Connect with us

Društvo

DANAS JE DAN “D”! Bojkot širom regiona zbog visokih cijena

Police pune, a korpe i kase prazne. Tako bi trebalo da izgleda današnji  dan za trgovce i potrošače ukoliko se građani Bosne i Hercegovine odazovu bojkotu trgovina.

Bojkotovaće i građani Crne Gore i Srbije, a sve je krenulo prošle sedmice iz Hrvatske.

Građani sa kojima smo pričali u bojkot hoće jer, kako kažu, cijene su sve više, a uslovi života sve teži.
“Ja živim od 216 KM iz socijalnog. I meni treba uvijek u kući, ali ne mogu da živim od toga”, kaže jedna Banjalučanka.

Druga dodaje da je odjednom sve poskupjelo duplo.

“Ja imam 319 maraka penzije, kupim sebi lijekove, platim obaveze i ja nemam šta da jedem. Idem u Crveni krst, ne smijem jesti nikakve hrane, daju nam po kruh. Pa zar to nije žalosno”, pita se ona.

Da je vrijeme za reakciju smatraju i mlađi, pa nam jedna Banjalučanka ističe da je nemoguće uopšte opstati u ovakvoj situaciji. Dodaje da treba puno više, a primanja su puno manja.

“Smatram da su visoke cijene. Podržaću bojkot i svaki apel, svaki oblik upozorenja, svaki oblik građanske inicijative koji ukazuje na sve teži i dramatičniji ekonomski položaj stanovništva”, kaže jedan Banjalučanin za “Nezavisne novine”, dok drugi dodaje:

“Ne znam šta bih vam rekao… Cijene su katastrofa za sve penzionere, radnike… Ja se čudim kako se ovaj narod snalazi uopšte i kako živi”, kaže on.

I dok građani muče muku sa visokim cijenama, Denis Šulić, ministar trgovine i turizma Republike Srpske, ističe da cijene nisu rasle previše naglo pa ne podržava ni bojkot.

 

“Smatram da je bojkot nepotreban. Ne podržavam ga, ali isto tako kao građanin dopuštam svaku građansku inicijativu koja ima cilj. Nadam se da ima cilj da se neki društveni procesi unaprijede i da budemo bolje društvo”, rekao je on.

Dodao je da je potrošačka korpa u decembru lani bila veća za 40 maraka u odnosu na januar.

“Postoji rast cijena, ali za taj rast ne možemo nikako reći da je eksponencijalan, odnosno da je nešto raslo previše naglo, pa da smo imali rast cijene određenog artikla koji je bio u decembru dvije KM, a da je sada sedam KM. Možemo se složiti da je rast tih cijena bio određen, blagi rast ili malo jače od toga, ali ne možemo reći da je bio nagli skok cijena”, kazao je Šulić i dodao da je nagli skok cijena bio kod proizvoda koji se nalaze na berzi.

Kao mjere na navedeno Šulić kaže da Ministarstvo još od maja 2023. godine sprovodi kampanju “Društveno odgovorni”, a najavljuje da će u narednim danima razgovarati i sa proizvođačima i dobavljačima kako bi kreirali novi dio kampanje “Društveno odgovorni”, dok je druga stavka pojačani inspekcijski nadzori u trgovinskim lancima.

Dragana Šobot, sekretar Udruženja trgovine pri Privrednoj komori RS, ističe da kampanja, posmatrajući rezultate u Hrvatskoj, nije realna.

“Naš stav je da treba da nastavimo sa društveno odgovornim ponašanjem i nastavkom kampanje ‘Društveno odgovorni’, a bojkot ne smatramo da je realan”, rekla je ona i dodala da se ne može govoriti o ekstraprofitu niti velikom rastu cijena.

Ipak, Zora Vidović, ministarka finansija Republike Srpske, sve vidi drugačije, pa kaže da je zabilježen značajan porast cijena prehrambenih proizvoda, ali i pad cijena drugih proizvoda.

“U novembru je inflacija bila 0,5 odsto, u decembru 1,9 odsto. To je sve posljedica rasta cijena hrane, ništa drugo nije poraslo u decembru”, rekla je Vidovićeva za RTRS.

O bojkotu su podijeljenih mišljenja i predstavnici udruženja potrošača.

Nedeljka Ilijić, izvršna direktorica Udruženja građana “Oaza” iz Trebinja, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da su potrošači oni koji odlučuju šta će i kako će raditi, dok oni kao udruženje nemaju nikakve zvanične informacije osim onoga što su vidjeli na društvenim mrežama.

“Ništa nije ozbiljno. Ništa nije definitivno, nego se samo pronijelo: ‘Ajde da uradimo kao što je urađeno u Hrvatskoj’. Ne mogu stati iza nezvaničnih i neprovjerenih informacija. Ako potrošači misle da tako treba, mi stojimo uvijek iza potrošača”, rekla je ona.

S druge strane, Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik, za “Nezavisne novine” ističe da smatra da će bojkot imati veliku podršku.

