Connect with us

Društvo

“KUPE KAJMAK, DOBIT JE VELIKA” Koliko hrana poskupi na putu od uvoza do prodaje?

Prosječna cijena kilograma banana pri uvozu u BiH u januaru je, sa uključenim dažbinama, iznosila 1,79, a mi ih u trgovinama plaćamo od 2,80 do tri marke.

To znači da na putu do trgovina ovo izuzetno popularno voće poskupi za oko marku po svakom kilogramu.

“Nezavisne novine” su iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH dobile podatke o uvoznim cijenama više proizvoda koje građani često kupuju, a računica pokazuje da na većini njih neko kupi kajmak.

Kilogram pasulja uvezenog u BiH u prosjeku je iznosio tri KM, dok ga mi plaćamo pet, šest, pa i do osam maraka po jednom kilogramu.

Tu se spisak ne završava, jer kilogram uvezenog meda košta 11,67 KM, a u trgovinama, u zavisnosti od vrste, tegla mase koja je i manja od kilogram (uglavnom oko 900 grama), košta 16, 18, pa i 23 marke.

Kilogram uvezene riže je sa dažbinama koje je uzela država u januaru plaćen 2,26 KM, a u trgovinama košta od 3,40 do pet maraka, pa i više od toga.

Oni koji učestvuju u lancu prodaje imaju nešto manje apetite pri kreiranju marži na suncokretovo ulje, čija je uvozna cijena sa dažbinama, u prosjeku, 2,87 KM, dok ova namirnica u trgovinama košta, uglavnom, od 3,10 do 3,30 KM.

Kada je u pitanju šećer, on je pri uvozu koštao 1,48 KM/kg, a u trgovinama je 1,75 do 2,30 KM.

Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, kaže da su banane i u tom gradu oko 2,80 do tri marke, s tim što im malo spuste cijenu ako počnu da kaliraju.

-Apsolutno se kupi kajmak. Ulazne cijene ‘obični’ građanin ne zna. Mislim da je dobit velika, recimo, na bananama. Ili što se tiče graha, apsurd je da ga uvozimo i da ga plaćamo skupo. A to je proizvod koji se može proizvesti na našem tržištu, umjesto da se grah iz Argentine ovdje prodaje za sedam ili osam maraka. I pritom se ne zna kad je proizveden i čime je tretira – rekla je Marićeva za “Nezavisne novine”.

Priča o, za mnoge, preskupoj hrani i ostalim proizvodima koje građani kupuju, top je tema već sedmicama i u BiH i regionu. Vlasti na entitetskim nivoima u BiH su najavile šta namjeravaju.

Tako je Vlada FBiH najavila sniženje cijena 50 osnovnih životnih namirnica, dok nadležni u Srpskoj poručuju da će danas održati sastanak sa proizvođačima i dobavljačima na kojem će im biti predložena ideja da u narednom periodu bude formirana nova paleta proizvoda široke potrošnje sa maržom od nula odsto.

Podsjetimo, u prošli petak u BiH, ali i zemljama regiona, održan je bojkot trgovina, a novi bojkot kod nas najavljen je za sutra i prekosutra. Ministar trgovine FBiH Amir Hasičević izjavio je da je bojkot prepoznat kao signal građana i da se u FBiH radi na vraćanju cijena, a ne samo na njihovom zamrzavanju.

S druge strane, ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić najavio je proširenje kampanje “Društveno odgovorni” uvođenjem novih proizvoda široke potrošnje sa maržom od nula odsto, a sastanak na tu temu zakazan je za danas.

Kada je u pitanju bojkot trgovina održan u prošli petak, a prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, ukupan evidentirani promet preko fiskalnih kasa bio je veći nego dan ranije.

Međutim, ako se dublje uđe u analizu, vidi se da je u djelatnosti “trgovina na veliko i na malo, popravka motornih vozila i motocikala” promet, ipak, smanjen.

Naime, 24. januara (u petak, sedam dana pred bojkot), evidentirani promet preko fiskalnih kasa u Republici Srpskoj u djelatnosti “trgovina na veliko i na  malo, popravka motornih vozila i motocikala” iznosio je 23.274.523 KM.

Dan prije bojkota, 30. januara, evidentirani promet preko fiskalnih kasa u ovoj djelatnosti iznosio je 23.212.813 KM.

