Connect with us

Društvo

Broj oboljelih od karcinoma u Srpskoj u porastu – NAJUČESTALIJI RAK PLUĆA!

Stalno je u porastu broj oboljelih od karcinoma u Srpskoj, a među najzastupljenijima je rak pluća, te se pretpostavlja da će do 2045. godine incidenca malignih bolesti rasti oko 18 odsto na godišnjem nivou, zbog čega je neophodno preduzeti bitne korake.

Poručila je ovo struka povodom 4. februara, Svjetskog dana borbe protiv raka, a povodom toga danas će se održati okrugli sto na kojem će učestvovati predstavnici udruženja, Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, UKC RS, FZO RS, kao i struka, tj. onkolozi, pulmolozi i drugi.

Zdenka Gojković, načelnica Klinike za onkologiju u UKC RS, za “Nezavisne” kaže da će tom prilikom predstaviti kakva je budućnost kada su u pitanju maligne bolesti.

“Budućnost nije nimalo svijetla i smatra se da će do 2045. godine incidenca rasti oko 18 odsto na godišnjem nivou, te da će u tom periodu svaka druga osoba, nekad u životu, imati karcinom bilo koje lokalizacije. Danas na sceni imamo mnogo dobrih lijekova, ali da bismo smanjili smrtnost od ovog karcinoma, moraju se preduzeti značajni koraci. Ursula fon der Lajen je u februaru 2021. pokrenula veliki projekat u borbi protiv karcinoma, jer se shvatilo kakva nas pošast očekuje, a tada je definisano 10 ciljeva. Prvi je prevencija, koja podrazumijeva HPV vakcinu, te podizanje svijesti o značaju faktora rizika”, pojašnjava Gojkovićeva.

Kako kaže, faktori rizika utiču na skoro 35 do 45 odsto karcinoma, odnosno njihovu pojavnost, tako da se mijenjanjem faktora rizika može puno toga učiniti.

“Recimo, u razvijenim zemljama, Evropi i Americi nije, kao što je kod nas, najučestaliji karcinom pluća, već karcinom prostate, a skoro za duplo manja je učestalost karcinoma pluća, i to zahvaljujući zakonu o zabrani pušenja. Inače, zahvaljujući sprovođenju skrining programa, nekih četiri-pet najučestalijih karcinoma koji čine preko 50 odsto svih karcinoma, značajno je smanjena smrtnost u razvijenim zemljama, pa je, na primjer u Americi u posljednjih 30 godina smanjena smrtnost od malignih bolesti za 45 odsto. Recimo, smanjena je smrtnost od karcinoma dojke za oko 33 odsto, čemu je za oko 25 odsto doprinio skrining karcinoma dojke”, dodala je.

Suzana Kekić, predsjednica Saveza žena oboljelih od raka dojke “Iskra”, za “Nezavisne novine” kaže da su okupili 15 udruženja iz Republike Srpske, a tema okruglog stola je skrining, prevencija i liste čekanje.

“Prevencija je značajna, jer ako se karcinom otkrije na vrijeme, tada je 99 odsto izlječiv. To je dobro i za pacijenta, i za državu, jer se smanjuju troškovi liječenja. Inače, najviše raste broj oboljelih od karcinoma pluća i karcinoma dojke, a najžalosnije je što sve mlađe osobe obolijevaju”, kazala je Kekićeva, dodajući da oboljelima mnogo znači podrška, kao i da oni u udruženju imaju psihološku podršku, koji rade grupno i pojedinačno sa članicama.

Iz Instituta za javno zdravstvo Republike Sprske navode da je, prema procjenama globalne zdravstvene statistike (GLOBOCAN) u 2022. bilo oko 20 miliona novih slučajeva raka sa stopom incidence 196,9 i 9,7 miliona smrtnih slučajeva uzrokovanih rakom sa stopom mortaliteta 91,7.

