Connect with us

Politika

SAM SEBI “SKOČIO U STOMAK”! Dodik nije uvijek bio “gadljiv” na AMERIČKE PARE

Tražiću od organa Republike Srpske da sprovedu istragu o svim transferima i uticajima koje je USAID vršio na prostoru Srpske, a pokrenuću i inicijativu da se to uradi na nivou zajedničkih institucija BiH, reče predsjednik Srpske Milorad Dodik. Da li je, iznoseći ovakav zahtjev, prihvatio da i sam postane predmet te istrage?
Suočavanje s “kompleksom prošlosti”, može biti, u najmanju ruku, kompleksno. Dodik bi, kako je najavio, da se istraži gdje američki novac plasiran od 1995. godine do danas, zaboravljajući, izgleda, da na isti taj novac, onomad i nije bio tako “gadljiv”.
-U BiH se novcem kupuju politički stavovi, a USAID je potrošio 402 miliona dolara za četiri godine mandata američkog ambasadora Majkla Marfija, pri čemu je velika većina novca završila u FBiH, ali dio i u Republici Srpskoj, i to u određenim medijima. Tražiću da se istraži sve od 1995. godine do danas, s posebnim akcentom na ovo zadnje vrijeme, kako bi se vidjelo gdje je plasirano tih 402 miliona dolara – rekao je on.

Da li je Dodik zaboravio da su s USAID uspješno sarađivali, potpisivali ugovore i dobijali novac, načelnici i gradonačelnici iz redova SNSD, ministri, sudije, tužioci, direktori…?
Da li mu je poznat podatak da je, od kraja rata do danas, prema informacijama USAID u BiH, u različite projekte u Republici Srpskoj, američka vlada uložila 620 miliona dolara?

Sjeća li se Dodik da je prisustvovao otvaranju zgrade za izbjegle i raseljene osobe u Banjaluci, koju je, između ostalih, finansirao i USAID?

Ili možda svojih, ne tako davnih hvalospjeva, koje je iznosio na račun ove organizacije?

– USAID je u proteklim godinama dao ozbiljan novac za podršku i u Republici Srpskoj. Mi smo zahvalni i ja sam svoju zahvalnost iznio na tu temu. Zahvalni smo za pomoć koja je do sada bila pružena i veoma mi je drago da sam mogao da primjetim da se u planovima gospođe Pauer ne pravi razlika između Republike Srpske i Federacije i da će ona nastaviti da podržava projekte u Republici Srpskoj, što je danas bilo važno da taj dio sastanka vezano za USAID ocijenimo pozitivnim – govorio je Dodik nakon sastanka sa Samantom Pauer, šeficom USAID.

Odlična saradnja
U istom tonu, govorili su i njegovi najbliži saradnici.

Sjetimo se da je sadašnji srpski član Predsjedništva, a tadašnja predsjednica Srpske Željka Cvijanović, nakon sastanka sa tadašnjom novoimenovanom direktorkom USAID za BiH Nensi Eslik, saradnju institucija Republike Srpske i USAID ocijenila kao veoma produktivnu, posebno kada je riječ o grantovima koji su prilagođeni stvarnim potrebama tržišta i privrede.

Predsjednik Vlade Republike Srpske, Radovan Višković, takođe nije bio “gadljiv” na novac koje su republičke institucije dobijale od USAID.

– Ovom prilikom dosadašnja saradnja je ocijenjena korisnom i uspješnom, te je iskazana obostrana spremnost da se na partnerskom odnosu nastavi i u budućem periodu. Projekti na kojima se do sada sarađivalo dali su podršku razvoju turizma, poljoprivrede, energetske efikasnosti, finansijske stabilnosti, te zaštiti životne sredine – navodilo se u saopštenju za javnost iz Viškovićevog kabineta nakon sastanka koji je u avgustu 2019. godine, takođe imao sa Nensi Eslik.

Prije samo nekoliko mjeseci, odnosno, u novembru prošle godine, zamjenik ministra odbrane BiH i član Glavnog odbora SNSD Aleksandar Goganović, posjetio je USAID u Vašingtonu i razgovarao sa vršiocem dužnosti zamjenika direktora, Džejmsom M. Houpom.

-USAID je finansirao razne projekte za mlade, ekonomsko osnaživanje žena, ali je isto tako implementirao projekte vezane za mondernizaciju lokalnih administracija, školstva i zdravstvenog sistema – naglasio je Goganović tokom sastanka.

Predstavnici USAID, u godinama koje su iza nas, bili su rado prihvaćeni gosti u zgradi Vlade Srpske.

USAID je, tako, primjera radi, pomogao Ministarstvu trgovine i turizma prilikom kreiranja i usvajanja Strategije razvoja turizma Republike Srpske 2021 – 2027 godina i donošenja Akcionog plana provođenja Strategije.

I sve ovo je tek mali dio “istrage”, koju smo mi odlučili spovesti.

