oni tada nisu tačno umeli da objasne šta je 20 odsto od čega, pa je vlada smatrala, ministarstvo prosveta i ministarstvo finansija da je to 20 odsto materijalnih troškova, ali dobro, evo sada smo došli nakon mesec dana i do toga na šta su u stvari mislili”, rekla je Brnabić.

Kako je navela, sada je vlada na potezu i dodala da je razumjela poruku predsjednika Aleksandra Vučića od juče koji je rekao da se četiri zahtjeva studenata u plenumu ispune.

“Ja očekujem da će oni na kraju krajeva kao mladi ljudi biti fer i reći – da, to je sada ispunjeno, ili svakako da će te zahteve, ako su oni i nakon toga politički, naći politički način da usmere te zahteve i da onda to usmeravaju ka institucijama”, rekla je Brnabić.

Ona je primijetila da je predsjednik Vučić pokazao nevjerovatan nivo tolerancije.

Brnabić je kazala da je nije problem sa zahtjevima tih studenata, već sa nedostatkom dijaloga i komunikacije.

“Jako je teško da vi radite nešto što je očigledno jako važno, a da nemate dijalog i komunikaciju da vam neko objasni ako taj zahtev nije ispunjen, u kom delu i kako on nije ispunjen, pa da možete da ga ispunite, a ne da se nagađa”, rekla je Brnabić.

Uoči usvajanja plana konsolidacije poslovanja i rada Hrvatske radio-televizije (HRT), hrvatsko Ministarstvo kulture i medija osvrnulo se i na “Novi smjer”, strateški dokument uprave HRT-a predstavljen prošle godine u martu kojim se, između ostalog, navodi da će tokom 2025. i 2026. “biti nužno smanjivanje broja zaposlenih za 30 odsto”.

Drugim riječima, piše agencija Hina, uprava HRT-a najavila je odlazak više od 800 od oko 2.700 trenutno zaposlenih i to u dokumentu koji je, kako se u uvodu navodi, “prvi korak u saradnji s Vladom, publikom, širom javnosti, osobljem, kreativnim sektorom i ostalim učesnicima”.

Na pripremama za izradu novog Zakona o HRT-u pristupiće se po usvajanju plana konsolidacije ove medijske kuće, što se očekuje tokom februara, potvrđeno je Hini iz Ministarstva kulture i medija.

U ministarstvu pritom ističu i ciljeve koji se očekuju sprovođenjem plana konsolidacije HRT-a, a oni se mogu podijeliti na tehnološke, među kojima se izdvaja i razvoj nove medijske platforme, te programske, u kojima se navodi postavljanje i držanje profesionalnih standarda.

“HRT treba podsticati na primjenu i razvoj novih tehnologija, razvoj nove medijske platforme, da bi bio relevantan za sve generacije i držao priključak u digitalnom okruženju“, ističu u ministarstvu.

Zbog svega toga HRT, dodaju, mora postavljati i držati profesionalne i uredničke standarde, težiti perfekciji i originalnosti u svakom programu koji proizvodi i naručuje i biti partner najvećim talentima kojima će omogućiti da se izraze putem njegovih brojnih platformi.

“Kako bi se postigao cilj u današnjem vremenu u kojem se informacije dobijaju preko društvenih mreža potrebno je osigurati uslove za promjene i konsolidaciju rada i poslovanja HRT-a u svim segmentima”, kažu u ministarstvu.

Za otpuštanje zaposlenih u hrvatskom javnom servisu vlada je iz državnog budžeta osigurala 28 miliona evra, ali, ističe agencija, na pitanje o tačnom broju planiranih otkaza i koliko je zaposlenih pozvano ili se dosad odazvalo na razgovor o otpremninama, iz HRT-a zasad nije stigao službeni odgovor.

Međutim, kako se nezvanično saznaje, odlukom o uslovima i visini otpremnina koju je glavni direktor Robert Šveb donio početkom januara, utvrđeni su uslovi i visina otpremnina za radnike HRT-a, u slučaju “prestanka ugovora o radu u periodu do 31. marta 2025. godine, a u cilju optimizacije poslovanja HRT-a”.

Kako Hina saznaje, maksimalan iznos otpremnina ne može biti više od 90.000 evra bruto po radniku, a radnike koji ostvaruju uslove za sticanje prava na otpremninu odrediće poslodavac.

Kriterijum za to će biti da zaposlenog nije potrebno zamijeniti zapošljavanjem drugog radnika van HRT-a, da ima minimalni staž na HRT-u od pet godina i da nema manje od 24 mjeseca do navršenih 65 godina života.

Zaključuju i da je rok za sprovođenje te odluke do 31. Marta.

Tanjug

Albanija će formirati suverenu muslimansku državu u Tirani za muslimanski vjerski poredak bektaše, po uzoru na Vatikan u Rimu, kako bi očuvala i promovisala vjersku toleranciju, izjavio je premijer Edi Rama.

“To bi bila enklava islamskog sufijskog poretka, jedna od najmanjih država na svijetu i imala bi sopstvenu administraciju, ali bez poreza ili policije i ne bi dovodila u pitanje suverenitet Albanije”, rekao je Rama na ceremonije povodom obilježavanja 95 godina od preseljenja sjedišta Svjetskog centra bektaša u Albaniju iz Turske.

Ovim bi Bektašijski red, islamsko derviško bratstvo, dobilo suverenu mikrodržavu nalik na Vatikan u Rimu.

Rama je rekao da će simbolična država biti bez zidova, policije, vojske, poreza ili drugih atributa, ali će biti duhovna država.

On nije iznio detalje o tome kada namjerava da sprovede takvu namjeru, dok bi u isto vreme i albanski parlament morao da odobri plan.

Nova mikrodržava bi se prostirala na 27 hektara teritorije današnjeg Svjetskog centra bektaša, koji se od 1930. godine nalazi se u istočnom dijelu albanske prijestonice. Po površini bi bila gotovo pet puta manja nego Vatikan.

Rama je ranije rekao da je cilj da Svjetski centar bektaša pretvore u suverenu državu – novi centar umjerenosti, tolerancije i mirne koegzistencije.

Osnovan u Otomanskom carstvu u trinaestom vijeku kao izdanak sufizma, Bektašijski red ima sjedište u Albaniji od 1929. godine, nakon što ga je novostvorena Turska Republika Kemal Ataturk spriječila da radi.

Razvoj ovog pokreta povezan je sa pojavom janičara u Osmanskom carstvu i “dankom u krvi” – odvođenjem dječaka i mladića sa Balkana na školovanje u današnju Tursku.

Rama je prošle godine rekao da Albanija planira da formira državu u istočnom dijelu glavnog grada zemlje kao duhovni centar Bektašijskog reda, čiji su članovi rasuti širom regiona na Kosovu u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji, kao i u Albaniji.

Prema posljednjem popisu, oko 10 odsto stanovništva zemlje pripada ovom redu, prenosi “Srna”.