Prag za ulazak u PDV sistem, koji je u BiH podignut sa 50.000 na 100.000 maraka, među najvišim je u Evropi, a analize iz daleko razvijenijih zemalja pokazuju da je takva praksa za kojom su posezale ostavila negativne efekte na ekonomiju.

Na ove opasnosti upozorili su stručnjaci iz Odjeljenja za makroekonomsku analizu (OMA) Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) u najnovijem izvještaju koji su posvetili novom PDV pragu u BiH.

Dom naroda Parlamenta BiH usvojio je izmjene Zakona o PDV-u krajem novembra prošle godine, kojim je prag za ulazak poreskih obveznika u sistem PDV-a povećan na 100.000 KM, a za tim se posegnulo, kako je još tada poručeno, zbog inflatornih kretanja i povećanja cijena robe i usluga. Usvojene izmjene zakona su na snazi od početka godine, ali stručnjaci OMA upozoravaju na probleme koji bi mogli uslijediti u dogledno vrijeme.

U svom dokumentu naveli su da je prema podacima OECD prag za PDV od praga u BiH viši samo u Velikoj Britaniji gdje iznosi 85.000 britanskih funti i Švajcarskoj gdje je 100.000 franaka, dok sa druge strane na Islandu iznosi 13.986, a u Norveškoj svega 5.631 američki dolar.

Pojasnili su da visok prag za PDV registraciju relaksira troškove administracije, ali stvara prostor za izbjegavanje plaćanja PDV-a, što predstavlja indirektni udar na prihode budžeta države.

Stručnjaci iz UIO u analizi su se osvrnuli na implikacije (pre)visokog praga na primjeru Velike Britanije, ali su imajući u vidu različit nivo razvijenosti i valute (KM i GBP) izvršili poređenja preko prosječne neto plate u 2023. godini.

– Novi prag u BiH za registraciju za PDV iznosi 100.000 maraka ili 43.797 britanskih funti. To znači da je prag za registraciju u Velikoj Britaniji od 85.000 funti za 94 odsto veći od praga u BiH – navedeno je u analizi OMA.

Međutim, poređenje prosječne mjesečne neto plate, kao pokazatelja razvijenosti i ekonomskog standarda pojedinca, pokazuje drugačiji omjer.

– Prosječna neto plata u Velikoj Britaniji u 2023. bila je za 316 odsto veća od prosječne plate u BiH. Iz PDV praga Velike Britanije može se isplatiti 37 prosječnih mjesečnih neto plata, a u BiH 79 mjesečnih neto plata. U stvari, kad bismo prag u BiH određivali prema broju prosječnih mjesečnih plata koji vrijedi za prag u Velikoj Britaniji tada ga nije trebalo ni povećavati – navode stručnjaci OMA.

Na kraju su postavili pitanje da li se na osnovu ove jednostavne komparacije može pouzdano zaključiti da je novi prag za PDV u BiH previsok jer su, kako su naveli, detaljne analize kretanja u Velikoj Britaniji pokazale da je tokom godina visok prag proizveo negativne efekte na rast ekonomije, čak i posljednjih godina kada se njegova realna vrijednost smanjila.

Poručili su i da je još rano za donošenje zaključaka, imajući u vidu da je potrebno određeno vrijeme da se okončaju procedure deregistracije za one koji izlaze iz sistema PDV-a.

– Stoga, pravi odgovor na pitanje da li je novi prag za registraciju za PDV u BiH optimalan iz ugla države i malih firmi dobiće se tek u narednim godinama – navode stručnjaci.

Sa druge strane, privrednici su drugačijeg mišljenja te smatraju da će ta njihova inicijativa za koju su se dugo godina borili dati dobre efekte u dogledno vrijeme.

– Nisu isti uslovi poslovanja u zemljama zapadne Evrope i kod nas. Oni imaju drugačiji poreski sistem i više poreskih stopa, a u pojedinim zemljama i nulte stope za određene proizvode, dok sa druge strane mi imamo jedinstvenu poresku stopu – kazao je “Glasu” predsjednik Područne privredne komore regija Banjaluka Goran Račić.