Srpskainfo

Related Topics:

Politika

BIH SE PRIDRUŽILA DO SADA NAJVEĆEM PAKETU SANKCIJA EU PROTIV RUSIJE: Na crnoj listi 1.500 lica i firmi, ali primjena ponovo pod znakom pitanja

Bosna i Hercegovina zvanično se uskladila sa novim, dosad najobimnijim paketom sankcija Evropske unije usmjerenim protiv Ruske Federacije. Ovaj paket direktno pogađa jezgro ruske vojne mašinerije, stavljajući na crnu listu više od 1.500 fizičkih lica i preduzeća povezanih sa agresijom na Ukrajinu.

Savjet Evropske unije saopštio je da se ukupno devet zemalja van bloka pridružilo ovim restriktivnim mjerama: Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Albanija, Sjeverna Makedonija, Ukrajina, Moldavija, Norveška, Island i Lihtenštajn.

„Ove države će obezbijediti da njihove nacionalne politike budu u skladu sa ovom odlukom Savjeta. Evropska unija prima na znanje ovu obavezu i pozdravlja je”, navedeno je u zvaničnom saopštenju iz Brisela.

Ovim proširenjem, ukupan spisak sankcionisanih pod okriljem EU narastao je na impresivnih 2.941 pojedinca i 1.835 pravnih subjekata.

Direktni udar na vojnu industriju vrijednu 20 milijardi evra
Novi paket sadrži imena 826 preduzeća i 743 pojedinca, a definisan je na osnovu internih dokumenata Vlade Ruske Federacije o dodjeli subvencija vojno-industrijskom sektoru.

Prema odluci koju potpisuje šefica diplomatije EU Kaja Kalas, mjere su odgovor na intenzivirane napade na ukrajinsku civilnu infrastrukturu, a fokus je stavljen na proizvođače i dobavljače srednjeg nivoa koji zapošljavaju preko 250.000 ljudi i generišu godišnji promet od najmanje 20 milijardi evra.

Riječ je o kompanijama koje obezbjeđuju ključne komponente za napredne sisteme naoružanja — projektile, bespilotne letjelice i vojne avione:

Elektronika i mikrotehnologija: Poluprovodnici, integrisana kola i namjenski računari;

Sistemi veze: Radari, antene i primopredajnici;

Vojna oprema: Avijacijski, satelitski i raketni sistemi, optika, navigacija, municija i eksplozivi.

Potpis u Briselu, blokada na terenu: Zašto BiH ne sprovodi obaveze?
Iako se BiH formalno redovno pridružuje deklaracijama i paketima Evropske unije preko svojih diplomatskih predstavnika, u praksi se sankcije gotovo uopšte ne implementiraju.

Glavni razlog leži u političkom vetu iz Republike Srpske. Vlasti u Banjaluci, predvođene rukovodstvom SNSD-a i bivšim predsjednikom Miloradom Dodikom, u kontinuitetu odbijaju da daju saglasnost u Savjetu ministara BiH za operativno provođenje restriktivnih mjera prema Moskvi.

Zbog tog institucionalnog zastoja:

Ruske kompanije i sankcionisani subjekti nesmetano nastavljaju poslovanje, pretežno na teritoriji Republike Srpske;

Zabilježeni su brojni ulasci lica sa međunarodnih potjernica i crnih listi.

Najdrastičniji primjer predstavlja slučaj Mihaila Zvinčuka, osnivača ruske propagandne mreže Rybar, koji je boravio u BiH tokom opštih izbora bez ikakvog zadržavanja od strane nadležnih službi, da bi samo dva dana nakon napuštanja zemlje bio uhapšen u Crnoj Gori upravo na osnovu sankcija koje je Podgorica, za razliku od Sarajeva, sprovela u praksi.

Nastavi čitati

Politika

„DŽABA GALAMITE, NEĆU DATI OSTAVKU!“ Pukao film lideru SDS-a! Otvorio karte o saboterima na izborima i poručio im da novac traže od Milorada!

Branko Blanuša, lider SDS-a, kritikovao je stranačke, kako je naveo, galamdžije, te dodao: da su pojedinci u SDS radili u toku kampanje koliko sada galame na društvenim mrežama, rezultat SDS-a bi bio puno bolji.

“Rekao sam da se neću kandidovati na sljedećoj skupštini i da moja ostavka nije problem, ali tek kada se vidi šta je ko radio u kampanji i prije nje i kakav je rezultat ko ostvario.

Bez obzira na ove riječi orkestar se udružio i ne staje sa svojom galamom. I to baš odabrana grupa. Neću spominjati imena, ali prepoznaće se, jer se takvi lako prepoznaju”, naveo je Blanuša na društvenim mrežama.

Šta zamjera stranačkim kolegama?

Jedni su, kako je dodao, ostvarili loš rezultat i kao kandidati na listi, ali i odbori čiji su predsjednici.

“Za to im je kriv predsjednik Stranke. Taj predsjednik i Marinko Božović su jedini bili koji su ih od funkcionera obišli van zvaničnih tribina razgovarali sa njima i finansijski ih pomogli za izbore”, naveo je Blanuša.

 

 

Drugom je, kako je dodao, opet bilo bitno da se pozicionira na listi i uzme mandat.

