Connect with us

Društvo

DANAS JE SVETI SAVA! Školska slava u Srpskoj i Srbiji

Srpska pravoslavna crkva (SPC) proslavlja Svetog Savu, utemeljivača srpske crkve, države i školstva.

Savindan se obilježava u svim školama u Srbiji i Republici Srpskoj kao školska slava.
Sveti Sava bio je prvi srpski arhiepiskop i prosvjetitelj. Bio je najmlađi sin velikog župana Stefana Nemanje, kršten kao Rastko, a kada se zamonašio uzeo je ime Sava.

Rastko se na Svetoj Gori zamonašio uprkos snažnom protivljenju roditelja koji su mu namijenili vladarsku misiju.

NJegovim ustoličenjem za arhiepiskopa 1219. godine utemeljena je i samostalna Srpska pravoslavna crkva.

Zajedno sa ocem Stefanom, zamonašenim kao Simeon, Sveti Sava je osnovao Hilandar i izgradio još 14 manastira i tako postao ktitor prve srpske duhovne zajednice na Svetoj Gori.

Sveti Sava je napisao Tipik, prema kome se monasi vladaju, a napisao je i žitije svog oca, prepodobnog Simeona Mirotočivog.

U Studenici je 1209. godine osnovao prvu bolnicu na području Srpske države.

Sveti Sava se smatra začetnikom srpske srednjovjekovne književnosti, pa je stoga i zaštitnik prosvjetnih ustanova.

Sveti Sava je 1219. izdejstvovao autokefalnost Srpske pravoslavne crkve, a njegova djela “Nomokanon” (1220.) i “Sinodik pravoslavlja” (1221.) postala su pravni i duhovni stubovi srpske državnosti.

Sava se upokojio 1235. godine u bugarskom gradu Trnovu kao prvi arhiepiskop Srpske pravoslavne crkve, a ostao je poznat kao osnivač i tvorac Svetosavskog pravoslavlja.

Sinan-paša spalio je na Vračaru 1594. mošti Svetog Save, koje su do tada bile čuvane u manastiru Mileševa.

Smatra se da su Turci mošti Svetog Save spalili u pogrešnom uvjerenju da će tako uništiti vjeru i svaki njegov uticaj na Srbe.

SRNA

Društvo

NACIONALNO BLAGO NA IVICI OPROPASTI! 87 spomenika u BiH pred potpunim urušavanjem

Prepušteni zubu vremena i nemaru institucija, takva je sudbina 87 spomenika u Bosni i Hercegovini, zbog čega ih je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH stavila na listu ugroženih.

U BiH je 87 nacionalnih spomenika označeno kao ugroženo
Na listi su Šeranića kuća, Ovčiji brod, tvrđave u Kozarcu i Jajcu
Stručnjaci upozoravaju da nema sistemskog ulaganja ni institucionalne brige
Očuvanje nasljeđa zavisi od pristupa i finansija
Ugroženi spomenici

Iako je pomenuta lista javno dostupna na sajtu Komisije, mi ćemo izdvojiti neke od spomenika koji su ugroženi.

Tako se na listi našla Šeranića kuća u Banjaluci, koja je ugrožena nepreduzimanjem hitnih mjera zaštite od daljeg propadanja, a koja se 2022. godine usljed svega i srušila.

Takođe, tu je i Ovčiji brod, most u selu Bratač kod Nevesinja, koji je ugrožen zbog lošeg stanja konstrukcije, bioloških naslaga i nemogućnosti redovnog održavanja, a o čemu su “Nezavisne novine” nedavno i pisale.

Na listi je i staro pravoslavno groblje u Šljivnu, na Manjači, koje je oštećeno tokom vojnih vježbi EUFOR-a, a ugroženo je usljed neodržavanja, kao i tvrđava u Kozarcu, gdje se unutar zaštićenog područja vrši nezakonita izgradnja objekata.

Prema podacima Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, ugroženi su i most na rijeci Žepi zbog oštećenja konstrukcije mosta, stari grad Glamoč u Glamoču zbog nepreduzimanja hitnih mjera zaštite od daljeg propadanja, kao i stari grad Koštun u Dabrici, opština Berkovići, koji je ugrožen usljed totalnog neodržavanja.