Kada je u pitanju 31. januar (dan bojkota), kako je potvrđeno “Nezavisnim novinama” iz Poreske uprave Republike Srpske, evidentirani promet preko fiskalnih kasa u Republici Srpskoj u djelatnosti “trgovina na veliko i na  malo, popravka motornih vozila i motocikala” iznosio je 22.908.884 KM.

Društvo

SVEŠTENICI ODGOVORILI NA PITANJE: Da li je dozvoljeno prati veš na Veliku subotu?

Hrišćani širom svijeta danas obilježavaju Veliku subotu, dan u kom je, po predanju, Isus Hristos sišao u Had. Dan prethodi najvećem prazniku u hrišćanstvu – Vaskrsu, a mnogi su u dilemi da li bi na Veliku subotu trebalo da se uzdržavaju od kućnih poslova kao što su čišćenje kuće i dvorišta i pranje veša ili je, pak, to dozvoljeno obaviti do večeras.

Velika subota nije obilježena crvenim slovom u crkvenom kalendaru. Takođe, ona je posljednji dan Vaskršnjeg posta pred najveći hrišćanski praznik Vaskrs. Domaćice užurbano pripremaju vaskršnju trpezu, a mnoge su u dilemi da li je na današnji dan dozvoljeno uraditi ono što je zaostalo od poslova tokom prethodnih dana. Pranje veša, čišćenje kuće i peglanje su poslovi koje mnoge zaposlene žene ne stižu da obave tokom radne sedmice. Šta kažu narodni običaji, da li se na današnji dan radi po kući ili ne?

Na Veliku subotu naše prabake i bake nisu prale veš na ruke, nisu šile, plele niti vezle. Po vjerovanju, ko se na Veliku subotu prihvati ručnih radova, od sebe tjera sreću i napredak. Za to je postojalo i logično objašnjenje: kako su žene uglavnom bile nezaposlene, mogle su da naprave dobru organizaciju obaveza prije Vaskrsa, te da se u danu koji prethodi najvećem prazniku posvete drugim poslovima kojih je i tada, kao i danas, bilo napretek.

Na ovaj dan bilo je dozvoljeno čišćenje kuće, pripremanje vaskršnje trpeze i farbanje jaja. Takođe, kad bi pozavršavale sve kućne obaveze i privele kraju pripremu vaskršnje trpeze, domaćice su čistile dvorište kako bi porodica dočekala Vaskrs onako kako dolikuje – u blistavo čistoj kući, sređenom dvorištu i uz bogatu trpezu.

U današnje vrijeme većina sveštenika kaže da pranje veša u veš-mašini na Veliku subotu nije grijeh, jer domaćice to ne rade ručno, kao što su to bile prinuđene da rade naše prabake i bake. Preporuka je da pranje veša u mašini obavite do popodnevnih sati, kako biste u svečanoj atmosferi bili spremni za doček praznika nad praznicima. Jedino čega bi se trebalo uzdržavati do završetka vaskršnjih praznika jesu peglanje i sve vrste ručnih radova. Završno čišćenje kuće i dvorišta ne samo da nije zabranjeno već se, naprotiv, preporučuje.

Narodno vjerovanje kaže da bi na Božić svaka domaćica trebalo da opere na ruke makar čarape ili kuhinjsku krpu, da pomete metlom dio kuće i dvorišta, da uzme konac i iglu i provuče dva-tri puta kroz platno, kako bi joj svi grijesi ovog tipa koje počini na velike praznike do narednog Božića bili “otpisani”. Pa, ako ste na Božić sproveli ovu vrstu “razrešenja od grijeha” zbog kućnih poslova, danas ne morate da brinete – slobodno radite sve što niste stigli tokom prethodnih dana, piše Žena Blic.

Nastavi čitati

Društvo

U FOČI ŽIVI VIŠE PENZIONERA NEGO ZAPOSLENIH LJUDI: Mladi odlaze i uglavnom se NE VRAĆAJU

Opštine na istoku Republike Srpske stagniraju ili nazaduju u razvoju zbog stalnog iseljavanja stanovništva, malog nataliteta, nedostatka posla ali i nebrige Vlade Republike Srpske.

Jedna od tih je i Foča koja raspolaže sa orgomnim resursima šume, hidropotencijalom i prirodnim ljepotama.

Foča je nekad bila gigant iz oblasti drvne industirje, imala svoj rudnik uglja, desetak velikih preduzeća i razvijene mjesne zajednice i sela.

Od toga je danas, neagilnošću poslijeratnih vlasti i desetogodidšnje vladavine SNSD ova lokalna zajednica prazna ljuštura i spada u demografski nastariju opštinu u Republici Srpskoj.

