Connect with us

Banjaluka

BANJALUKA POBIJEDILA TAJKUNE! Stanivuković: Grad vratio zemljište Poljoprivredne škole

Banja Luka je dobila jedno naselje, novo mjesto za život, za razvoj i jednu potpuno novu perspektivu za unapređenje i izgradnju infrastrukture koja je potrebna našem gradu.

Poručio je ovo gradonačelnik Draško Stanivuković povodom presude Okružnog privrednog suda da zemljište kod Prijedorske petlje, poznato kao zemljište Poljoprivredne škole, površine preko 300.000 m², pripada Gradu Banjoj Luci.

Kako je naglasio, Grad Banja Luka je juče dobio jednu od najvažnijih istorijskih pravnih borbi, ali činjenica je da ona još traje.

-Dobili smo prvostepenu presudu Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci, čime je najveći kriminal u istoriji u prvoj rudni nokautiran. Zato što je ovo veoma izazovno pravno područje imamo još neke nove mečeve koji se mogu zakazati u odbrani ove titule, ali mi vjerujemo da možemo odbraniti ovu titulu koju danas ponosno držimo u ruci – presudu kojom je potvrđeno vlasništvo Grada na zemljištu površine preko 300.000 metara kvadratnih – kazao je gradonačelnik.

Ovo vrijedno zemljište kod Prijedorske petlje, kako je istakao – bilo je na meti tajkuna kojima je preprodavano ispod svake vrijednosti ili je mijenjano za zemlju na manje atraktivnim lokacijama.

-Puno se ljudi tu „oparilo“, gdje je naš grad opljačkan. Boreći se na Vrhovnom sudu sve smo to vratili na početak i danas u ovoj prvostepenoj novoj bici presudom Okružnog suda smo to dobili – naveo je gradonačelnik.

Prema njegovim riječima, prije svega ovakva odluka je pravična s jedne strane i s druge strane hrabra i odvažna u ovakva vremena kada se dio struktura vlasti decenijama borio oko ovog zemljišta.

-Poslanici iz SNSD-a su od 2006. do 2012. godine mijenjali zakone kako bi legalizovali kriminal zemljišta Poljprivredne škole – naglasio je gradonačelnik.

Istakao je da je u mandatu administracije na čijem je čelu, između ostalog – sačuvan i Sokolski dom i Radnički univerzitet, te da se dobijaju najteže pravne bitke.

–Grad će biti jedini garant čuvanja imovine Grada, a Poljoprivrednoj školi smo spremni da damo na korištenje dio zemljišta onoliko godina koliko im bude trebalo, a s tim u vezi naredne sedmice ćemo organizovati i sastanak sa rukovodstvom ove škole – zaključio je gradonačelnik.

Šef Odsjeka za pravna pitanja i propise, Goran Bundalo kazao je da je ovo prva presuda ovakvog tipa koja je donesena u posljednjih 20 godina i daje nadu da za pravo i pravdu ipak ima mjesta i da je potreba da zaštitimo javnu imovinu preča od nekih drugih interesa.

-Radi se o presudi Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci i to je doduše prvostepena presuda, ali je detaljno obrazložena i argumentovana. Sud je utvrdio da je Grad Banja Luka temeljem prava raspolaganja stekao po zakonu pravo vlasništva na zemljištu od preko 300.000 metara kvadratnih, a da je obaveza Grada da svakako omogući Poljoprivrednoj školi sva prava u procesu izvođenja nastave u skladu sa Zakonom o srednjem obrazovanju. Smatram da svakako neće biti problem s obzirom na to da se Grad Banja Luka već stara i brine i o osnovnom i o srednjem obrazovanju u Banjoj Luci, te da je ranijih godina bio investitor bilo u izgradnji, sananaciji ili drugim vidovima pomoći našim školama.

Izrazio je nadu da će i viši sudovi nastaviti sa ovakvom pozitivnom praksom u ovom, ali i drugim slučajevima kao što je Sokolski dom i mnogi drugi.

Related Topics:

Banjaluka

DRAMA OKO VODENOG PARKA Inspektori nisu zabranili rad, Aquana danas počinje sezonu!

Iako je ranije u javnosti odijeknulo da su inspektori zabranili otvaranje sezone na Vodenom parku “Aquana”, iz ovog javnog preduzeća te navode demantuju i ističu da danas počinju sa radom.

