Connect with us

Društvo

KIRIJE DIVLJAJU! Pola plate za mjesečni najam stana u gradovima Srpske!

Za mjesečni najam stana u Banjaluci, Prijedoru i Trebinju građani koji nemaju riješeno stambeno pitanje moraju izdvojiti pola plate ili čak i više, jer visine kirija u ovim gradovima prelaze i 1.000 KM.

Iole pristojan stan u Banjaluci se u najboljem slučaju može naći za 500 KM, a kako kaže Dragan Milanović, direktor agencije “Remax” iz Banjaluke, u ovom gradu je u posljednje vrijeme manja potražnja za najmom, pa ni cijena nije mnogo rasla.

“Neka startna cijena za pristojno namješten stan od oko 40 kvadrata je 500 KM, pa naviše. Ako je novogradnja, ako je ljepše, modernije i novije namješten i ako ima garažu ili je na boljoj lokaciji, onda manji stanovi idu i do 700 ili 800 KM”, kaže Milanović za “Nezavisne novine”.

On objašnjava da firme ili institucije obično imaju veće zahtjeve, pa su i cijene veće i dostižu i do 2.000 KM.

Dragan Gruban iz Agencije za nekretnine “Agent Enex” u Prijedoru i urednik Facebook stranice “Dom.ba”, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da se u ovom gradu uvijek traži stan više.

“Na dnevnom nivou agencija ima više upita za stanove za iznajmljivanje. Obično se radi o jednosobnim stanovima koji su namješteni. Zakupci su većinom mladi bračni parovi ili ljudi koji se sele iz okolnih gradova koji nas okružuju, Novog Grada, Kozarske Dubice, Kostajnice, nađu zaposlenje u Prijedoru pa traže stan. A i migracija selo-grad, sele se u Prijedor zbog vrtića, škole i ostalog”, kaže Gruban.

Kada je riječ o kirijama, on ističe da one variraju od naselja do naselja.

“Ustaljena je praksa da imamo zakupe za garsonjere od 300 do 350 KM, dok su jednosobni stanovi oko 450 i 500 KM. Što se tiče trosobnih stanova, oni su rijetko u najmu, a takvi stanovi mogu koštati i 600 KM, a sa režijama dostižu cijenu od 900 KM”, kaže Gruban za “Nezavisne novine” i dodaje da su cijene u Prijedoru u porastu jer je malo stanova na tržištu.

Stanovi u najjužnijem gradu u Srpskoj se brzo izdaju, jer ih, kako kaže Jovan Kovač, agent za nekretnine Agencije HPM Trebinje, mnogo ni nema za najam.

“Trenutno u ponudi imamo jako malo stanova, jedan ili dva stana jer se jako brzo izdaju. U Trebinju kao turističkom gradu veliki je problem što ljudi neće da izdaju dugoročnije, već kao stan na dan, pa je jako teško naći za cijelu godinu”, kaže Kovač za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, mnogi stanodavci traže da se ugovor prekine od maja do septembra.

“Mi sada što imamo stanove za izdavanje, najjeftiniji je 500 KM i riječ je o jednosobnom. Dvosobni stanovi se kreću od 600 KM, trosobni znaju biti 800 KM”, ističe on i dodaje da na cijenu utiče i lokacija, a da se zakupci prije odlučuju za stanove nego kuće.

Za mjesečni najam u Istočnom Sarajevu, prema podacima objavljenim na sajtovima za iznajmljivanje, građani treba da izdvoje od 400 KM za stan od 40 kvadrata do 1.000 KM za stan od 80 kvadrata, dok se izdaju i stanovi za 550 i 650 KM veličine 50, odnosno 60 kvadrata.

Stan u Banjaluci nedavno je tražila i Milica M., koja za “Nezavisne novine” ističe da je uspjela pronaći stan za 400 KM, plus režije.

“Stan se nalazi u staroj gradnji, ali ja sam zadovoljan i ne smatram da je to skupo, s obzirom na to da sam u nekim dijelovima grada pronalazila stanove čije su cijene išle i do 700 KM, plus režije. Razumijem da je danas sve skupo, ali mislim da su cijene u pojedinim dijelovima grada previsoke”, kaže ona.