“Ovo je prilika da građani pokažu svoje nezadovoljstvo zaista neopravdanim divljanjem cijena ne samo u trgovačkim lancima, nego i u ugostiteljskim objektima. A ono što će biti posebno interesantno je što ćemo moći uporediti bojkot u BiH s bojkotom koji je, takođe za danas, zakazan u Crnoj Gori i njihove rezultate u ove dvije države”, kaže Arnautović.

Kako dodaje, očekuje da će se veliki broj građana odazvati ovoj akciji i da će trgovci i ugostitelji napokon shvatiti da oni više zavise od potrošača nego mi od njih.

Usljed povećanja cijena proizvoda i usluga, na teren će i nadležni. Republička uprava za inspekcije poslove će intenzivirati inspekcijski nadzor u trgovinama na veliko, s posebnim akcentom na osnovne životne namirnice.

Oni dodaju da je sve to radi zaštite potrošača i osiguravanja fer i poštenih tržišnih uslova.

“Sve aktivnosti ćemo planirati u dogovoru sa Ministarstvom trgovine i turizma, koje intenzivno radi, kroz razne akcije, na poboljšanju uslova za potrošače pri kupovini i korištenju robe i usluga”, rekli su u Inspektoratu.

Biće podržani svi koraci koje zakonodavac utvrdi s ciljem zaštite potrošača, a izražena je spremnost da, kao kontrolni organ, na terenu sprovede sve mjere koje resorno ministarstvo donese radi kontrole cijena.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pred nama pravi ljetni dan

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano i vrlo toplo, uz malu do umjerenu oblačnost i temperaturu vazduha do 35 stepeni Celzijusovih.

Prolazna kiša biće moguća ponegdje na sjeveru i istoku.

Iz Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske saopšteno je da će nebo biti zamućeno usljed prisustva saharskog pijeska.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 14 do 21, na jugu i sjeveru do 23, a dnevna od 29 do 35 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren južni i jugozapadni.

Nastavi čitati

Društvo

POZIV ZA POMOĆ! Upućen apel za pomoć u liječenju Banjalučanke Jelene Karajice

UG Humanitas nakon ličnog obraćanja Jelene Karajice, rođene Banjalučanke koja se danas nalazi u Kanadi, pokreće humanitarnu akciju za prikupljanje sredstava za njeno hitno liječenje. Akcija zvanično počinje 5. juna i traje do 31. jula 2025. godine.
Jelena (1983) je teško oboljela, a iza nje su mjeseci borbe s nizom izuzetno ozbiljnih dijagnoza. Ima primarni sklerozirajući holangitis u kontekstu moguće Kronove bolesti, cirozu jetre, uznapredovalo hronično oboljenje bubrega sa potvrđenom nefrokalcinozom, dijalizu tri puta sedmično, osteoporozu sa višestrukim patološkim prelomima, animalnu anemiju, umbilikalnu herniju i niz drugih komplikacija. Zbog progresivnog pogoršanja njenog stanja, jedina nada za nastavak života jeste hitna transplantacija bubrega.

U nastavku prenosimo njeno pismo, koje ne ostavlja nikoga ravnodušnim:

Poštovani,

Moje ime je Jelena Karajica. Rođena sam 02.06.1983. godine u Banjaluci, gdje sam i živjela do svoje 19. godine. Zatim sam, vođena poslednjom željom svoje majke, koja je na žalost preminula od karcinoma, otišla u Kanadu da nastavim studije.

U februaru 2024. godine suočila sam se sa za mene do sada najtežom dijagnozom – hronično otkazivanje bubrega. Obavljena biopsija bubrežnog tkiva pokazala je da su od 32 uzorka tkiva, 28 uzoraka trajno oštećeni. Jedine opcije da nastavim svoj život su odlazak na dijalizu tri puta sedmično, po četiri sata, i transplantacija bubrega. Zbog pridruženih bolesti, a to su težak oblik Kronove bolesti, sindrom iritabilnog crijeva, ciroza jetre i aplastična anemija te gubitak mišićne mase, u potpunosti mi je onemogućeno kretanje. Zbog izuzetno niskog pritiska koji je sklon oscilacijama, dijalizu podnosim mnogo lošije od očekivanja ljekara.

Naposljetku, moj život je zaista ugrožen i jedina nada mi je transplantacija bubrega. U Kanadi se na transplantaciju bubrega čeka minimum šest godina, i svega 20% oboljelih dobiju tu priliku. Nažalost, prema mišljenju nefrologa u Otavi, ja nemam ni blizu toliko vremena na raspolaganju, i moja jedina šansa za život je hitna transplantacija bubrega. Prema predračunu bolnice u Turskoj, za operaciju i rehabilitaciju potrebno je 175 000 evra.

U Banjaluci, gdje su mi bliski i dragi prijatelji i porodica, organizovane su humanitarne akcije, utakmice, kao i platforme za prikupljanje novca. Uz svu dobru volju mojih divnih Banjalučana, skupljen je novčani iznos od 32 000 KM. Beskrajno sam zahvalna za njihovo dobročinstvo, ali na žalost, potrebna su mi dodatna sredstva, tačnije, 150 000 evra.

