Connect with us

Politika

Čega se DODIK BOJI NA EVROPSKOM PUTU?

Podvala Republici Srpskoj. Ovako predsjednik Srpske Milorad Dodik, s vremena na vrijeme, nazove evropski put BiH. Od spremnosti da se tim putem korača, do zaustavljanja koraka u znak opreza – tanka je nit. Opravdano ili ne?

Ako nije podvala, onda je propala. Evropa, u očima predsjednika Srpske, nema nijednu vrijednost, nijednu sirovinu, a ni lidere. U prevodu, nema gotovo ništa, osim, eto, cilj da sruši samu bit Republike Srpske. Shodno tome, Dodik se nerijetko oda i buntovništvu, pa, iz različitih razloga, voli da izgovori „ako je to cijena evopskog puta, u redu“.

Posljednje „to“ je Zakon o nevladinim organizacijama, koji će, kako je najavio, uprkos evropskom mišljenju, biti još rigorozniji, u odnosu na onaj, ranije predloženi, koji je povučen iz skupštinske procedure.

Dodikovo protivljenje EU, kao što smo već rekli na samom početku, do sada je, više puta, mijenjalo oblik. U posljednjoj transformaciji, delegati SNSD u Domu naroda BiH, podržali su sve ranije blokirane evropske zakone, piše Srpskainfo.

Šta nam sve ovo govori? Da li je ovaj njegov, još jedan poziv na oprez, opravdan ili dolazi s ciljem da uspori evropski put, kojim će, opet, po potrebi, nastaviti da korača?

Državna imovina

Bojan Šolaja iz Centra za međunarodne i bezbjednosne studije, saglasan je da opreza, u ovom slučaju, nije naodmet.

-Mogli smo da vidim da je tokom ovog, bar dosadašnjeg toka, proces evropskih integracija veoma često bio u koliziji sa ustavnim nadležnostima i onim što je definisano Dejtonskim mirovnim sporazumom. U posljednje dvije godine je bilo određenih spoljnih situacija, kada je o tome riječ, a sve vrijeme se tu prožima i pitanje državne imovine. Trenutno možemo reći da postoje stvari u tom integracionom procesu, koje nisu u skladu sa onim što je BiH. Kao što se BiH treba prilagođavati EU i njihovoj legislativi u onom domenu u kojem je pristala, tako bi i Evropska unija trebala da ima obzira prema onome što je predviđeno Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH – naglašava Šolaja.

Bilo je, kaže, naznaka, da se određene nadležnosti entiteta pokušavaju preuzeti i prenijeti na nivo institucija BiH.

– Naravno da se sva otvorena pitanja trebaju rješavati dijalogom, ali, nažalost, posljednjih godina, kada je EU u pitanju, imamo neka uslovljavanja. Ne mogu vam reći u kojem pravcu će to da ide, ali da postoje neke sporne stvari, postoje – smatra Šolaja.

Korupcija

S druge strane, politička analitičarka Ivana Marić, smatra da je Dodikov poziv na oprez, tek još jedna populistička izjava.

-Evropska unija nije nikome stajala na putu, niti je bila protiv bilo koga, a pogotovo ne protiv država članica. Ne miješa se u unutrašnja pitanja država koje žele da postanu članice i ide u interesu svih građana, pa tako i građana Republike Srpske – smatra Marićeva.

Naglašava da Evropska unija ne ulazi ni u kakve administrativne podjele unutar BiH, niti pokušava na bilo koji način naškoditi Republici Srpskoj.

-To je pokušaj Dodika da umanji značaj Evropske unije, jer vidi da nema mnogo partnera tamo, ali ne zbog toga što oni imaju nešto protiv Republike Srpske, već zato što imaju nešto protiv mnogih koruptivnih afera u koje je umiješano rukovodstvo Republike Srpske – kategorična je ona.

Related Topics:

Politika

INSTITUCIJE BIH UŠTEDJELE NA PLATAMA: Milione potrošile na putovanja i kirije

Iako su institucije na nivou BiH u prošloj godini uspjele da uštede 4,4 miliona maraka na platama zaposlenih, ukupna kasa za materijalne troškove pretrpjela je ozbiljan udar zbog putovanja, kirija te tekućeg održavanja.