 

Related Topics:

Društvo

NAFTA JURI KA 100 DOLARA: Ormuski moreuz se otvara, ali strah od novog šoka ne jenjava

Iako je kroz Ormuski moreuz ponovo počeo da prolazi veći broj tankera, cijene nafte nastavljaju da rastu. Tržište strahuje da bi novi sukobi SAD i Irana mogli ponovo ugroziti ključnu rutu kojom prolazi značajan dio svjetske trgovine naftom.

Brent već iznad 96 dolara

Cijene nafte nastavile su rast i u petak, uprkos znatnom povećanju saobraćaja kroz Ormuski moreuz.

Brent je poskupio 0,6 odsto, na 96,06 dolara po barelu, dok je američki WTI porastao 0,9 odsto, na 92,10 dolara.

Oba referentna tipa nafte na putu su ka snažnom sedmičnom rastu. Brent je ove sedmice ojačao oko 7,6 odsto, dok je WTI zabilježio rast od čak 10,4 odsto.

Time se cijena nafte sve više približava psihološkoj granici od 100 dolara za barel.

Moreuz ponovo prohodan, ali rizik ostaje

Jedan od ključnih razloga zbog kojih cijene ne padaju jeste nepovjerenje tržišta u trajnost normalizacije saobraćaja kroz Ormuski moreuz.

Američka vojska je u utorak kroz ovaj strateški prolaz sprovela 40 komercijalnih brodova, koji su prevozili oko 18 miliona barela nafte. Bio je to najveći dnevni obim transporta od početka sukoba.

Ipak, tržište ostaje oprezno.

Novi iranski napadi na američke baze u Kuvajtu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima pokazuju da bezbjednosna situacija nije stabilizovana, dok svaki novi incident može ponovo ugroziti prolazak tankera.

Prije izbijanja sukoba kroz Ormuski moreuz prolazilo je oko 20 miliona barela dnevno. Procjena američke Uprave za energetske informacije pokazuje koliko je poremećaj bio ozbiljan – prosječan dnevni protok tokom drugog kvartala pao je na svega 4,9 miliona barela.

Da li Brent može do 100 dolara?

Dio analitičara već očekuje da bi cijena Brenta mogla preći granicu od 100 dolara.

Capital Economics procjenjuje da bi Brent do kraja ove godine mogao dostići upravo 100 dolara po barelu, prije nego što se pritisak na tržištu smanji i cijena tokom 2027. godine počne spuštati prema 70 dolara.

S druge strane, postoje i procjene da bi stabilizacija saobraćaja kroz Ormuski moreuz mogla relativno brzo promijeniti raspoloženje na tržištu.

Strateg Julius Baera Norbert Riker smatra da bi poboljšanje transporta kroz ovaj prolaz moglo vratiti cijenu nafte prema 70 dolara još tokom 2026. godine.

Ključni problem je što tržište trenutno ne trguje samo stvarnim količinama nafte koje prolaze kroz moreuz, već prije svega rizikom da bi snabdijevanje moglo ponovo biti prekinuto.

Američke zalihe dodatno podgrijavaju tržište

Na rast cijena utiče i stanje američkih zaliha sirove nafte.

U sedmici zaključno sa 28. avgustom, zalihe su pale za oko 4,5 miliona barela, na 424,5 miliona barela.

Manje zalihe znače i manji prostor za ublažavanje eventualnog novog poremećaja u snabdijevanju, pa svaki novi geopolitički incident može imati snažniji uticaj na cijene.

Rekord oborio i američki dizel

Naftni šok se ne vidi samo na tržištu sirove nafte.

Cijena američkog dizela u četvrtak je dostigla rekordnih 5,82 dolara po galonu, čime je premašen prethodni maksimum iz juna 2022. godine.

Na tržište dodatno utiču ukrajinski napadi na ruske rafinerije, nestabilnost na Bliskom istoku i relativno niske zalihe destilata pred početak sezone grijanja na sjevernoj hemisferi.

To povećava rizik da bi energetski šok mogao ponovo izvršiti pritisak na inflaciju.

Tržište gleda prema 100 dolara – ali i prema 70

Situacija na tržištu nafte trenutno je neobična: saobraćaj kroz ključni energetski koridor se povećava, ali cijene istovremeno nastavljaju da rastu.

Razlog je strah da bi normalizacija mogla biti kratkog daha.

Ako se prolaz kroz Ormuski moreuz nastavi stabilizovati i izvoz ponovo približi uobičajenim nivoima, cijene bi mogle značajno pasti. Međutim, novi američko-iranski sukob ili napad na energetsku infrastrukturu mogao bi u kratkom roku gurnuti Brent preko 100 dolara.

