Connect with us

Društvo

NOVA PRAVILA ZA MINIMALAC! Radno mjesto važnije od stručne spreme!

Zadnju riječ o predloženoj minimalnoj plati za radnike u Republici Srpskoj daće sistematizacija plata u firmama koja je propisana Zakonom o radu RS.

Barem tako djeluje iz izjava predstavnika poslodavaca i sindikata koji su prisustvovali sjednici Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske, održanoj u subotu.

Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, rekao je za “Nezavisne novine” da svaka firma koja ima više od 15 zaposlenih mora  imati sistematizaciju radnih mjesta, što je zakonska obaveza.

“U tom pravilniku se radi i opis radnog mjesta, odnosno šta treba da se radi i na osnovu tog opisa propisuje se potrebna škola za tu stručnu spremu i to radno mjesto. Mora se dobro razlikovati stručna sprema i školska sprema. To su dvije različite stvari. Ako je sistematizacijom propisano da je za to i to radno mjesto potrebna, na primjer, trogodišnja škola, bez obzira na to što taj radnik ima fakultetsku diplomu, vi radite posao kvalifikovanog radnika i imate platu kvalifikovanog radnika i u svakoj firmi je tako. To je uređeno dosta ranije, ali se do sada nije pričalo o tome. Kada se radnik prijavljuje u Poresku upravu Republike Srpske, vi pišete šta radnik ima od diploma, ali isto tako prijavljujete koja je stručna sprema propisana za to radno mjesto. Znači, na primjer, ako je radnik visokoobrazovan, ali je za radno mjesto na kojem radi potrebna srednja stručna sprema, onda će taj radnik imati minimalnu platu od 1.000 KM, a ne 1.300 KM. Tako zakon kaže”, objašnjava Škrebić.

Slično kaže i Željko Tepavčević, predsjednik Konfederacije sindikata Republike Srpske, koji ističe da je firma koja ima više od 15 zaposlenih obavezna da donese pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta.

“Jedna od kategorija, pored opisa poslova na tom radnom mjestu, jeste i stepen stručne spreme. Tu kontrolu sistematizacije vrši Ministarstvo rada, a u sprovođenju pravilnika da li je neko sa VSS ili srednjom stručnom spremom kontrolu vrši Poreska uprava RS. Svi ti podaci su objedinjeni u Poreskoj upravi i na taj način se vrši kontrola da li je neki privrednik zloupotrijebio ovakvu diferenciranu najnižu platu.

Ne možete vi neko radno mjesto gdje je VSS u pravilniku staviti da je to srednja stručna sprema. Ovo je oblast koja do sada zbog najnižih plata nije bila pominjana. Prevashodno će se raditi analiza primjene pravilnika svih poslodavaca koji imaju više od 15 zaposlenih. Dok je bila jedna jedinstvena najniža plata, nije se obraćalo puno pažnje na ovo pitanje. Ovo je možda i suštinsko pitanje, jer kako je neko mogao sa minimalcem držati nekoga sa visokom stručnom spremom”, istakao je Tepavčević i dodao da bi Vlada RS trebalo da usvoji ove prijedloge do kraja januara.

Naime, kako piše u Zakonu o radu Republike Srpske, poslodavac koji ima u radnom odnosu više od 15 radnika zaposlenih na neodređeno vrijeme dužan je da donese i na odgovarajući način objavi pravilnik kojim se bliže uređuje unutrašnja organizacija i sistematizacija poslova i radnih zadataka.

Ovo praktično znači da će se plata isplaćivati od opisa posla zaposlenog, a ne od stručne spreme radnika.

Prema ovom zakonu, neko ko je visokoobrazovan, ukoliko radi na, na primjer, poslu cijepanja drva u firmi, on će primati platu koja je predviđena za to radno mjesto, odnosno 900 KM.

Podsjećamo, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, izjavio je nakon sastanka Ekonomskog-socijalnog savjeta u subotu da se mora održati socijalni dijalog i da je jedina dilema sastanka bila u diferencijaciji, odnosno šta znači srednje obrazovanje.

“Ostao je prijedlog da Vlada Srpske usaglasi da sa tri godine obrazovanja plata iznosi 950 KM, a sa četiri da to bude 1.000 KM. To jedino nismo mogli dogovoriti, ali ostajemo pri tome da se povećava minimalac.  Predstavnici sindikata su zahtijevali da to bude mnogo veće, ali su pristali na naš prijedlog. Dakle, 1.000 KM je za srednju školu, a 1.300 je za visoko obrazovanje i to je zagarantovana plata, na tu platu idu topli obrok i putni troškovi”, istakao je Dodik.