Manje novca za plate, više za naknade

U izvještaju o izvršenju budžeta zajedničkih institucija BiH u prošloj godini stoji da je na bruto plate i naknade zaposlenih otišlo 765,87 miliona maraka, što je za 4,4 miliona KM ili jedan odsto manje u odnosu na prethodnu godinu.

“Pad izdvajanja za bruto plate imao je efekat smanjenja doprinosa na plate zaposlenih čije je prebivalište u FBiH, ali i smanjenje broja radnika u institucijama na nivou BiH za 276 u odnosu na kraj 2024. godine. Sa druge strane imamo povećanje plata zbog unutrašnjih premještaja na veće platne razrede, što se djelimično kompenzovalo “, stoji u izvještaju o izvršenju budžeta za 2025. godinu koji je prošle sedmice usvojio Savjet ministara BiH.

Na naknade 201,89 miliona

Na naknade troškova zaposlenih utrošeno je 201,89 miliona ili 44,7 miliona KM više u odnosu na prethodnu godinu. Povećanje izdvajanja na ovoj stavci nadležni obrazlažu rastom naknada za regres, topli obrok te izdvajanja za otpremnine zbog odlaska u penziju, ali i pomoći u slučaju smrti i bolesti, piše “Glas Srpske“.

Najveći rast troškova za kirije, održavanje i energiju

Kada je riječ o ostalim troškovima oni su u prošloj godini išli uzlaznom putanjom pa su tako najviše povećani troškovi iznajmljivanja imovine i opreme i to za oko 4,1 miliona KM ili 15 odsto u odnosu na iste troškove prethodne godine.

Zatim su povećani izdaci za tekuće održavanje za oko 3,6 miliona KM ili 14 odsto, dok su troškovi za energiju i komunalne usluge skočili za 2,7 miliona KM ili 13 odsto.

Rast troškova tu se ne zaustavlja jer je za putovanje spiskano više od 1,4 milion KM ili osam odsto, a nadležni taj skok obrazlažu rastom cijene prevoza, ali i većim brojem putovanja.

Povećani su i izdaci za osiguranje i troškove platnog prometa za oko 600.000 KM ili 18 odsto u odnosu na iste troškove u prethodnoj godini, dok su izdaci za usluge prevoza i goriva skočili za oko 100.000 KM ili jedan odsto u odnosu na iste u prethodnoj godini.

S druge strane smanjeni su troškovi za nabavku materijala za oko 400.000 KM ili jedan odsto u odnosu na iste troškove u prethodnoj godini i izdaci za telefonske i poštanske usluge za oko 300.000 KM ili pet odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Kada se podvuče crta materijalni troškovi su povećani za oko 14,2 miliona KM u odnosu na iste troškove izvršene u istom periodu prethodne godine.

Rekordan priliv novca za institucije BiH

Dnevne tranše

Finansiranje institucija BiH tokom prošle godine zabilježilo je nezapamćen rast, jer je ukupna suma prikupljena za rad državnih organa iznosila tačno 1.020.500.000 KM. Uplata prihoda od indirektnih poreza za finansiranje institucija BiH vršena je svakoga radnog dana na račun Ministarstva finansija i trezora BiH od Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), ali je prava eksplozija priliva zabilježena u jesen.

Dnevna tranša do jeseni prošle godine iznosila je 3,92 miliona maraka, ali je od 17. oktobra zabilježen drastičan skok te je iznos svakodnevne uplate povećan na čak 4,16 miliona KM.

Nastavi čitati

Politika

DANAS SJEDNICA SAVJETA MINISTARA: Na dnevnom redu više izvješataja i informacija

Savjet ministara BiH na današnjoj sjednici u Sarajevu razmatra akcione planove za borbu protiv pranja novca povezane s virtuelnom imovinom, provođenje preporuka Greka, izmjene liste droga i analizu spoljnotrgovinske razmjene za 2026. godinu.

Savjet ministara trebao bi na današnjoj sjednici u Sarajevu da razmotri izvještaj o implementaciji Akcionog plana za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma u BiH povezanih s virtuelnom imovinom za 2025. godinu, kao i izvještaj o realizaciji Akcionog plana sprovođenja Strategije integrisanog upravljanja granicom u BiH za prošlu godinu.

