Connect with us

Društvo

ŠEF UNIJE POSLODAVACA “Rast minimalne plate UNIŠTIĆE EKONOMSKI SISTEM”

Rast minimalne plate sa 700 na 900 KM je nerealan, nije baziran na makroekonomskim pokazateljima i uništiće ekonomski sistem, rekao je predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Aćić.

Unija poslodavaca i Privredna komora RS juče su od vlasti u Srpskoj zatražili suspenziju odluku o najnižoj plati za 2024. godinu.

Prema odluci Vlade RS, usvojenoj krajem decembra, minimalna plata u Srpskoj od januara bi trebala iznositi 900 KM.

Aćić kaže za “Avaz” da je i tokom razgovora o utvrđivanju minimalne plate ukazivano da je rast sa 700 na 900 KM nerealan, da nije baziran na makroekonomskim pokazateljima, te da će urušiti kompletan ekonomski i sistem socijalne stabilnosti.

Negativni efekti

– Povećanje od 28 posto prije svega urušava produktivnost u kompanijama, pa zbog toga kompanije razmišljaju o preseljenju kapitala.

Tome treba dodati i situaciju da mi u zadnja dva kvartala imamo smanjene narudžbe, a s druge strane imamo već ozbiljan udar zbog pada tražnje u EU. Sve to zajedno ukazuje da potencijalno možemo imati vrlo negativne efekte već u februaru – kaže Aćić za “Avaz“.

Govoreći o produktivnosti pojašnjava da je minimalnih 900 maraka zagarantovano čak i onima koji ne dolaze na posao ili ne ispunjavaju normu pa će, ako se ova odluka počne primjenjivati, radnici i sa nešto većim primanjima izgubiti motiv za rad. Na pitanje zbog čega poslodavci u RS razmišljaju o prebacivanju poslovanja u FBiH, Aćić odgovara da je Vlada FBiH odobrila 2.520 KM neoporezive pomoći radnicima, te da naknade za topli obrok i regres u ovom entitetu nisu oporezovani.

Povoljniji položaj poslodavaca

– Na ovaj iznos od 900 maraka kod nas se još dodaje minuli rad, topli obrok, tako da je to sve oporezivo, dok je u FBiH oporezivo 619 maraka, a topli obrok od 400 KM je neoporeziv. Sve to zajedno dovodi u povoljniji položaj poslodavce u FBiH, što može biti motiv prelaska poslodavaca u FBiH. Generalno je loša poruka napravljena, jer se iskomuniciralo negativno, da su ljudi ovdje ukalkulisali da je nekome dat neki iznos koji nije baziran na produktivnosti – ističe Aćić.

Naglašava da je mnogo razvijenija Njemačka na kraju prošle godine bruto satnicu povećala za 3 posto, da isti procenat povećanja planiraju i za narednu godinu, dok je u RS minimalna plaća povećana za 28 posto odjednom, što u ekonomiji ne može funkcionisati.

Related Topics:

Društvo

IRB REKAO „NE“: Procijenjeno da je preuzimanje imovine Banke Srpske previše rizično

Prijedlog stečajnog upravnika Gorana Radivojca na juče održanom ispitnom ročištu nije dobio podršku povjerilaca.

Poreska uprava Republike Srpske i Elektroprivreda su bili uzdržani dok su Ministarstvo finansija i IRB bili protiv.

Radivojac je predlagao da se, kada se steknu zakonski uslovi, kreditni portfolio banke i imovina prebaci na upravljanje IRB-ovom Fondu za upravljanje nekretninama i potraživanjima te da se tako u cijelosti namire sva povezana lica sa stečajnim dužnikom.

„Smatramo da se ne radi o konkretnom prijedlogu jer postoji dosta neizvjesnih okolnosti u pogledu realizacije tog prijedloga. Stečajni upravnik bi trebao da sačini više prijedloga u kom pravcu bi se kretao dalji tok postupka na koji bi se izjasnili povjerioci“, kazala je Vera Sukara, koja je na ročištu zastupala IRB.

Da podsjetimo, da bi došlo do preuzimanja bilo bi potrebno promijeniti statut Fonda i uputi u proceduru prijedlog za izmjenu i dopunu Zakona o Fondu za upravljanje nekretninama i potraživanjima u vlasništvu RS.

Takođe, potrebno bi bilo mijenjati i Zakon o imovini i potraživanjima kojima upravlja Fond na način da mu se omogući da upravlja imovinom koju su Srpska ili njena preduzeća i institucije stekle kao stečajni povjerioci.

Uz sve to, problem predstavlja i stav koji je zauzeo Ustavni sud BiH, a prema kojem kupovina i preuzimanje potraživanja ne daje automatsko pravo novom povjeriocu da nastavi već pokrenuti izvršni postupak.

To je očigledno bio preveliki rizik za IRB i resorno ministarstvo pa su prijedlog odbili.

Oboreni i ostali prijedlozi stečajnog upravnika

Inače, pored toga što ovaj prijedlog nije prihvaćen, odbijeno je i preostalih pet koje je Radivojac predložio.

Povjerioci su mu po drugi put u nizu oborili Izvještaj o ekonomsko finansijskom položaju stečajnog dužnika, ovog puta za period od 1. marta do kraja maja ove godine.

On je predložio da se u posebnim okolnostima Odboru povjerilaca odobri da neposrednom pogodbom može prodavati imovinu banke kao i da Odbor donosi odluke o nagodbi, modelu naplate, otpisu i načinu izmirenja obaveza što je takođe odbijeno.

Podsjećamo, Banka Srpske je otišla je u stečaj 2017. godine nakon čega je veliki dio potraživanja ostao nenaplaćen.

– Investiciono – razvojna banka Republike Srpske (IRB) nije zainteresovana za preuzimanje kreditnog portfolija Banke Srpske u stečaju i njene pokretne i nepokretne imovine.

IRB odbio prijedlog o preuzimanju imovine Banke Srpske
Prijedlog stečajnog upravnika Gorana Radivojca na juče održanom ispitnom ročištu nije dobio podršku povjerilaca.

Poreska uprava Republike Srpske i Elektroprivreda su bili uzdržani dok su Ministarstvo finansija i IRB bili protiv.

Radivojac je predlagao da se, kada se steknu zakonski uslovi, kreditni portfolio banke i imovina prebaci na upravljanje IRB-ovom Fondu za upravljanje nekretninama i potraživanjima te da se tako u cijelosti namire sva povezana lica sa stečajnim dužnikom.

-Smatramo da se ne radi o konkretnom prijedlogu jer postoji dosta neizvjesnih okolnosti u pogledu realizacije tog prijedloga. Stečajni upravnik bi trebao da sačini više prijedloga u kom pravcu bi se kretao dalji tok postupka na koji bi se izjasnili povjerioci-kazala je Vera Sukara, koja je na ročištu zastupala IRB.

Da podsjetimo, da bi došlo do preuzimanja bilo bi potrebno promijeniti statut Fonda i uputi u proceduru prijedlog za izmjenu i dopunu Zakona o Fondu za upravljanje nekretninama i potraživanjima u vlasništvu RS.

Takođe, potrebno bi bilo mijenjati i Zakon o imovini i potraživanjima kojima upravlja Fond na način da mu se omogući da upravlja imovinom koju su Srpska ili njena preduzeća i institucije stekle kao stečajni povjerioci.

Uz sve to, problem predstavlja i stav koji je zauzeo Ustavni sud BiH, a prema kojem kupovina i preuzimanje potraživanja ne daje automatsko pravo novom povjeriocu da nastavi već pokrenuti izvršni postupak.

To je očigledno bio preveliki rizik za IRB i resorno ministarstvo pa su prijedlog odbili.

Oboreni i ostali prijedlozi stečajnog upravnika

Inače, pored toga što ovaj prijedlog nije prihvaćen, odbijeno je i preostalih pet koje je Radivojac predložio.

Povjerioci su mu po drugi put u nizu oborili Izvještaj o ekonomsko finansijskom položaju stečajnog dužnika, ovog puta za period od 1. marta do kraja maja ove godine.