“Pomenute objave o zabrani rada su neistinite, obzirom da posljednjim rješenjem inspekcije a na osnovu nalaza i zaključka nadležne institucije, ne postoji opasnost po korisnike usluga bazena. Manji dio objekta je obezbijeđen zbog sigurnosti korisnika, a svi ostali dijelovi bazena su bezbijedni i sigurni za korištenje”, napisali su oni.

Nastavi čitati

Banjaluka

BORBA ZA ŽIVOT! Banjalučanka Jelena iz Kanade MOLI ZA POMOĆ – transplantacija bubrega joj je JEDINA NADA!

​UG Humanitas nakon ličnog obraćanja Jelene Karajice, rođene Banjalučanke koja se danas nalazi u Kanadi, pokreće humanitarnu akciju za prikupljanje sredstava za njeno hitno liječenje. Akcija zvanično počinje 5. juna i traje do 31. jula 2025. godine.

Jelena (1983) je teško oboljela, a iza nje su mjeseci borbe s nizom izuzetno ozbiljnih dijagnoza. Ima primarni sklerozirajući holangitis u kontekstu moguće Kronove bolesti, cirozu jetre, uznapredovalo hronično oboljenje bubrega sa potvrđenom nefrokalcinozom, dijalizu tri puta sedmično, osteoporozu sa višestrukim patološkim prelomima, animalnu anemiju, umbilikalnu herniju i niz drugih komplikacija. Zbog progresivnog pogoršanja njenog stanja, jedina nada za nastavak života jeste hitna transplantacija bubrega.

U nastavku prenosimo njeno pismo, koje ne ostavlja nikoga ravnodušnim:

“Poštovani,

Moje ime je Jelena Karajica. Rođena sam 02.06.1983. godine u Banjaluci, gdje sam i živjela do svoje 19. godine. Zatim sam, vođena poslednjom željom svoje majke, koja je na žalost preminula od karcinoma, otišla u Kanadu da nastavim studije.

U februaru 2024. godine suočila sam se sa za mene do sada najtežom dijagnozom – hronično otkazivanje bubrega. Obavljena biopsija bubrežnog tkiva pokazala je da su od 32 uzorka tkiva, 28 uzoraka trajno oštećeni. Jedine opcije da nastavim svoj život su odlazak na dijalizu tri puta sedmično, po četiri sata, i transplantacija bubrega. Zbog pridruženih bolesti, a to su težak oblik Kronove bolesti, sindrom iritabilnog crijeva, ciroza jetre i aplastična anemija te gubitak mišićne mase, u potpunosti mi je onemogućeno kretanje. Zbog izuzetno niskog pritiska koji je sklon oscilacijama, dijalizu podnosim mnogo lošije od očekivanja ljekara.

Naposljetku, moj život je zaista ugrožen i jedina nada mi je transplantacija bubrega. U Kanadi se na transplantaciju bubrega čeka minimum šest godina, i svega 20% oboljelih dobiju tu priliku. Nažalost, prema mišljenju nefrologa u Otavi, ja nemam ni blizu toliko vremena na raspolaganju, i moja jedina šansa za život je hitna transplantacija bubrega. Prema predračunu bolnice u Turskoj, za operaciju i rehabilitaciju potrebno je 175 000 evra.

U Banjaluci, gdje su mi bliski i dragi prijatelji i porodica, organizovane su humanitarne akcije, utakmice, kao i platforme za prikupljanje novca. Uz svu dobru volju mojih divnih Banjalučana, skupljen je novčani iznos od 32 000 KM. Beskrajno sam zahvalna za njihovo dobročinstvo, ali na žalost, potrebna su mi dodatna sredstva, tačnije, 150 000 evra.

Budući da mi se zdravlje svakim danom sve više pogoršava i da mi je jedina šansa za nastavak života hitna transplantacija bubrega, a da dosad prikupljena novčana pomoć za istu nije dovoljna, obraćam se i Vama, sa velikom nadom u Vašu humanost i solidarnost. Bila bih Vam veoma zahvalna ukoliko biste skratili moj strah i neizvjesnost te podržali moju svakodnevnu i dugotrajnu borbu, koja se sada pretvorila praktično u bitku za život. Razumijem da se radi o ogromnoj sumi novca, samim tim, svaka pomoć je dobrodošla.”