Na predloženom dnevnom redu je i više informacija, među kojima i Ministarstva bezbjednosti u Savjetu ministara o pripremljenoj Informaciji u vezi sa provođenjem preporuka Greka (ekspertskog tijela Savjeta Evrope za evaluaciju i monitoring antikorupcijske politike u zemljama članicama, kandidatima i trećim zemljama) u petom krugu evaluacije.

Jedna od tačaka dnevnog reda je i analiza spoljnotrgovinske razmjene BiH sa svijetom za prva tri mjeseca 2026. godine koju je sačinilo Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara, a na dnevnom redu je i Prijedlog plana deminiranja u BiH za 2026. godinu Ministarstva civilnih poslova.

Predviđeno je i razmatranje prijedloga odluke o izmjeni i dopuni liste droga, psihotropnih materija, biljaka iz kojih se može dobiti droga i prekursora, te prijedloga pravilnika o kategorizaciji sportista na nivou BiH.

Početak sjednice planiran je u 11.00 časova u zgradi zajedničkih institucija, najavljeno je iz Savjeta ministara.

Nastavi čitati

Politika

MRAK U SKUPŠTINI KAO SIMBOL PROPASTI! Tošić upozorava “Ugasilo se svjetlo u sali, a pred našim očima se gasi budućnost Srpske!”

Tokom zasjedanja u skupštinskoj sali, uz neplanirani nestanak struje, otvoreno je i pitanje sve većeg zaduživanja Republike Srpske, koje, prema ocjenama opozicije, predstavlja ozbiljan dugoročni problem za ekonomsku stabilnost.

O tome je govorio Igor Tosić, član Predsjedništva Pokreta Sigurna Srpska, koji je upozorio da se, kako tvrdi, ekonomska situacija u entitetu dodatno pogoršava.

– Danas smo u skupštinskoj sali, osim nestanka struje, mogli da vidimo i mnogo ozbiljniji problem – kako nas ova vlast polako, ali sigurno vodi u nestanak kroz neprestano zaduživanje. Kao da je gašenje svjetla bilo simbolično upozorenje građanima Republike Srpske da se pred našim očima gasi ekonomska sigurnost budućih generacija – naveo je Tosić.

On ocjenjuje da su tvrdnje vlasti o odgovornom zaduživanju u suprotnosti sa realnim stanjem i praksom stalnog podizanja kredita.

– Zato je posebno licemjerno slušati opravdanja vlasti i tvrdnje da se ne zadužuju naša djeca i unuci. Ako se ne zadužuju oni, ko će onda vraćati kredite koje danas uzimaju oni koji su već dvadeset godina na vlasti? Novo zaduženje od preko 50 miliona KM samo je nastavak politike stalnog posuđivanja novca kojom se Republika Srpska godinama drži na vještačkom disanju – poručio je Tosić.

On postavlja i pitanje da li se, kako kaže, zaduženja ponavljaju uoči izbornih ciklusa.

– Građani imaju pravo da postave jednostavno pitanje: da li se Republika Srpska ponovo zadužuje po istom receptu kao u svakoj izbornoj godini? Uzmu se desetine miliona maraka, najave se veliki projekti, daju velika obećanja, a nakon izbora ostaju samo novi dugovi i stara pitanja bez odgovora – istakao je on.

Tosić dodaje da se građani s pravom pitaju gdje su rezultati prethodnih zaduženja i zašto brojni infrastrukturni projekti još uvijek nisu realizovani.

– Gdje su rezultati svih prethodnih zaduživanja? Zašto brojne lokalne zajednice i dalje čekaju moderne puteve, vodovode, kanalizaciju, nova radna mjesta i ozbiljne investicije? Kako je moguće da novca ima za nova zaduženja, a nema za trajna rješenja problema koji godinama muče građane? – upitao je Tosić.

Na kraju poručuje da Pokret Sigurna Srpska želi veću transparentnost u upravljanju javnim dugom i odgovornost vlasti prema građanima.

– Umjesto priča i opravdanja, građani zaslužuju odgovore. Umjesto novih kredita, zaslužuju nova radna mjesta. Umjesto zaduživanja, zaslužuju razvoj. A umjesto vlasti koja živi od obećanja, zaslužuju vlast koja ostavlja rezultate – zaključio je Igor Tosić.

Nastavi čitati

Aktuelno