On je predložio da se u posebnim okolnostima Odboru povjerilaca odobri da neposrednom pogodbom može prodavati imovinu banke kao i da Odbor donosi odluke o nagodbi, modelu naplate, otpisu i načinu izmirenja obaveza što je takođe odbijeno.

Podsjećamo, Banka Srpske je otišla je u stečaj 2017. godine nakon čega je veliki dio potraživanja ostao nenaplaćen.

Capital

Nastavi čitati

Društvo

NI TREĆA SREĆA: Propala prodaja zemljišta „Pošta Srpske“ vrijednog tri miliona KM

– „Pošte Srpske“ ni iz trećeg pokušaja nisu uspjele da prodaju zemljište u banjalučkom naselju Petrićevac, vrijedno tri miliona KM.

Ovo preduzeće je nedavno održalo licitaciju, na kojoj je, između ostalog, po treći put bilo ponuđeno zemljište od 8.500 kvadrata u ovom banjalučkom naselju.

Međutim, ni sada nije bilo zainteresovanih kupaca, potvrdio je za CAPITAL Direktor „Pošta“ Miladin Radović.„Uradićemo novu procjenu jer očigledno nije realna vrijednost čim se niko ne javlja. Bilo je dosta onih koji su se raspitivali, ali se niko nije prijavio“, rekao je Radović.

Podsjećamo, ovo zemljište prvi put je na prodaju ponuđeno 2024. godine kada je firma „Slavuljica petrol“ iz Teslića na licitaciji ponudila 2,12 miliona marka, ali je nakon toga odustala od kupovine. To ih je koštalo 50.000 maraka, jer je uprava javnog preduzeća zadržala kauciju.

Zemljište je ponovo ponuđeno na licitaciji krajem iste godine i po cijeni većoj za 600.000 KM nego na prvoj, ali se tada, kao ni na ovoj posljednjoj prodaji niko nije prijavio.

(Capital) Foto: Capital

 

Nastavi čitati

Društvo

NOVA PRAVILA NA GRANICAMA EU: Evo šta će se promijeniti za putnike iz BiH

Evropski sistem za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) trebao bi početi s radom u posljednjem kvartalu 2026. godine. Iako tačan datum još nije objavljen, sistem će promijeniti način putovanja građana Bosne i Hercegovine u zemlje Evropske unije.

ETIAS odobrenje biće obavezno za državljane zemalja koje imaju bezvizni režim s EU, što znači da će i državljani BiH s biometrijskim pasošem morati imati odobrenje za putovanja u zemlje Šengena, poput Hrvatske, Slovenije, Austrije, Njemačke i Italije.

Odobrenje će se odnositi na kratkotrajna putovanja do 90 dana u periodu od 180 dana. Ne radi se o novoj vizi, već o elektronskoj dozvoli za putovanje. Naknada će iznositi 20 evra i plaćaće se jednokratno prilikom podnošenja zahtjeva.

ETIAS će u pravilu važiti tri godine ili do isteka pasoša s kojim je zahtjev podnesen. Tokom tog perioda putnici će moći više puta ulaziti u EU, uz poštivanje pravila o dužini boravka. Od plaćanja takse biće oslobođeni mlađi od 18 i stariji od 70 godina, kao i određene kategorije članova porodica građana EU.

Građani BiH koji već imaju regulisan boravak u Evropskoj uniji neće morati imati ETIAS. Izuzeti su i nosioci važećih boravišnih dozvola, boravišnih karti i nacionalnih dugoročnih viza.

Cijeli proces biće digitalizovan, a zahtjevi će se podnositi putem zvanične internet stranice ili mobilne aplikacije EU. Većina prijava trebala bi biti obrađena u roku od nekoliko minuta, dok bi u složenijim slučajevima provjere mogle trajati duže.

Evropska unija upozorava građane na lažne internet stranice koje nude navodne ETIAS prijave. Za sada zahtjevi još nisu otvoreni, pa se putnicima savjetuje oprez.

Odobren ETIAS neće automatski garantovati ulazak u EU, jer konačnu odluku i dalje donosi granična policija nakon provjere pasoša i drugih uslova za prelazak granice.

(Vijesti.ba) Foto: Ilustracija

Nastavi čitati

Aktuelno