Najnižu platu od 900 KM bi ove godine, ukoliko Vlada RS usvoji ove prijedloge, trebalo da dobijaju nekvalifikovani radnici.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nakon hladnog jutra, moguća slaba kiša

U Republici Srpskoj i FBiH će, nakon vedrog i hladnog jutra, biti pretežno sunčano vrijeme.

Ujutru će na jugozapadu i u višim predjelima biti slabog mraza, a oko rijeka i po kotlinama prolazne magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana će na istoku doći do naoblačenja, mjestimično je moguća vrlo slaba kiša, dok će uveče u većini krajeva biti pretežno oblačno, ali bez padavina.

Duvaće slab, promjenljiv ili vjetar sjevernih smjerova, a u Hercegovini tokom jutra umjerena do pojačana bura.

Minimalna temperatura vazduha biće od minus jedan do pet, na jugu do osam stepeni, u višim predjelima od minus tri, a maksimalna od 15 na istoku do 22 na sjeveru i zapadu, u višim predjelima od 12 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

STRUJA U BIH PREJEFTINA? Stručnjak poručuje: “Poskupljenje neminovno”

Električna energija u BiH moraće poskupjeti kako bi se obezbijedio novac za održavanje i modernizaciju elektroenergetskog sistema, smatra Zijad Bajramović, predsjednik BH Komiteta CIGRE, koji upozorava da država istovremeno mora zaštititi građane koji ne mogu podnijeti veće račune.

Prema njegovim riječima, elektroenergetski sektor suočava se s ozbiljnim problemima, od nedovoljnih ulaganja u mrežu do sve većeg broja solarnih i vjetroelektrana, čiju proizvodnju postojeća infrastruktura neće moći neograničeno prihvatati.

Posebno upozorava da su za modernizaciju distributivne mreže u naredne tri godine potrebne oko tri milijarde KM.

Zašto Bajramović smatra da struja mora poskupjeti?

Bajramović je u razgovoru za BHRT ocijenio da je cijena električne energije za domaćinstva i dalje preniska u odnosu na troškove proizvodnje, nabavke i prenosa.

“Cijena električne energije za javnu potrošnju i dalje je preniska”, rekao je Bajramović.

Smatra da sadašnji način formiranja cijena ne obezbjeđuje dovoljno novca za održavanje postojeće infrastrukture, a posebno ne za ulaganja koja će biti potrebna u narednim godinama.

“Po meni je to neminovnost”, rekao je govoreći o korekciji cijena električne energije.

Ipak, naglašava da poskupljenje ne smije pasti na teret građana koji već teško plaćaju račune.

“Nadležna ministarstva i vlade moraju voditi računa o tome da zaštite ugrožene kupce, između ostalog i kroz određene sisteme beneficija”, poručio je.

Njegove izjave predstavljaju stručnu procjenu, a ne najavu konkretne odluke nadležnih institucija o novim cijenama struje.

Za elektroenergetsku mrežu potrebne tri milijarde KM

Jedan od najvećih problema jeste stanje prenosne i distributivne mreže.

Prema procjenama koje je iznio Bajramović, u naredne četiri godine BiH bi godišnje mogla dobijati između 500 i 600 megavata novih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije.

Međutim, pitanje je može li postojeća mreža prihvatiti toliku proizvodnju.

“Mislim da elektroenergetska mreža, ni prenosna ni distributivna, nisu u potpunosti spremne da prihvate te nove količine”, upozorio je Bajramović.

Na mrežu je već priključeno oko 1.600 megavata varijabilnih obnovljivih izvora, dok su, prema njegovim riječima, granične vrijednosti prenosne mreže približno 2.000 megavata.

To znači da bi dalji rast proizvodnje iz solarnih i vjetroelektrana mogao predstavljati ozbiljan izazov ukoliko se na vrijeme ne izgrade novi kapaciteti za prenos i distribuciju električne energije.

Za modernizaciju distributivne mreže, prema procjenama koje je naveo, u naredne tri godine potrebno je oko tri milijarde KM.

BiH više nije siguran izvoznik struje

Bajramović upozorava i na promjene u proizvodnji električne energije.

Bosna i Hercegovina, koja je godinama imala značajnu ulogu izvoznika, sada se suočava s periodima u kojima domaće elektroprivrede moraju uvoziti struju.

Kao jedan od uzroka navodi izostanak odgovarajuće razvojne politike, ali i probleme u rudnicima i proizvodnji uglja.