Kako pomoći Jeleni:

Svi koji žele pomoći Jeleni Karajici u njenoj borbi za život, mogu to učiniti na sljedeće načine:

Uplatom sredstava na račun Udruženja građana „Humanitas“:

Broj računa: 5551000062303262 – Nova banka a.d. Banja Luka

Putem PayPal aplikacije: paypal@humanitas.ba

Pozivom na humanitarni broj telefona 17069

(dostupan korisnicima Mtel, BH Telecom i HT Eronet – cijena poziva 2 KM)

Pokažimo još jednom da Banja Luka, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina i region imaju veliko srce. Pomozimo Jeleni da se vrati životu. Ona ne traži luksuz, već samo priliku da živi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

 

Nastavi čitati

Banjaluka

MILIONI SU U PITANJU! Evo koliko banjalučke stomatološke ordinacije zarađuju!

Još jedan banjalučki stomatolog prošle godine se pridružio kolegama koji su godinu ranije ostvarili milionski prihod, ali i dalje se samo „Simić dent“ može pohvaliti i milionskom zaradom.Zdravstvena ustanova „Simić dent“ kojom rukovodi dr Gordana Simić prošle godine je sa 24 zaposlena povećala prihod sa 2,5 na skoro tri miliona maraka. Sa rastom prihoda rasla je i dobit na oko 1,16 miliona KM, što je za pedesetak hiljada maraka više nego godinu ranije.

Predsjednik Komore stomatologa RS Saša Dabić u svojoj specijalističkoj ambulanti oralne hirurgije „Implantodent“ prihodovao je 1,77 miliona maraka ili oko 270 hiljada KM više nego godinu ranije. „Implantodent“ je ostvario gotovo identičnu dobit kao i godinu ranije od 670.000 KM, ali je imao 12 zaposlenih, što je za dva radnika više nego godinu ranije.

ZU „Dr Pejaković – Prizma dent“ nije mijenjala broj zaposlenih i ostala je na 18 radnika, ali je povećala prihod sa 1,06 na 1,12 miliona KM, što je oko 60.000 KM više. Ipak, rast prihoda nije pratio i rast dobiti, jer je prošle godine imao 495.000 dobiti, što je oko 15.000 maraka manje nego godinu ranije.

Slijedi „AS dent“ doktora Aleksandra Stajčića koji je sa 13 zaposlenih (za dva više nego 2023. godine) ostvario 1,11 milion prihoda ili skoro 200.000 maraka više nego godinu ranije. Za razliku od prehodno pomenutog kolege, „AS dent“ je povećao i dobit i to za oko 50.000 KM sa 95.000 KM u 2023. na više od 145.000 KM prošle godine.

Na petom mjestu po prihodima ponovo je stomatologija „Krsmanović“ kojom rukovodi dr Slavka Krsmanović. Ova ZU sa istim brojem zaposlenih, njih 15, prošle godine je povećala prihod sa 711.000 na 866.000 KM, ali je dobit ostala na gotovo istom nivou, jer se povećala za samo hiljadu maraka na ukupno 106.000 KM.

Slijedi ZU „Dr Kostadinović“ koja je prošle godine sa deset zaposlenih imala prihod od 803.000 KM, što je znatno više od 680.000 KM prihoda iz 2023. godine. Međutim, dok je 2023. godine imao dobit od 67.000 KM, ovaj banjalučki zubar prošle godine je prikazao poslovni gubitak od 43.000 KM.

ZU „Dento-art“ dr Tanje Ćerketa i njena ambulanta sa sedam zaposlenih ili jednim više nego godinu ranije imala je 505.000 maraka prihoda ili oko dvadesetak hiljada manje, dok je dobit sa 154.000 KM prošle godine pala na oko 90.000 KM.

Za razliku od nje, stomatologija „Kovačević“ dr Siniše Kovačevića sa 12 radnika ili jednim više prihodovala je znatno više nego godinu ranije, jer je prihod sa 494.000 porastao na oko 705.000 KM. Takav rast prihoda pratio je i rast dobiti sa 64.000 iz 2023. na oko 168.000 KM prošle godine.

Stomatološka ambulanta „Dr Marčeta“ koju vodi dr Biljana Marčeta smanjila je broj zaposlenih sa 11 na deset, ali je povećala prihod sa 482.000 na 548.000 KM. Kada je riječ o zaradi „Dr Marčeta“ je povećala dobit sa oko 110.000 na oko 134.000 KM.

Listu deset najuspješnijih zubarskih ordinacija u Banjaluci zatvara ZU “Elite Dent” u vlasništvu dr Bojana Ćuluma koja je sa pet zaposlenih prošle godine povećala prihod sa 476.000 na oko 530.000 KM. Ali rast prihoda nije u istoj mjeri pratio i rast dobiti, jer je prikazana dobit od oko 104.000 KM, što je za oko pet hiljada maraka više nego godinu ranije, piše Capital.

Nastavi čitati

Aktuelno