Connect with us

Politika

VLAST I DODIK SU KAPITULIRALI: Jasno je da je u pitanju dogovor

Još od kraja rata u BiH postoji osjećaj da se stvari u našem društvu kreću isuviše sporo, a za takvo stanje odgovorni smo svi, a ne samo političari, jer ih mi kao narod biramo na funkcije koje obavljaju. Trenutna politička situacija veoma je konfuzna i pitanje je kako će se sve ovo završiti, smatraju gosti emisije “Izazovi” BN televizije.

Situacija je konfunzna jer vlast, nakon ukidanja američkih sankcija Miloradu Dodiku, nastoji da pokaže kako će zbog toga biti “nikad bolje”, dok istovremeno opozicija tvrdi da nas čeka teško vrijeme, da je Republika Srpska prodata i da će cijena ukidanja tih sankcija biti izuzetno visoka.

Sve ovo čini da ljudi postaju indiferentni prema svemu što se dešava u našem duštvu, rekla je novinarka Sanja Vasković.

“Neko kome je to bio cilj zapravo je uspio u tome i imate sada atmosferu straha koja traje godinama. Mi stalno idemo iz krize u krizu. Kada pitaju:

“Da li je neki stabilan period iza nas”? -ja mislim da mi u BiH nismo ni navikli na stabilan period. Mi samo idemo iz veće u manju krizu. Kada brinete o tome da li će biti rata, onda ne brinete o svojim problemima, o ekonomiji, lokalnim stvarima koje vas okružuju. Vi onda razmišljate da li smo za Rusiju ili za Ameriku, a ne da li ćete imati da platite struju vodu ili slično”, rekla je Vasković.

Vlast Republike Srpske i Milorad Dodik su se povukli i kapitulirali. Jasno je da je ovde u pitanju dogovor, ali ne znamo kakav, to možemo da nagađamo, a u svemu imamo jako čudnu stvar, da sankcije i dalje nisu uknute SDS-u”, primjetio je politikolog Velizar Antić.

“Mi možemo samo da pratimo šta će da radi ova vlast i šta će da daje. Već se daje od nadležnosti usvajanjem ovog plana rasta za približavanje Evropskoj uniji i to su već neke naznaka prenosa nadležnosti sa nivoa Republike Srpske na državni nivo. Tu je onda i pitanje obrazovanja, pa ćemo videti da li ćemo morati da imamo zajedničke udžbenike za osnovne i srednje škole i da li ćemo orati da ih pišemo kako to želi Sarajevo, kaže Antić”.)

Antić dodaje da se dešava upravo ono što se dešavalo sa Sudom i Tužilaštvom BiH, kada je SNSD-ova vlast olako prešla preko toga i kada je sa Bošnjacima pravila te institucije, koje su posle 20 godina sudile upravo njemu i koje je on proglašavao neustavnim.

“Problem je što ovde nema odgovornosti. Mi možemo u javnosti da podsećamo ta je i kako bilo, ko je donosio kakve odluke, da je najveći broj nadležnosti upravo SNSD i Dodik preneo na državni nivo. Sada se potpisuje ovaj “plan rasta” i videćemo šta će se sutra sve potpisati I predati zarad ovih sankcija i zarad ostanka na vlasti”, upitao je Antić.

Gosti emisije “Izazovi” smatraju da građani treba da izađu na prijvrmene izbore u Novembru u što većem broju i kažu da li podržavaju ovakvu politiku vladajućeg režima, koji svako malo mjenja kurs ili je za promjene.

“Nismo ništa naučili iz tog prethodnog perioda. Imali smo jaku autoritarnu ličnost, od čije harizme je dosta toga zavisilo, to je Josip Broz Tito, pa smo takođe vidjeli šta se desi kada se čitavo društvo zasniva na harizmi jednog čovjeka, kada tog čovjeka više ne bude. Tako je i sada. Mi smo potencijalno u opasnosti ako gradimo kult ličnosti, zapravo da razvoj društva vežemo za jednu ličnost. Evo da je ta ličnost i dobra, šta ćemo kada ona bude morala da ode silom prilika? Zbog toga nužno moramo graditi sistem i pravnu državu i zapravo razvoj ove države neće toliko zavisiti od karakteristika nekoga ko je na vlasti, nego od zakona sistema”, kaže sociolog Stanislav Tomić.

Ukoliko želimo da nam bude bolje, svako bi u svom okruženju trebalo da uradi koliko je do njega i da svako od nas bude promjena koju želi, poručili su gosti emisije “Izazovi”.

Related Topics:

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Politika

HERCEGOVCI SRDAČNO DOČEKALI STANIVUKOVIĆA: Već ga proglasili PREDSJEDNIKOM SRPSKE

Predsjednik PSS i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i dalje obilazi Republiku Srpsku, a poseban doček imao je u Hercegovini gdje su ga već dočekali sa „predsjedniče“.

Stanivuković je tokom posjete prisustvovao obilježavanju krsne slave opštine Gacko i Hrama Svete Trojice, gdje sa načelnikom opštine Vukotom Govedaricom i ostalim zvaničnicima obilježio ovaj dan.

Tokom posjete Gacku brojni građani prilazili su da ga pozdrave i fotografišu se sa njim, pokazujući veliku zainteresovanost za njegov dolazak i pružajući mu podršku.

– Uvijek je posebno zadovoljstvo doći u Gacko, mjesto tvrdog kamena, jakih karaktera i dobrih domaćina. U duhu vjere, sabornosti i zajedništva, uz molitvu sa narodom, obilježili smo Trojičindan, krsnu slavu Hrama Svete Trojice i opštine Gacko – poručio je Stanivuković.

Kako je naveo, Trojičindan nas iznova podsjeća na snagu duhovnog jedinstva, značaj porodice i važnost očuvanja pravoslavne vjere i naše vjekovne tradicije, po kojoj je ovaj kraj nadaleko poznat, posebno po tradiciji guslanja, melodije koja je u najteža vremena, sačuvala priče o junaštvu našeg naroda.

Nakon razgovora sa građanima i obilaska svetinja, Stanivuković je obišao i sportske klubove.

Tokom fudbalski klub “Mladost” u Gacku i tom prilikom je od njih dobio dres sa svojim prezimenom i zahvalnicu, a već su ga nazvali i predsjednikom Republike Srpske.

Fudbalski klub „Mladost“ više od pola vijeka prestavlja važan dio sportske tradicije i identiteta Gacka. Čast je bila ponovo biti ovdje. Podrška neće izostati ni u budućnosti. Obećavam – kazao je Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno