Connect with us

Društvo

Broj oboljelih od karcinoma u Srpskoj u porastu – NAJUČESTALIJI RAK PLUĆA!

Stalno je u porastu broj oboljelih od karcinoma u Srpskoj, a među najzastupljenijima je rak pluća, te se pretpostavlja da će do 2045. godine incidenca malignih bolesti rasti oko 18 odsto na godišnjem nivou, zbog čega je neophodno preduzeti bitne korake.

Poručila je ovo struka povodom 4. februara, Svjetskog dana borbe protiv raka, a povodom toga danas će se održati okrugli sto na kojem će učestvovati predstavnici udruženja, Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, UKC RS, FZO RS, kao i struka, tj. onkolozi, pulmolozi i drugi.

Zdenka Gojković, načelnica Klinike za onkologiju u UKC RS, za “Nezavisne” kaže da će tom prilikom predstaviti kakva je budućnost kada su u pitanju maligne bolesti.

“Budućnost nije nimalo svijetla i smatra se da će do 2045. godine incidenca rasti oko 18 odsto na godišnjem nivou, te da će u tom periodu svaka druga osoba, nekad u životu, imati karcinom bilo koje lokalizacije. Danas na sceni imamo mnogo dobrih lijekova, ali da bismo smanjili smrtnost od ovog karcinoma, moraju se preduzeti značajni koraci. Ursula fon der Lajen je u februaru 2021. pokrenula veliki projekat u borbi protiv karcinoma, jer se shvatilo kakva nas pošast očekuje, a tada je definisano 10 ciljeva. Prvi je prevencija, koja podrazumijeva HPV vakcinu, te podizanje svijesti o značaju faktora rizika”, pojašnjava Gojkovićeva.

Kako kaže, faktori rizika utiču na skoro 35 do 45 odsto karcinoma, odnosno njihovu pojavnost, tako da se mijenjanjem faktora rizika može puno toga učiniti.

“Recimo, u razvijenim zemljama, Evropi i Americi nije, kao što je kod nas, najučestaliji karcinom pluća, već karcinom prostate, a skoro za duplo manja je učestalost karcinoma pluća, i to zahvaljujući zakonu o zabrani pušenja. Inače, zahvaljujući sprovođenju skrining programa, nekih četiri-pet najučestalijih karcinoma koji čine preko 50 odsto svih karcinoma, značajno je smanjena smrtnost u razvijenim zemljama, pa je, na primjer u Americi u posljednjih 30 godina smanjena smrtnost od malignih bolesti za 45 odsto. Recimo, smanjena je smrtnost od karcinoma dojke za oko 33 odsto, čemu je za oko 25 odsto doprinio skrining karcinoma dojke”, dodala je.

Suzana Kekić, predsjednica Saveza žena oboljelih od raka dojke “Iskra”, za “Nezavisne novine” kaže da su okupili 15 udruženja iz Republike Srpske, a tema okruglog stola je skrining, prevencija i liste čekanje.

“Prevencija je značajna, jer ako se karcinom otkrije na vrijeme, tada je 99 odsto izlječiv. To je dobro i za pacijenta, i za državu, jer se smanjuju troškovi liječenja. Inače, najviše raste broj oboljelih od karcinoma pluća i karcinoma dojke, a najžalosnije je što sve mlađe osobe obolijevaju”, kazala je Kekićeva, dodajući da oboljelima mnogo znači podrška, kao i da oni u udruženju imaju psihološku podršku, koji rade grupno i pojedinačno sa članicama.

Iz Instituta za javno zdravstvo Republike Sprske navode da je, prema procjenama globalne zdravstvene statistike (GLOBOCAN) u 2022. bilo oko 20 miliona novih slučajeva raka sa stopom incidence 196,9 i 9,7 miliona smrtnih slučajeva uzrokovanih rakom sa stopom mortaliteta 91,7.

“Najčešći novootkriveni slučajevi raka kod muškaraca bili su rak pluća (15,2 odsto), rak prostate (14,2 odsto), rak debelog crijeva i rektuma (10,4 odsto). A najčešći novootkriveni slučajevi raka kod žena su rak dojke (23,6 odsto), rak pluća (9,4 odsto) i rak debelog crijeva i rektuma (8,9 odsto). Prema procjenama SZO, očekuje se da će do 2040. godine doći do povećanja broja oboljelih od raka za oko 40 odsto u odnosu na 2020. godinu, pri čemu se najveći porast predviđa u zemljama sa niskim i srednjim prihodima”, navode iz Instituta.

Prema podacima Registra za maligne neoplazme RS, u 2021. godini broj novootkrivenih slučajeva raka iznosio je 5.214 (2.764 muškarca, a 2.450 žena), a od raka je umrlo 2.567 osoba (1.519 muškaraca i 1.048 žena).

Ove godine počinje nova kampanja pod sloganom “Ujedinjeni kroz jedinstvenost” i označava promjenu u pristupu koji stavlja ljude u centar brige o raku, a naglašava razumijevanje i definisanje jedinstvenih potreba pojedinaca, porodica i zajednica, osiguravajući da liječenje i njega budu prilagođeni različitim perspektivama.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno