Društvo
USLOVI NISU POVOLJNI! Skoro svi zaposleni u BiH imaju neki kredit
Broj zaposlenih u Bosni i Hercegovini, ali i građana koji imaju kredite kod banaka približno je isti, što znači da skoro svaka osoba koja je zaposlena ima i kredit, pokazuju zvanični podaci.
Tako je, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u novembru 2024. godine broj zaposlenih osoba u BiH iznosio 859.261.
“Od ovog broja je 392.311 žena. U odnosu na oktobar 2024. godine broj zaposlenih osoba se povećao za 0,1%, a broj zaposlenih žena se takođe povećao za 0,2%”, piše u podacima Agencije za statistiku BiH.
Sa druge strane, podaci Centralnog registra kredita Centralne banke Bosne i Hercegovine iz novembra prošle godine pokazuju da trenutno 846.065 građana ima kredite kod banaka u BiH.
“Ukupni krediti plasirani stanovništvu od banaka u BiH na kraju novembra 2024. godine (trenutno raspoloživi podaci) iznosili su 12,83 milijarde KM”, piše u podacima.
Dodaje se da podaci pokazuju da građani BiH najviše uzimaju nenamjenske potrošačke kredite, potom kredite za izgradnju ili kupovinu novih stambenih jedinica, a onda za kupovinu postojećih stambenih jedinica.
“Od ukupnog iznosa kredita koje su banke u BiH plasirale stanovništvu, najveći dio kredita odnosi se na nenamjenske potrošačke kredite koji su na kraju novembra 2024. godine iznosili 9,3 milijarde KM ili 72,5%, zatim na kredite za izgradnju ili kupovinu novih stambenih jedinica koji su iznosili 1,99 milijardi KM ili 15,5%, te na kredite za kupovinu i popravku postojećih stambenih jedinica 1,07 milijardi KM ili 8,3%, na kredite po kartičnom poslovanju 277,1 milion KM ili 2,2%, a preostalih 193,6 miliona KM ili 1,5% odnosi se na kredite za preduzetništvo i za kupovinu automobila”, navodi se u podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine.
Ekonomista Igor Gavran smatra da, iako sam podatak o broju kredita ne govori dovoljno o opterećenju koje ta zaduženja predstavljaju, odnosno koliko je to možda bila nečija promišljena finansijska odluka, a koliko stvarna potreba zbog nemogućnosti izmirivanja osnovnih troškova života iz redovnih prihoda, ipak je zabrinjavajuće da toliki broj građana uopšte razmišlja o zaduživanju.
“Posebno jer znamo da uslovi zaduživanja u BiH nisu povoljni i da uglavnom pogoduju samo bankama, odnosno kreditorima. Vjerovatno se dio ovih kredita odnosi i na nezaposlene osobe, jer popularne su i ponude kredita za penzionere, recimo, ali u tom slučaju je realno jedina motivacija nemogućnost finansiranja obaveza iz penzije, a sigurno nije neko dugoročno upravljanje finansijama. Sve ovo pokazuje koliki je jaz između onih koji imaju mnogo više od potreba i koji doprinose porastu vrijednosti depozita i velike većine koja doprinosi jedino rastu zaduženosti. Postala je rijetkost ne biti zadužen, a to jeste problem”, objašnjava Gavran.
Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača Srednje Bosne iz Travnika, naveo je da smo odavno svjesni da ogromna većina građana u BiH živi na kredit.
“Bez obzira na to da li se radi o ljudima koji dižu kredit da bi preživjeli polazak djece u školu, zimu ili skupo liječenje koje ne pokriva zdravstveno osiguranje, ili sa druge strane, za kupovinu novog automobila, putovanja ili vikendice, kredit je uvijek kredit i predstavlja omču oko vrata, bez obzira na to što nam se u jednom trenutku čini kao povoljno rješenje. Iako su ovi podaci zabrinjavajući i predstavljaju stanje u kome se društvo općenito nalazi, pravi problem je mnogo veći i malo se o njemu govori. Svi zaposleni imaju barem po jednu debitnu karticu, a većina ih ima i kreditnu karticu. Tu je i veliki broj tzv. potrošačkih kartica. Korištenje ovih kartica i ulazak u ‘minus’ je svakodnevnica najvećeg broja naših sugrađana kojima plata služi samo da pokrije te “minuse” i onda ponovo preživljavaj do sljedeće plate u začaranom krugu dugovanja prema bankama. Kada se ovi ‘minusi’ dodaju kreditima stanovništva koji iznose oko 13 milijardi maraka, dolazimo vjerovatno do iznosa od oko 15 milijardi maraka, koliko smo dužni samo bankarskom sektoru, ili oko 7.000 KM svaki građanin BiH. A gdje su tu još pare koje smo posudili od rodbine, prijatelja ili komšija? Zato i ne čude rekordni prihodi kladionica i lutrija, jer smo, nažalost, toliko zaglibili u dugovima da nas samo sreća može izvući”, naglasio je Arnautović za “Nezavisne novine”.
Društvo
MATURA KOŠTA VIŠE OD PLATE! Roditelji na mukama
Matursko veče jedan je od najvažnijih i najljepših trenutaka u životu srednjoškolaca.
No, ono što maturanti željno iščekuju za mnoge roditelje u Bosni i Hercegovini postaje ozbiljan finansijski izazov. Ukupni troškovi nerijetko prelaze iznos jedne prosječne plate, što otvara pitanje, da li luksuz nadjačava realne mogućnosti?
Sezona matura svake godine donosi istu dilemu, kako djetetu omogućiti nezaboravno veče, a pritom ne ugroziti kućni budžet. I dok maturanti planiraju savršen izgled i provod, roditelji sabiraju troškove koji iz dana u dan rastu. Šta je sve potrebno za matursko veče
Haljine i odijela su najveća stavka. Cijene ženskih svečanih haljina kreću se od najjednostavnijih modela koji koštaju 400 do 600 KM, a ima i skupljih varijanti po cijeni od 1.000 do 2.000 KM.
Prosječna cijena koju roditelji izdvajaju za haljinu je 500 KM. Cijena nije mnogo manja ni ako se naručuje putem interneta, ako se ide kod krojača pa čak i ako se samo iznajmljuje.
No, ne zaboravimo štikle i torbu. Cijena svečane torbice koju djevojke nose to veče obično je 100 KM, a štikle se teško mogu naći ispod 200 KM.
Kada se tome dodaju frizura, šminka, manikir i drugi tretmani, troškovi za djevojke dodatno rastu.
Cijene svečane frizure kreću se od 80 do 150 KM. Minimalna cijena profesionalnog šminkanja je 100 KM. Naravno, cijene mogu biti niže ukoliko je riječ o salonima koji se nalaze u stanu ili kući te ukoliko je osoba koja šminka prijateljica.
Manikir, uključujući klasično lakiranje, gel tehniku ili nadogradnju, u prosjeku košta 60 KM, a i to zavisi od toga da li se nokti rade u moderno opremljenim salonima ili u nekim „običnim“.
Ništa jeftinije ne prolaze ni mladići. Cijena svečanog odijela u prosjeku je od 500 do 1.000 KM. Cipele ili „moderne tene“ koje nose novije generacije koštaju minimalno 350 KM.
Frizura i modni dodaci lako podignu ukupni iznos za još 100 do 200 KM.
Poseban trošak predstavlja samo matursko veče, cijena ulaznica, večere, benda i organizacije kreće se od 70 do 100 KM po osobi, a često se dodatno plaća i fotograf, snimanje ili najam limuzine za dolazak.
Kada se sve sabere, ukupni izdaci za jedno matursko veče u BiH najčešće se kreću između 1.000 i 1.500 KM, što je skoro jedna prosječna plata u Federaciji BiH.
Za porodice sa prosječnim ili nižim primanjima, to predstavlja ozbiljan udar na budžet.
Roditelji na mukama
Roditelji priznaju da često nemaju izbora, pritisak okoline, društvenih mreža i želja da njihovo dijete ne odskače od vršnjaka tjera ih na dodatne troškove.
No, prema svemu što vidimo posljednjih godina, matura je postala svojevrsno takmičenje u luksuzu, gdje se sve manje pažnje posvećuje samom značaju završetka školovanja, a sve više spoljašnjem utisku.
Ipak, ima i onih koji biraju skromnije varijante, iznajmljivanje garderobe, minimalni tretmani ili čak preskakanje dodatnih troškova. Poručuju da je suština u slavlju, a ne u cijeni.
Nažalost, neki se odlučuju da uopšte ne odu.
Matursko veče tako ostaje važan životni trenutak, ali i ogledalo društva u kojem se često troši više nego što se realno može priuštiti.
Apetiti generacije Z
No, ne treba zaboraviti da su se vremena promijenila. Današnji maturanti nisu kao oni prije 20 godina. Tada su bili mnogo skromniji, ali su se oslanjali isključivo na novac od roditelja, piše Faktor.
Današnji maturanti, generacija Z, imaju sasvim drugačiji pogled na život. Dostupnost informacija putem interneta, uticaj društvenih mreža, muzike, pjesama u kojima se promoviše luksuz, skupe robne marke, doveli su do toga da generacija Z želi više, bolje, skuplje.
Ne žele ništa manje od toga. Skromnost više nije vrlina, nego mana, a društveni status im je imperativ.