Takođe, ugrožena je i tvrđava u Jajcu zbog neodržavanja i nepovoljnih klimatskih uslova, arheološko područje Ripač, kod Bihaća, jer se unutar zaštićenog područja vrši nezakonita izgradnja objekata, te arheološko područje helenisički grad Daorson u Ošanićima, kod Stoca, zbog neodržavanja, protivzakonitog korištenja metalnih detektora, iskopavanja i uklanjanja predmeta arheološkog nasljeđa, uništavanja kiklopskih zidova grafitima…

Na listi ugroženih je i Jajce kasarna u Sarajevu, za koju je nedavno Vlada Federacije dala saglasnost Opštini Stari grad za upotrebu objekta, a prema najavama, ovaj nacionalni spomenik bi mogao biti pretvoren u hotel i kongresni centar.

Stručnjaci traže sistemsko rješenje i ulaganja
Dario Topić, profesor istorije, koji vodi Zavičajni muzej u Prnjavoru, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da je za obnovu spomenika potrebno mnogo sredstava, te da je potrebno sistemski rješavati ovaj problem.

“U budžetima se vrlo malo izdvaja za obnovu spomenika, pogotovo onih koji su proglašeni spomenicima od nacionalnog značaja. Drugačije je kada je objekat u privatnom vlasništvu, pa vlasnik neće da obnavlja. Mislim da je ovakvo stanje povezano sa finansijama i prioritetima”, kaže on.

Kako dodaje, nekada se čini da običan čovjek više uživa u tim građevinama nego što uživaju oni koji treba da se bave time kroz institucije.

“Kada odemo na zapad Evrope, možemo vidjeti koliko ljudi vode računa o kulturno-istorijskim spomenicima. To nam je baza, to je znak razvoja. Nije problem da danas pravimo velelepne zgrade, ali moramo znati kako se razvijao put do onoga što imamo sada”, navodi Topić za “Nezavisne novine” dodajući da bi ulazak BiH u Evropsku uniju vjerovatno umnogome riješio ovaj problem, jer bi BiH bili dostupni fondovi iz kojih bi se mogla obezbijediti sredstva za obnovu nacionalnih spomenika.

Nedostatak institucionalne odgovornosti
Ovakav odnos države i institucija ka nacionalnim spomenicima ne čudi Marka Radića, rukovodioca sektora za promociju u Turističkoj organizaciji Republike Srpske, koji u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da na osnovu vlastitih iskustava i analize terena, može reći da u zemlji u kojoj se ne vodi pretjerana briga o prirodnom nasljeđu, kao nečemu što direktno utiče na kvalitet života, teško da se može očekivati veća briga o spomenicima kulture i istorijskim lokalitetima.

“U Bosni i Hercegovini postoji više od 70 tvrđava, ali manje od 10 odsto su valorizovane i uključene u savremenu turističku ponudu, gdje je velika većina devastirana, dok je svega nekoliko objekata u službi današnjoj svrsi. Upravo razmatrajući primjere kao što je most Ovčiji brod, teško je povjerovati u ozbiljnu sanaciju nakon svih apela, jer dosadašnje iskustvo pokazuje nedostatak institucionalne odgovornosti i konkretnih ulaganja”, ističe Radić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, potrebna su ogromna sredstva za revitalizaciju ovih lokaliteta.

“Zato, objektivno gledano, ne postoji realan osnov da očekujemo značajne pomake ili pozitivne promjene dok se ne promijeni pristup i ne obezbijede strateški resursi”, kaže on.

Nastavi čitati

Društvo

MIHOLJSKO LJETO NAS NEĆE ZAOBIĆI, samo malo kasni…

Prva polovina novembra bi mogla biti znatno toplija nego što je uobičajeno za to doba godine.

Zadnja sedmica ovog mjeseca proteći će uglavnom u znaku stabilnijeg i temperaturno normalnog doba godine, tako da ćemo, kada se sve analizira i sabere, imati hladniji oktobar nego što je uobičajeno za ovo doba godine.