U BiH je povećanje PDV praga, naglašava Račić, došlo u vrijeme krize, odnosno u periodu pada industrijske proizvodnje.

– Tako da mi u ovom momentu ne možemo da izmjerimo sve efekte, ali vjerujem da će pozitivni efekti izmjena zakona u ovom domenu uslijediti u dogledno vrijeme – zaključio je Račić.

Tema i evropskog puta

Iz OMA poručuju i da su PDV direktivom propisane samo okvirne odredbe za utvrđivanje praga za registraciju te da će za zemlje koje pretenduju na članstvo u EU visina praga za registraciju biti element pretpristupnih pregovora sa Evropskom komisijom.

– Bez obzira na to pravo EU, praksa i iskustva članica, u svakom slučaju, predstavljaju koristan putokaz za kreiranje poželjne politike PDV u zemlji koja pretenduje da uđe u EU – navedeno je u zaključku analize OMA.

Nesvakidašnji prizor danas je viđen ispred bijeljinske Bolnice „Sveti vračevi“, gdje je Božidar Miljanović iz Ugljevika u bijeloj kočiji dočekao suprugu Zlatu i njihovu prinovu Milicu po izlasku iz porodilišta.

„Imam svoje konje i fijaker i odlučio sam, kad već imam tu mogućnost, da moju Zlatu i Milicu dočekam kako dolikuje“, poručio je ponosni tata.

Miljanović kaže da je Milica njihovo četvrto dijete i da su nju i mamu danas ispred bolnice dočekali braća i sestra Rade, Marko i Sunčica.

On je izrazio zahvalnost direktoru Bolnice „Sveti vračevi“ Mikajlu Laziću, koji je dva puta operisao njegovu ćerku Sunčicu i spasio joj život.

„Da nije njega, sve ovo ne bi bilo ovako. To je čovjek koji zaslužuje sve. Zahvaljujući doktoru Laziću, moja Sunčica ima srećno i bezbrižno djetinjstvo. Zbog toga mu je naša porodica vječno zahvalna“, rekao je Miljanović.

Vodeni talas na Dunavu u Hrvatskoj očekuje se naredne srede i biće nešto niži od predviđanja, ali su uprkos tome obavljene sve potrebne predradnje i situacija je pod kontrolom, rekli su danas u Osijeku predstavnici “Hrvatskih voda” i Štaba Civilne zaštite.

Direktor osiječkog vodno-privrednog odjeljenja Hrvatskih voda Željko Kovačević rekao je da su se pripremali za vodeni talas na nivou iz 2013. godine, ali da će ovaj, po svemu sudeći, biti oko 40 centimetara niži.

On je istakao da je ovogodišnji vodeni talas ipak jedan od istorijski većih, pa su u saradnji sa županijskim i opštinskim štabovima Civilne zaštite sprovedene sve potrebne pripreme u odbrani od poplava.

Kovačević je rekao da nadležne službe na nebranjenom području uz Dunav kod Aljmaša nastoje da minimalizuju štetu, a “Hrvatske vode” obezbijedile su dovoljne količine vreća i pijeska da bi što više pomogle ljudima.

“Ovdje očekujemo niže vodostaje nego 2013 godine, odnosno očekujemo vodostaj Dunava od 770 do 780 centimetara, a sada je trenutno 434 centimetra. Aljmaš nije ugrožen, jer se nalazi na višem području, ali ovdje su na nebranjenom dijelu ljudi godinama gradili vikendice, pa ćemo pokušati da im pomognemo, kako bi im ublažili štetu”, rekao je Kovačević.

On je naveo da je rijeka Drava na svim uzvodnim profilima u stagnaciji ili opadanju, a jedina tendencija rasta je u Osijeku zbog rasta vodostaja Dunava, prenose hrvatski mediji.

“Spremni smo na svim punktovima, u saradnji sa Civilnom zaštitim. U pripravnosti je i 300 pripadnika Hrvatske vojske, koji će od ponjedeljka biti na raspolaganju, ako to bude bilo potrebno”, rekao je Kovačević.

On je istakao da je ovo ozbiljan vodeni talas, ali da je sve pod kontrolom.