Zato se na tržištu trenutno vode dvije potpuno različite priče – jedna vodi prema 70 dolara, a druga prema novom skoku iznad 100 dolara.

Nastavi čitati

Društvo

POTOP „BOKSITA“: Gubitak 1,4 miliona KM, prihodi pali za skoro polovinu, desetine radnika otišle

Kompanija „Boksit“ iz Milića u prvih šest mjeseci ove godine poslovala je sa gubitkom od 1,4 miliona KM, dok su prihodi pali za čak 45,41 odsto. Istovremeno, broj zaposlenih smanjen je za 36 u odnosu na isti period prošle godine.

Od 4,66 miliona dobiti do gubitka od 1,4 miliona KM

„Boksit“ je za samo godinu dana prešao put od višemilionske polugodišnje dobiti do poslovanja u minusu.

Prema podacima iz finansijskog izvještaja objavljenog na berzi, kompanija je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila gubitak od oko 1,4 miliona KM.

Za poređenje, u istom periodu 2025. godine „Boksit“ je poslovao sa dobiti od približno 4,66 miliona KM.

Istovremeno je došlo do snažnog pada poslovnih prihoda. Od januara do juna ove godine prihodi su iznosili oko 8,2 miliona KM, dok su u prvom polugodištu prošle godine bili veći od 15 miliona KM.

To predstavlja pad od oko 6,82 miliona KM, odnosno čak 45,41 odsto za samo godinu dana.

Rashodi smanjeni, ali minus ostao

Podaci pokazuju da je kompanija u međuvremenu smanjila rashode za oko 800.000 KM.

Međutim, uštede nisu bile dovoljne da nadomjeste veliki pad prihoda, pa je poslovni rezultat na kraju prvog polugodišta ostao duboko u minusu.

Razlika između prošlogodišnje dobiti i ovogodišnjeg gubitka tako iznosi više od šest miliona KM.

Podaci iz finansijskog izvještaja ukazuju na značajan pad obima poslovne aktivnosti kompanije, što se poklopilo i sa smanjenjem broja zaposlenih.

Za godinu dana 36 radnika manje

Posebno je upadljiv podatak o broju zaposlenih.

U prvom polugodištu 2025. godine „Boksit“ je imao 173 zaposlena, dok ih je na kraju juna ove godine bilo 137.

Dakle, za godinu dana broj radnika smanjen je za 36, odnosno za više od petine.

Dugoročnije poređenje pokazuje još drastičniju promjenu.

Još 2018. godine u „Boksitu“ su bila zaposlena čak 864 radnika. U odnosu na taj period, kompanija danas ima gotovo 84 odsto manje zaposlenih.

Pavlović preuzeo kompaniju 2024. godine

Podsjećamo, fočanski biznismen Gordan Pavlović preuzeo je „Boksit“ u maju 2024. godine, nakon što je preko kompanije „Pavgord“ kupio većinski paket akcija.

Pavlović trenutno kontroliše 89,18 odsto akcija „Boksita“.

Najnoviji finansijski podaci sada pokazuju značajan pad prihoda i prelazak u gubitak, dok istovremeno kompanija nastavlja da smanjuje broj zaposlenih.

Ostaje pitanje šta je dovelo do tako velikog pada poslovne aktivnosti i da li će uprava „Boksita“ uspjeti da preokrene negativan trend u drugoj polovini godine.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nastavlja se toplotni talas, temperatura do 38 stepeni

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti pretežno sunčano i vruće vrijeme, uz prolaznu oblačnost i i temperaturu vazduha do 38 stepeni Celzijusovih.

Uveče i u noći na nedjelju očekuje se jače naoblačenje na sjeveru, koje će se širiti ka istoku, te će u široj regiji oko rijeke Save usloviti prolaznu kišu i pljuskove, a biće i vjetrovito, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren vjetar, ponegdje na jugu Krajine i pojačan, zapadni do jugozapadni, a poslije podne i uveče u skretanju na sjeverne smjerove, ali umjeren, na sjeveru i jak. Minimalna temperatura vazduha biće od 12 na jugoistoku do 18 na sjeveroistoku, na jugu do 22, a maksimalna od 33 na istoku do 38 stepeni Celzijusovih u Krajini.

Nastavi čitati

Aktuelno