Ipak, ne treba zaboraviti ni činjenicu da je ta generacija mnogo samostalnija od onih starijih. Mnogi od njih rade i zarađuju, iako još idu u školu. Neki zarađuju putem društvenih mreža, neki rade za dnevnicu, po restoranima, kafićima, benzinskim pumpama. Poslije škole i „na crno“. Novac dobiju isti dan, što je dobro i njima i „gazdi“, koji ne mora prijavljivati radnike i plaćati porez državi.
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Pljuskovi, oblaci i pad temperature
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH jutro, u ponedjeljak 20. aprila će biti oblačno uz kišu u većini predjela, a sredinom dana i poslije podne biće promjenljivo do pretežno oblačno i nestabilno uz povremenu kišu ili pljuskove.
Mogući su kraći sunčani intervali. Na jugu Hercegovine padavine će biti samo lokalne, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod. Uveče i naredne noći nova jača kiša zahvatiće zapadne predjele. Vjetar na sjeveru i sjeverozapadu sjeverni, u noći i ujutro prolazno pojačan, a u ostalim krajevima južni.
Minimalna temperatura vazduha biće od pet do 10 stepeni Celzijusovih, na jugu do 13, a u višim predjelima oko tri stepena.
Maksimalna temperatura od 12 do 18, na jugu do 22, a u višim predjelima od osam.
Društvo
POGORŠANO STANJE RATKA MLADIĆA! Kardiolog i neurolog iz Srbije stižu u Hag
Dva srpska ljekara pregledaće bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske generala Ratka Mladića u zatvoru Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične tribunale u Hagu u srijedu, 22. aprila, jer mu se zdravstveno stanje pogoršalo, rekao je generalov sin Darko Mladić.
“Ja lično sutra letim u Hag. Ministar pravde Srbije Nenad Vujić takođe će sutra odvojeno posjetiti generala Mladića kao predstavnik Vlade Srbije. Ljekari, kardiolog i neurolog, odlaze u utorak, 21. aprila i moći će da ga pregledaju tek u srijedu 22. aprila. Njegovo stanje se pogoršalo”, rekao je Darko Mladić.
On je za RIA Novosti dodao da je njegov otac izuzetno slab, da ima poteškoća sa govorom i da ne može sam da ustane ili sjedi na krevetu.
Zatvorska dokumentacija takođe potvrđuje veoma ozbiljno pogoršanje njegovog zdravstvenog stanja.
Porodica trenutno čeka odgovor od Mehanizma na zahtjev Rusije i Srbije Savjetu bezbjednosti UN za njegovo puštanje na slobodu iz zdravstvenih razloga, prenosi Srna.
Darko Mladić je u četvrtak, 16. aprila, rekao da se zdravlje njegovog 83-godišnjeg oca naglo pogoršalo 10. aprila i da se pretpostavlja da je doživio blagi moždani udar.
Kasnije su njegova porodica i Vlada Srbije uputile zvaničan zahtjev Mehanizmu za posjetu srpskih ljekara.
U decembru je zamjenik stalnog predstavnika Rusije u UN Marija Zabolotskaja zatražila na sastanku Savjeta bezbjednosti UN da se Ratko Mladić prebaci u Srbiju radi odsluženja kazne ili da bude pušten na slobodu iz humanitarnih razloga kako bi mogao da provede ostatak života uz odgovarajuću palijativnu njegu.
Mladić je prethodno pretrpio najmanje dva moždana udara i nekoliko operacija.
General Mladić uhapšen je 2011. godine, a u novembru 2017. godine Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju /MKSJ/ proglasio je generala Mladića krivim po 10 od 11 tačaka optužnice.
Mladić je osuđen na doživotnu robiju.
-
Uncategorized22 sata agoDODIK PREDAO JASENOVAČKU GRAĐU, a danas u Gradini drži lekcije o sjećanju nad nevinim kostima onih koje je PRODAO!
-
Politika3 dana agoKRESOJEVIĆ: Izvinjavamo se Savi Miniću što smo mu završili karijeru!
-
Društvo2 dana agoPOZNATO STANJE RATKA MLADIĆA! Stigla medicinska dokumentacija iz Haga
-
Politika22 sata agoSNSD BOTOVI BRANE JAVORA! Kopira Banjaluku, građani ne vjeruju, mreže gore od komentara! (FOTO)
-
Svijet2 dana agoLUKAŠENKO: “Ako Amerikanci nisu mogli da se nose sa Iranom, nemojte se PETLJATI SA KINOM!”
-
Zanimljivosti2 dana agoUDAJE SE ZA VIKEND! Evo ko je novi muž Meline Džinović
-
Društvo23 sata agoU TIŠINI NAJGLASNIJA PORUKA! Donja Gradina danas u znaku sjećanja i pijeteta
-
Svijet3 dana agoVELIKA PLJAČKA U ITALIJI: Lopovi bili maskirani u filmske likove