Ponegdje će, upravo zahvaljujući ekstremno hladnom prvom dijelu ovog mjeseca, ovo biti najhladniji, a u pojedinim planinskim dijelovima regije i najsnježniji oktobar u posljednjih 10 do 15 godina. U pojedinim planinskim dijelovima Srbije i Crne Gore količine snijega koje su pale početkom ovog mjeseca nikada do sada nisu bile zabilježene, tako da će to biti ujedno najsnježniji oktobar otkako mjerenja postoje.

Sinoptika se u prvom vikendu novembra znatno mijenja, jer će nad Atlantikom nastati golemo područje sniženog pritiska vazduha, na čijoj će nam prednjoj strani uz južna strujanja pritjecati znatno topliji zrak.
Očekuje se jačanje povišenog pritiska vazduha iznad Sredozemlja, tako da bismo, u skladu s anomalijom padavina, mogli imati sušniji period u prvom dijelu novembra nego što je uobičajeno za to doba godine. Linker
Ako pogledamo anomalije temperatura za prvu dekadu novembra, pojedini dijelovi naše regije mogli bi imati znatno topliju prvu polovinu mjeseca.

Možda se obori neki ne tako dalek rekord, jer govorimo o temperaturama koje bi u većem dijelu regije mogle prelaziti 20°C.

Nije isključeno da pojedini dijelovi regije zabilježe proljetnih 25°C, možda i nekoliko stepeni više.

Ne treba ponavljati da je sve potpuno normalno, jer znalo se to događati i ranije! Ono što će nas podsjetiti da je jesen ipak tu jesu razmjerno hladnije noći i maglovita, hladna jutra, naročito u Bosni, središnjem i istočnom dijelu Hrvatske i u Srbiji.

Ponegdje će postojati uslovi za dugotrajniju maglu, što bi moglo spriječiti eventualni znatan porast dnevnih temperatura vazduha uzrokovan južnim strujanjima.

Na kraju se nema šta dodati, osim da iskoristimo ovaj relativno topao i uglavnom suh prvi dio novembra za pripremu ogrjeva za predstojeću zimu, jer će nam itekako trebati!

Nastavi čitati

Društvo

ZABRINJAVAJUĆI TREND U SRPSKOJ! Rast broja pacijenata sa moždanim udarom

Na Odjeljenju neurologije bijeljinske bolnice za devet mjeseci liječeno je 179 pacijenata sa moždanim udarom, od kojih je 11 bilo mlađe od 65 godina, što ukazuje na porast broja oboljelih u radno aktivnoj populaciji, saopšteno je iz Bolnice “Sveti vračevi”.

Kod 154 pacijenta je u roku od tri sata od prijema urađen je CT ili MR glave, čime je omogućeno brzo postavljanje dijagnoze i pravovremeni početak liječenja.

Trombolitičku terapiju primili su svi pacijenti kod kojih je postojala medicinska indikacija — unutar 4,5 sata od nastanka simptoma, što predstavlja 100 odsto sprovođenje preporučenog terapijskog protokola.

Rana fizikalna terapija započeta je kod 154 pacijenta, čime se značajno doprinosi bržem oporavku i smanjenju trajnih posljedica bolesti, navedeno je u saopštenju.

Kako ističu, Odjeljenje neurologije raspolaže savremenom dijagnostičkom opremom za EEG, EMNG i kolor dopler ultrazvučne preglede krvnih sudova vrata i mozga, a stručni tim čine iskusni neurolozi i medicinsko osoblje posvećeni stalnom unapređenju dijagnostike, terapije i rehabilitacije pacijenata.

U susret Svjetskom danu moždanog udara, koji se obilježava 29. oktobra, Odjeljenje za neurologiju Bolnice “Sveti vračevi” u Bijeljini organizovalo je ovog vikenda dodatne kolor dopler ultrazvučne preglede krvnih sudova vrata za 50 pacijenata koji imaju potrebu za ovom dijagnostičkom metodom.

Na ovaj način omogućena je brža dostupnost pregleda i ukazano na značaj redovne kontrole i ranog otkrivanja faktora rizika koji mogu dovesti do moždanog udara, bolesti koja predstavlja jedan od vodećih uzroka smrtnosti i invaliditeta u svijetu.

Nastavi čitati

Aktuelno