“Najčešći novootkriveni slučajevi raka kod muškaraca bili su rak pluća (15,2 odsto), rak prostate (14,2 odsto), rak debelog crijeva i rektuma (10,4 odsto). A najčešći novootkriveni slučajevi raka kod žena su rak dojke (23,6 odsto), rak pluća (9,4 odsto) i rak debelog crijeva i rektuma (8,9 odsto). Prema procjenama SZO, očekuje se da će do 2040. godine doći do povećanja broja oboljelih od raka za oko 40 odsto u odnosu na 2020. godinu, pri čemu se najveći porast predviđa u zemljama sa niskim i srednjim prihodima”, navode iz Instituta.

Prema podacima Registra za maligne neoplazme RS, u 2021. godini broj novootkrivenih slučajeva raka iznosio je 5.214 (2.764 muškarca, a 2.450 žena), a od raka je umrlo 2.567 osoba (1.519 muškaraca i 1.048 žena).

Ove godine počinje nova kampanja pod sloganom “Ujedinjeni kroz jedinstvenost” i označava promjenu u pristupu koji stavlja ljude u centar brige o raku, a naglašava razumijevanje i definisanje jedinstvenih potreba pojedinaca, porodica i zajednica, osiguravajući da liječenje i njega budu prilagođeni različitim perspektivama.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i još toplije

U BiH se očekuje sunčano i toplije vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost.

Jutro će biti hladno i pretežno vedro, a oko rijeka i po kotlinama može biti magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha od dva do sedam, na jugu do 11, a u višim predjelima od minus tri, a maksimalna dnevna od 16 do 22, a u višim predjelima od 12 stepeni Celzijusovih. Duvaće slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova, u Hercegovini pojačana i jaka bura, koja će tokom dana slabiti.

Nastavi čitati

Društvo

POTVRĐENO: RiTE Ugljevik van pogona!

Rudnik i termoelektrana Ugljevik zvanično je van pogona od ponoći, potvrđeno je BN TV u tom preduzeću.

Prema ranijim najavama direktora preduzeća Žarka Novakovića pogon termoelektrane isključen je sa mreže i prestao proizvodnju električne energije, jer nema dovoljno uglja za rad.

“Razlog za to su nedovoljno riješeni imovinsko-pravni odnosi u eksploatacionom polju `Istok dva`, gdje smo obustavili radove i iskop uglja, jer se ispred nas nalazi privatna svojina”, kazao je Novaković.

Prema njegovim riječima, vrijeme povratka na mrežu zavisi od brzine rješavanja ovih imovinsko-pravnih odnosa.

Za sada niko ne može tvrditi kada će se to i desiti.

Nastavi čitati

Društvo

DVORANA U PRIJEDORU POSTALA „SKADAR NA BOJANI“: Nakon 15 godina još 4,2 miliona KM

Sportska dvorana na Urijama u Prijedoru ni nakon gotovo deceniju i po od početka gradnje nije završena, a Grad Prijedor planira da u ovaj projekat uloži dodatnih 4,2 miliona KM.

Prema dosadašnjim procjenama, gradnja je Grad i Vladu Republike Srpske do sada koštala oko 7,7 miliona KM, što znači da bi ukupna vrijednost projekta, sa novim ulaganjima, mogla premašiti 11,9 miliona KM.

I dalje, međutim, nema odgovora na dva ključna pitanja – kada će objekat biti završen i čemu će na kraju služiti.

Od dvorane do zatvorenog bazena

Dodatnu neizvjesnost donijela je ideja gradonačelnika Prijedora Slobodana Javora da se objekat preprojektuje u zatvoreni olimpijski bazen.

Javor je još u maju rekao da Grad ima obezbijeđena dva miliona KM kreditnih sredstava, dok je od republičke vlasti trebalo da dobije još tri miliona KM.

Tada je poručio da bi raspoloživi novac mogao biti iskorišten za raspisivanje tendera za završetak dvorane, ali da prije toga želi provjeriti mogućnost preprojektovanja objekta u bazen, zbog brojnih zahtjeva građana.