“U kampanji je radio samo za sebe i dobro. Eto dobio je šta je htio, ali to mu nije dovoljno, pa hoće da bude predsjednik SDS-a”, naveo je lider SDS-a. Kako je dodao, ima skupština Stranke, “pa kandiduj se. Možda se to i ostvari”.

Ko je u stranci najglasniji?

“Najglasnija je jedna ‘gospođica’ koja se nije ni javila, a ni radila ništa u toku cijele kampanje, ali sada najviše brine za Stranku. Nije ni čudo, jer na račun SDS-a ima savjetničke pozicije, angažovanje na projektima, ugovore o dijelu. Posla nema, ali para ima”, poručio je Blanuša.

 

Ko su mogući kandidati za novog lidera SDS-a?

“Prije toga nije ga interesovala ni Stranka, ni njeni organi, ni odluke, ni gradski odbor kojeg nema šest godina. A u kampanji je radio protiv svojih stranačkih kolega, protiv kandidata za srpskog člana Predsjedništva i podržavao kandidata druge stranke da bi se pokazao velikim i svemoćnim. Valjda sve to tako treba”, naveo je Blanuša.

Da li razmišlja o ostavci?

Nakon toga je poručio: džaba galamite na društvenim mrežama. Neće, poručuje, dati ostavku zbog njihove galame koliko god to činili. Imaju, poručio je, organi Stranke.

“Na njima se to raspravlja, a rekao sam to na početku – moja ostavka je najmanji problem. Sada nema u Stranci novca ni za zaposlene, ni za zakup prostora. Valjda i ti ljudi treba da žive i hrane svoje porodice. Galamdžije pokažite se sada, nađite novac, pa budite veliki. Ili urgirajte kod Milorada, ili Zore i da se pusti tranša iz budžeta koja pripada SDS-u. Pozdraviću to. Ja kada sam to učinio bio je to smrtni grijeh. Siguran sam da SDS-u trebaju promjene, a o tome treba da odlučuju organi Stranke, a ne galamdžije na društvenim mrežama”, rekao je Blanuša.

Nastavi čitati

Politika

GDJE JE ZAVRŠIO NOVAC OD SKUPLJE STRUJE? Građanima digli mrežarinu, a dobit „Elektrokrajine“ pala za nevjerojatnih 46 posto!

Dok građani Republike Srpske već mjesecima osjećaju udar po džepu zbog skuplje struje, finansijski podaci banjalučke „Elektrokrajine“ otvaraju neprijatna pitanja o tome gdje zapravo završava novac prikupljen od naroda. Iako su računi za struju uvećani zbog rasta mrežarine, dobit ovog distributivnog giganta u trećem kvartalu ove godine doživjela je sunovrat i pala za gotovo 46 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Finansijski izvještaji pokazuju da je „Elektrokrajina“ od jula do septembra prošle godine ostvarila dobit od 1,89 miliona KM, dok je u istom periodu ove godine profit pao na tek 1,03 miliona KM — što je manjak od oko 863.000 KM. Podsjećanja radi, od 1. februara mrežarina u Srpskoj poskupjela je za 20 odsto, što je direktno uvećalo mjesečne račune domaćinstava za približno deset odsto, iako su distributeri prvobitno tražili udar od čak 46 procenata.

Prihodi skočili za šest, a potrošili sedam miliona maraka više

Analiza poslovanja otkriva nevjerovatan paradoks: preduzeću prihodi uopšte nisu pali, već su značajno porasli! U trećem kvartalu prihodovano je 44,06 miliona KM u odnosu na lanjskih 37,75 miliona KM, što je skok od 6,31 milion KM.

Međutim, rashodi su rasli još agresivnije — skočili su sa 35,86 na čak 43,04 miliona KM. Drugim riječima, „Elektrokrajina“ je zaradila preko šest miliona više zahvaljujući građanima, ali je istovremeno uspjela da spiska dodatnih 7,18 miliona KM!

Milioni otišli na plate i naknade

Kada se pogleda struktura troškova, jasno je šta je „pojelo“ profit. Među stavkama koje su najviše eksplodirale prednjače troškovi plata, naknada i ostalih ličnih primanja, koji su uvećani za čak 2,22 miliona KM. Pored toga, zabilježen je i rast troškova amortizacije za 1,76 miliona KM, pa je upravo ovaj munjevit rast rashoda oborio kvartalni rezultat na koljena.

Direktor „Elektrokrajine“ Saša Popović ranije je pravdao smanjenje dobiti najavom knjiženja ranije započetih investicija, ali iz zvaničnog devetomjesečnog izvještaja nije moguće precizno utvrditi koliko su ta ulaganja zaista kumovala ovom padu.

Iako preduzeće zahvaljujući odličnom prvom polugodištu na nivou devet mjeseci bilježi ukupnu dobit od 9,16 miliona KM (što je 62,5 odsto više nego lani), ostaje gorak ukus trećeg kvartala u kom su troškovi rasli znatno brže od priliva, a građanima ostali samo viši računi.

BL portal

Nastavi čitati

Aktuelno