Američki predsjednik Donald Tramp rekao je evropskim liderima i predsjedniku Ukrajine u srijedu da su SAD spremne da pruže bezbjednosne garancije za Ukrajinu pod određenim uslovima, rekle su tri osobe upoznate sa razgovorom, a prenosi Politiko.

On je to izjavio na virtuelnom sastanku koji je Njemačka organizovala u srijedu kako bi koordinisala američke i evropske pozicije uoči Trampovog samita sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na Aljasci u petak.

Tri osobe – evropski diplomata, britanski zvaničnik i osoba upoznata sa razgovorima – su rekle da su SAD spremne da igraju neku vrstu uloge u pomaganju Kijevu da odvrati buduću rusku agresiju, ako se postigne prekid vatre.

Osoba obavještena o pozivu rekla je da je Tramp naglasio da će preuzeti takvu obavezu samo ako to nije dio NATO.

Trampova otvorenost za bezbjednosne garancije – ključni zahtjev i Ukrajine i Evrope – pomaže da se objasni oprezni optimizam koji su evropski zvaničnici izrazili nakon razgovora i uoči samita u petak.

Ali jedan od izvora rekao je za “Politiko” da Tramp nije precizirao šta je mislio pod bezbjednosnim garancijama i da je samo razgovarao o širem konceptu.

Tramp priznaje da američke bezbjednosne garancije moraju biti dio konačnog sporazuma i vidi da Amerika igra ulogu u tome, rekao je britanski zvaničnik.

Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar o Trampovoj otvorenosti prema ulozi SAD u pružanju bezbjednosnih garancija.

Bez obzira na garancije, Tramp je jasno stavio do znanja da SAD neće nastaviti da isporučuju oružje ili trupe direktno Ukrajini, iako će prodavati oružje Evropi za upotrebu od strane Ukrajine.

Takođe je vjerovatno da će biti ograničen i mogao bi razočarati ukrajinske pristalice koji žele jače garancije od SAD kako bi odvratili Rusiju od moguće ponovne invazije na Ukrajinu nakon završetka borbi.

Tramp se protivio vojnoj pomoći Ukrajini tokom većeg dijela svog predsjedništva, ističe Politiko.

Ali dok SAD ne šalju oružje direktno, nedavno su dozvolile Evropi da kupi američko oružje za slanje Ukrajini, potez za koji njegova administracija kaže da je povećao pritisak na Moskvu i ubijedio Putina da sjedne za pregovarački sto.

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je da bi Izrael mogao da bombarduje Gazu “kao što su saveznici bombardovali Drezden” u Drugom svjetskom ratu, ali da to ne čini, jer se, kako on tvrdi, fokusira isključivo na borbu protiv terorista.

“Možemo da ih bombardujemo kao što su saveznici u Drugom svjetskom ratu bombardovali Drezden, mogli bismo da ih izgladnjujemo ako bismo slijedili klevete, ove laži koje se iznose protiv Izraela, i niko već ne bi bio živ”, rekao je Netanjahu tokom intervjua za američku mrežu “Njuzmaks” (Newsmax) na pitanje zašto Izrael ne “izbriše Hamas i Gazu s mape”.

On je dodao da Izrael, uprkos kritikama, pokušava da premjesti stanovništvo, razdvoji civile od terorista i gađa samo militante.

Međutim, podaci Hebrejskog univerziteta u Jerusalimu pokazuju da je od oktobra 2023. godine uništeno više od 89 odsto zgrada u Rafi i 84 odsto u sjevernoj Gazi.

Prema palestinskim izvorima, najmanje 61.722 ljudi je ubijeno, a 154.525 ranjeno u izraelskim napadima do avgusta ove godine, prenosi Tanjug.

Sastanak predsjednika Rusije Vladimira Putina i predsjednika SAD Donalda Trampa u Enkoridžu, na Aljasci, biće održan sutra u 21.30 časova po srednjoevropskom vremenu, saopštio je pomoćnik Kremlja Jurij Ušakov.

“Očekuje se da će sve početi sutra, 15. avgusta, oko 11.30 časova po lokalnom vremenu razgovorom Vladimira Vladimiroviča Putina i Donalda Trampa”, rekao je Ušakov novinarima.

On je podsjetio da će sastanak biti održan u jednoj od prostorija vojne baze “Elmendorf-Ričardson”.

Prema njegovim riječima, Putin i Tramp će prvo održati tet-a-tet sastanak, a zatim će im se pridružiti članovi delegacija Rusije i SAD.