Od tada, međutim, nema novih zvaničnih informacija o tome da li će objekat ostati sportska dvorana ili će njegova namjena biti promijenjena.

Na pitanja o sudbini projekta nije odgovarao ni gradonačelnik, dok odgovor nije stigao ni iz Gradske uprave.

Istovremeno, najnovijim izmjenama plana javnih nabavki Grad Prijedor je predvidio dodatnih 4,2 miliona KM za ovaj objekat iz budžeta za 2026. godinu.

Vlada Srpske daje još tri miliona

Vlada Republike Srpske je u maju za kapitalne projekte u Prijedoru odobrila ukupno 9,5 miliona KM, a od tog iznosa tri miliona KM namijenjena su završetku sportske dvorane.

Gradonačelnik Javor je tada govorio o mogućnosti da se kombinacijom gradskih kreditnih sredstava i novca iz republičkog budžeta konačno riješi sudbina objekta.

Međutim, projekat koji je počeo još 2012. godine do danas nije priveden kraju.

Dvoranu je tadašnja gradska vlast, predvođena Markom Pavićem, najavljivala kao značajan sportski objekat, a završetak je bio planiran još za 2016. godinu.

Umjesto toga, deset godina nakon prvobitno najavljenog roka, Prijedor i dalje nema završenu dvoranu.

„Zidaju kao Skadar na Bojani“

Poslanica u Narodnoj skupštini Republike Srpske Maja Dragojević Stojić smatra da je ovaj projekat postao još jedan primjer višegodišnjih obećanja koja nikako da budu realizovana.

„Mi već dugi niz godina imamo priliku da vidimo obećanja o završetku dvorane, kako gradske tako i republičke vlasti. Zidaju to kao Skadar na Bojani“, rekla je Dragojević Stojić.

Ona dovodi u pitanje iskrenost novih najava, s obzirom na to da se ponovo izdvajaju milioni, dok objekat ni nakon 15 godina nije stavljen u funkciju.

Kada je riječ o mogućem pretvaranju dvorane u bazen, smatra da bi takav objekat Prijedoru bio potreban, posebno zbog Vaterpolo kluba koji nema adekvatne uslove za trening.

Milioni uloženi, a dvorana gotovo prazna

Paradoks je da objekat vrijedan milione trenutno praktično nema funkciju.

Prema riječima Dragojević Stojić, najveći dio dvorane ne koristi se, dok je u funkciji samo manji dio koji koristi prijedorski Kuglaški klub „Rudar“.

Projektom je predviđeno da objekat, osim glavnog terena, ima šest sportskih svlačionica, svlačionice za sudije i delegate, ambulantu i dvije sale za zagrijavanje sportista.

Planirani su i dodatni sadržaji – takmičarska kuglana sa četiri staze i ugostiteljskim prostorom, velnes centar, manja sala za borilačke sportove sa dvije svlačionice, kao i poslovni prostori.

Od svega toga, prema dostupnim informacijama, završen je samo dio sa kuglanom i ugostiteljskim objektom.

Koliko će na kraju koštati?

Najveće pitanje sada je koliko će građane Prijedora i Republike Srpske na kraju koštati objekat čija je gradnja počela još 2012. godine.

Dosadašnja ulaganja procjenjuju se na oko 7,7 miliona KM, dok je novim planom predviđeno još 4,2 miliona KM.

To bi ukupni račun podiglo na najmanje 11,9 miliona KM, pod uslovom da se dodatna ulaganja zaista zadrže na planiranom nivou.

A ukoliko se objekat bude preprojektovao iz sportske dvorane u zatvoreni bazen, cijena bi mogla dodatno rasti.

Tako se projekat koji je prvobitno trebalo da bude završen prije gotovo deset godina danas ponovo nalazi na početku nove dileme: završiti dvoranu ili je pretvoriti u bazen – i koliko će građani još morati da plate da bi objekat konačno dobio svrhu.

Nastavi čitati

Aktuelno