Budući da mi se zdravlje svakim danom sve više pogoršava i da mi je jedina šansa za nastavak života hitna transplantacija bubrega, a da dosad prikupljena novčana pomoć za istu nije dovoljna, obraćam se i Vama, sa velikom nadom u Vašu humanost i solidarnost. Bila bih Vam veoma zahvalna ukoliko biste skratili moj strah i neizvjesnost te podržali moju svakodnevnu i dugotrajnu borbu, koja se sada pretvorila praktično u bitku za život. Razumijem da se radi o ogromnoj sumi novca, samim tim, svaka pomoć je dobrodošla.

Kako pomoći Jeleni:

Svi koji žele pomoći Jeleni Karajici u njenoj borbi za život, mogu to učiniti na sljedeće načine:

Uplatom sredstava na račun Udruženja građana „Humanitas“:
Broj računa: 5551000062303262 – Nova banka a.d. Banja Luka
Putem PayPal aplikacije:
paypal@humanitas.ba
Pozivom na humanitarni broj telefona 17069
(dostupan korisnicima Mtel, BH Telecom i HT Eronet – cijena poziva 2 KM)

Nastavi čitati

Društvo

KATASTROFALNA GODINA ZA ERS: Izgubili preko 140 miliona KM

Preduzeće “MH Elektroprivreda Republike Srpske” (ERS) bilježi drastičan pad dobiti u 2024. godini u odnosu na prethodnu, piše Akta.ba.

Nakon što je u 2023. ostvarilo impozantnu dobit od 144.856.730 KM i zauzelo drugo mjesto na listi najprofitabilnijih kompanija u Republici Srpskoj, u ovoj godini ERS više nije ni među top 20 firmi po dobiti. Prema najnovijim podacima, dobit je svedena na svega 3.250.022 KM.

Osim značajnog pada profita, smanjen je i ukupan prihod. U 2023. godini prihod ERS iznosio je 1.151.994.463 KM, dok je u 2024. taj iznos opao na 1.006.874.879 KM, što dodatno potvrđuje finansijski pad ove energetske kompanije.

Elektroprivreda Republike Srpske se u 2024. godini suočava s ozbiljnim izazovima – od naglog pada dobiti i prihoda, preko sve izvjesnijih međunarodnih arbitražnih tužbi, pa do strateške promjene IT infrastrukture.

Arbitražni spor s Elektrogospodarstvom Slovenije prijeti milionskim gubicima

Na lošu finansijsku sliku kompanije dodatno utiču i međunarodni arbitražni sporovi. Najveći među njima je postupak koji je Elektrogospodarstvo Slovenije pokrenulo pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Washingtonu (ICSID) zbog ulaganja u RiTE Ugljevik.

Slovenačka kompanija potražuje čak 695,2 miliona evra (više od 1,3 milijarde KM), dok se dodatno potražuje i 67 miliona evra zateznih kamata za neisporučenu električnu energiju.

Premda je spor privremeno zamrznut, dogovorom BiH i Elektrogospodarstva Slovenije predloženo je novo odlaganje nastavka arbitraže do 31. jula 2025. godine.

Pitanje odgovornosti za arbitražne sporove, uključujući i slučaj “Viadukt” vrijedan 110 miliona KM zbog propalog projekta HE Vrbas, ostaje bez odgovora.

Pravobranilaštvo BiH upozorava da bi posljedice mogle biti katastrofalne, a istovremeno izostaje institucionalna reakcija odgovornih.

Ulaganja od 40 miliona KM nepovratno izgubljena?

Podsjetimo takođe, da je ERS dodatno uzdrmala odluka o napuštanju SAP ERP sistema, u koji je uloženo 40 miliona KM. Sistem se koristio od 2015. godine, a glavni izvođač radova bila je kompanija “Prointer”, koja je ostvarivala višemilionske prihode.

Međutim, nakon što je njemačka SAP kompanija prekinula saradnju s “Prointerom” 2023. godine i obustavila podršku za ERP 6.0 verziju, ERS je odlučio krenuti putem razvoja vlastitog softverskog rješenja.

Iz ERS tvrde da će novi softver razviti i održavati interni tim stručnjaka, čime žele zadržati sredstva unutar Republike Srpske i steći vlasništvo nad izvorom softverskog koda.

Kao dodatno opravdanje, navode i primjere globalnih kompanija poput Lidla, Nikea i Avona, koje su nakon ogromnih ulaganja obustavile svoje SAP projekte zbog neusaglašenosti sa internim procesima.

Dok javnost i dalje čeka odgovore o odgovornosti za višemilionske štete i potencijalno ugroženu energetsku stabilnost, ERS ulazi u nesigurnu fazu poslovanja, čije posljedice tek treba procijeniti.

Nastavi čitati

Aktuelno