Smatra da je potrebno realnije uskladiti cijene uglja i električne energije s troškovima proizvodnje, uz zaštitu položaja rudara.

Istovremeno, ulaganja ne mogu biti usmjerena samo na nove elektrane.

Potrebni su novi dalekovodi, modernizacija distributivnih sistema, baterijska skladišta energije i tehnologije koje će omogućiti stabilno snabdijevanje i kada proizvodnja iz obnovljivih izvora varira.

Nedostaje i radnika

Pored novca i infrastrukture, sve veći problem predstavlja nedostatak stručnog kadra.

“Mislim da stručne snage, inženjera, tehničara i majstora, imamo sve manje i da i s tim možemo doći u problem u Bosni i Hercegovini”, rekao je Bajramović.

Dodatni pritisak na elektroenergetski sektor donose evropska pravila o emisijama ugljen-dioksida, uključujući mehanizam CBAM, koji utiče na uslove plasmana određenih proizvoda na tržište Evropske unije.

Dugoročno, BiH će morati da smanjuje oslanjanje na termoelektrane i razvija zamjenske proizvodne kapacitete, ali Bajramović upozorava da se takva promjena mora planirati zajedno s razvojem mreže.

Šta će biti ako se ulaganja nastave odgađati?

O izazovima energetskog sektora biće riječi i na petom savjetovanju BH Komiteta CIGRE u Mostaru, na kojem je najavljeno oko 80 stručnih radova i više od 300 učesnika.

Među temama su obnovljivi izvori energije, pametne mreže, baterijski sistemi i energetska tranzicija.

Bajramović smatra da BiH ima stručni i razvojni potencijal za modernizaciju, ali da je neophodno da nadležni konačno počnu s ulaganjima.

“Mislim da Bosna i Hercegovina ima kapacitet, samo treba krenuti u pravcu razvoja koji su stručnjaci postavili”, zaključio je.

Nastavi čitati

Društvo

TRAŽI SE PRIVREMENO RJEŠENJE ZA VOZAČE IZ BIH: Da li će Slovenija uvesti vize po uzoru na Hrvatsku?

Slovenija smatra da pitanje boravka profesionalnih vozača iz BiH u šengenskom prostoru treba da se rješava na nivou EU, rečeno je na sastanku predsjednika Spoljnotrgovinske komore BiH Zdravka Marinkovića i slovenačkog ambasadora Damijana Sedara.

Marinković i Sedar razgovarali su u Sarajevu o problematici primjene pravila kojima se boravak profesionalnih vozača u šengenskom prostoru ograničava na 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana, te o posljedicama ovog ograničenja po međunarodni transport i spoljnotrgovinsko poslovanje.

U fokusu razgovora bili su izazovi s kojima se suočavaju prevoznici, ali i šire posljedice po izvoznike, uvoznike i kompanije čije poslovanje zavisi od redovne i pravovremene isporuke robe, saopšteno je iz Komore.

Na sastanku je istaknuto da se Slovenija nalazi među pet najznačajnijih spoljnotrgovinskih partnera BiH, zbog čega je nesmetano odvijanje transporta od zajedničkog interesa.

Naglašeno je da bi rješavanje ovog pitanja donijelo obostranu korist, budući da ograničenja s kojima se suočavaju domaći prevoznici utiču i na slovenačke kompanije povezane sa tržištem BiH kroz trgovinu, proizvodnju i lance snabdijevanja.

Ukazano je da ova problematika prevazilazi okvire transportnog sektora i utiče na poštovanje ugovorenih rokova, troškove poslovanja i konkurentnost privrede obje zemlje.

Marinković i direktor Sektora za transport i komunikacije pri Spoljnotrgovinskoj komori Zijad Sinanović naglasili su potrebu da bude uvažena specifičnost posla profesionalnih vozača, čiji je boravak u šengenskom prostoru vezan za obavljanje međunarodnih transportnih operacija.

Cilj sastanka bio je da se, uz nastavak aktivnosti na uspostavljanju trajnog i usklađenog evropskog rješenja, sagledaju i mogućnosti koje bi u međuvremenu olakšale poslovanje prevoznika i privrednika obje zemlje, po uzoru na Hrvatsku.

Hrvatska je omogućila izdavanje dugotrajnih viza tipa D profesionalnim vozačima u međunarodnom prevozu, radi regulisanja njihovog dužeg boravka na svojoj teritoriji.

Nastavi čitati

Aktuelno