Osnovna škola je spala na 1.100 a srednja 520 učenika od po popisu iz 2013 godine od 18.000 stanovnika.

Najugroženija je populacija penzionera. Jedan od njih kaže – ko može da još radi izdrži nekako, a ko je bolestan i ne može raditi penzija mu ni za lijekove ne može biti.

Grad na Drini i Ćehotini može se pohvaliti sa dva fakulteta, medicinski i bogoslovski, pa se oko 2.000 studenata može vidjeti na njenim ulicama.

Ali mnogi studenti koji studiraju u Srbiji ili u većim gradovima Republike Srpske po pravilu se ne vraćaju u rodni grad.

Odbornik SDS u Skupštini opštine Foča Branka Dragičević kaže da oni koji primaju mjesečno više hiljada ne mogu razumjeti one građane kojima su primanja nekoliko stotina konvertibilnih maraka.

– Prema podacima u opštini živi 4.200 penzionera, a oko 2.200 ljudi je na birou rada. Zaposleno je 4.000 radnika. Veliki problem je zapošljavanje posebno mladih koji odlaze u Srbiju, a ponekad i cijele porodice jer ovdje ne vide perspektivu. Nezdovoljstvu ljudi doprinosi stranačko zapošljavanje u državne firme jer posao dobijate ako ste član SNSD ili koalicionih partnera, a i ptice na grani znaju da su konkurisi namješteni – dodaje Dragičevićeva.

Anketirani građani su ogorčeni činjenicom da se mora imati članska karta vladajuće stranke da bi se zasnovao radni odnos i to u firmama i ustanovama koje se finansiraju iz budžeta.

Iako je Foča po broju stanovnika i teritoriji mnogo veća od Višegrada, Rogatice, Čajniča, Rudog i Novog Goražda pimjetan je broj iseljenih u druge krajeve.

U prošloj godini rođeno je 118 beba, a umrlo 164 stanovnika, što znači da grad po ovom osnovu godišnje gubi više od 20 građana, piše BN.

Nastavi čitati

Društvo

VOZAČI ĆE MALO DA ODAHNU: Uskoro u funkciji NOVI GRANIČNI PRELAZ kod Stare Gradiške

Velike gužve ovih se praznika očekuju na graničnim prelazima sa BiH. Na najfrekventnijem, onom u Staroj Gradiški nastaju kilometarske kolone i čepovi.

Snestrpljenjem se čeka otvaranje novog prelaza, koji će donijeti saobraćajno rasterećenje i skratiti višesatna čekanja na granici.

Višesatna čekanja
Da bi izbjegli gužve na granici u Staroj Gradiški ovog vikenda, neki su na put krenuli ranije. Višesatna čekanja u kilometarskim kolonama pokušaće većim brojem službenika ublažiti i policija.

– U saradnji smo s kolegama iz BiH. Oni će isto napraviti sve kao i mi da maksimalno ubrzamo protočnost saobraćaja – rekao je načelnik PGP Stara Gradiška Miljenko Kovačević za HRT.

Ali, stari most preko Save i prelaz u samom središtu Gradiške uska su grla. Nekoliko kilometara zapadnije dvije su države spojene novim mostom. Izgrađen je prije tri godine, ali još služi samo za potrebe gradilišta.

Pravu funkciju dobiće tek kad Hrvatska završi pristupni put i novi granični prelaz. Radovi su u završnoj fazi.

Nama za put treba dvadesetak dana da završimo sve radove i realno je očekivati da bi krajem juna bio predan zahtjev za tehnički pregled i izdavanje upotrebne dozvole – naglasio je glavni nadzorni inženjer Ernest Ević, Institut IGH.

Druga dionica
U optimističnoj varijanti saobraćaj bi ovuda mogao krenuti u julu. Stanovnici obližnjih mjesta to s nestrpljenjem čekaju.

– Budući da mi stanovnici Stare Gradiške i naši gosti, koji idu ovdje i ljudi koji ovdje rade imaju problema kada su gužve s prolaskom pokraj tih kolona – istakao je načelnik Stare Gradiške Velimir Paušić.

Dogodine se planira završiti i druga dionica brze ceste.

– Sav saobraćaj bi direktno izlazio na naplatnu stanicu Okučani i izlazak na AC A3 tj koridor 10 – dodao je Ević.

Nastavi čitati

Aktuelno