Connect with us

Društvo

U GRBAVCIMA PRIJE 111 GODINA POSTOJALO DRUŠTVO ANTIALKOHOLIČARA Grbavčani i danas čuvaju pravila tog društva, a proizvode najbolju rakiju

Malo ko zna da su Grbavci, prelijepo potkozarsko selo, prije 111 godina imali uputsvo o konzumiranju šljivovice i drugih alkoholnih pića, ali i pobratimstvo za borbu protiv upotrebe alkoholnih pića. Zadatak pobratimstva bio je i čuvanje i podizanje narodnog zdravlja u BiH.

Ovo je napisano na koricama Pravila, protokolisanih i ovjerenih taksenom markom od 20 helera, tačno prije 111 godina, davne 1914. godine.

Ovaj rijetki dokument čuva Željko Blagojević, nekada uspješan direktor, pedagog, humanista, a inače proizvođač vrhunskih rakija od šljive, i poljoprivrednik iz Grbavaca.
„U Grbavcima je djelovalo Pobratimstvo srpskog društva za borbu protiv upotrebe alkoholnih pića i za čuvanje i podizanje narodnog zdravlja uopšte za Bosnu i Hercegovinu. Evo knjižica kao dokaz, crno na bijelo“, kaže Blagojević, inače diplomirani pedagog, promoter seoskog turizma, lijepe prirode, zdravog života i proizvođač kvalitetne rakije.

Neupućeni se s pravom pitaju kako to da su Grbavčani, koji važe za čestite ljude, zaboravili na svoju istoriju i propisana pravila. Željko Blagojević sve to posmatra iz pedagoškog ugla.
„Ko pravilno pročita i protumači ovu knjižicu doći će do valjanih zaključaka. Jasno je da alkoholizam vodi u beznađe, neimaštinu, nasilje i haos. Ali ova naša kozaračka rakija traži viteštvo i čojstvo, traži naspram sebe poštena čovjeka. Čovjek koji se sprema da popije čašicu rakije mora da je čist sam pred sobom. Da ima valjan razlog i da je ispije s poštovanjem. Bez rakije je nezamislivo rođenje djeteta, rođendan, krštenje, pokrivanje kuće, ženidba, pa i razvod i smrt“, nabraja Blagojević.
Čašica – dvije dobre rakije, prema Blagojeviću, koji pravila tumači kao skupštinski poslovnik, je korisna. Popravlja cirkulaciju, ubrzava metabolizam, a nezamislivo je preležati i običnu gripu ili prehladu bez obloga od rakije. Zbog toga je, kako u šali kaže, pripremio nekoliko amandmana, koji bi nakon 111 godina trebali dopuniti Pravila srpskog društva za borbu protiv upotrebe alkoholnih pića.
„Rakija ne trpi kukavice. Ona je čista, plod kozaračkog sunca, kiše i zemlje i traži čistog i poštenog čovjeka spram sebe. Ona kukavice prvo baca pravo u šamac pored puta, pa onda u očaj i beznađe. Ali pravome čovjeku daje snagu, lijek je za bolesnog i najbolja milošta od pamtivijeka. S njom se dočekuju i najbolji ljudi, osvjetlava obraz i pokazuje kakav je ko domaćin“, sa ponosom o rakiji sa pedagoške strane priča Željko Blagojević.

Zanimljivo je da je Blagojević svojom rakijom u prelijepom potkozarskom ambijentu često dočekivao „visoke“ goste iz raznih sfera života. Glumci Stojan Matavulj, za života Ivan Bekjarev i Draško Vidović, gitarista Daleke Obale Jadran Vučković, akademski slikari, pisci i razni okorjeli boemi imali su samo riječi hvale za grbavački svjež vazduh, hladnu vodu i ljutu šljivovicu.

I svi su se redovno slagali da su pravila dobro napisana, a rakija dovoljno odležala i da je pitka i ljekovita.

Boško Grgić
Aloonline.ba

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pred nama pravi ljetni dan

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano i vrlo toplo, uz malu do umjerenu oblačnost i temperaturu vazduha do 35 stepeni Celzijusovih.

Prolazna kiša biće moguća ponegdje na sjeveru i istoku.

Iz Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske saopšteno je da će nebo biti zamućeno usljed prisustva saharskog pijeska.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 14 do 21, na jugu i sjeveru do 23, a dnevna od 29 do 35 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren južni i jugozapadni.

Nastavi čitati

Društvo

POZIV ZA POMOĆ! Upućen apel za pomoć u liječenju Banjalučanke Jelene Karajice

UG Humanitas nakon ličnog obraćanja Jelene Karajice, rođene Banjalučanke koja se danas nalazi u Kanadi, pokreće humanitarnu akciju za prikupljanje sredstava za njeno hitno liječenje. Akcija zvanično počinje 5. juna i traje do 31. jula 2025. godine.
Jelena (1983) je teško oboljela, a iza nje su mjeseci borbe s nizom izuzetno ozbiljnih dijagnoza. Ima primarni sklerozirajući holangitis u kontekstu moguće Kronove bolesti, cirozu jetre, uznapredovalo hronično oboljenje bubrega sa potvrđenom nefrokalcinozom, dijalizu tri puta sedmično, osteoporozu sa višestrukim patološkim prelomima, animalnu anemiju, umbilikalnu herniju i niz drugih komplikacija. Zbog progresivnog pogoršanja njenog stanja, jedina nada za nastavak života jeste hitna transplantacija bubrega.

U nastavku prenosimo njeno pismo, koje ne ostavlja nikoga ravnodušnim:

Poštovani,

Moje ime je Jelena Karajica. Rođena sam 02.06.1983. godine u Banjaluci, gdje sam i živjela do svoje 19. godine. Zatim sam, vođena poslednjom željom svoje majke, koja je na žalost preminula od karcinoma, otišla u Kanadu da nastavim studije.

U februaru 2024. godine suočila sam se sa za mene do sada najtežom dijagnozom – hronično otkazivanje bubrega. Obavljena biopsija bubrežnog tkiva pokazala je da su od 32 uzorka tkiva, 28 uzoraka trajno oštećeni. Jedine opcije da nastavim svoj život su odlazak na dijalizu tri puta sedmično, po četiri sata, i transplantacija bubrega. Zbog pridruženih bolesti, a to su težak oblik Kronove bolesti, sindrom iritabilnog crijeva, ciroza jetre i aplastična anemija te gubitak mišićne mase, u potpunosti mi je onemogućeno kretanje. Zbog izuzetno niskog pritiska koji je sklon oscilacijama, dijalizu podnosim mnogo lošije od očekivanja ljekara.

Naposljetku, moj život je zaista ugrožen i jedina nada mi je transplantacija bubrega. U Kanadi se na transplantaciju bubrega čeka minimum šest godina, i svega 20% oboljelih dobiju tu priliku. Nažalost, prema mišljenju nefrologa u Otavi, ja nemam ni blizu toliko vremena na raspolaganju, i moja jedina šansa za život je hitna transplantacija bubrega. Prema predračunu bolnice u Turskoj, za operaciju i rehabilitaciju potrebno je 175 000 evra.

U Banjaluci, gdje su mi bliski i dragi prijatelji i porodica, organizovane su humanitarne akcije, utakmice, kao i platforme za prikupljanje novca. Uz svu dobru volju mojih divnih Banjalučana, skupljen je novčani iznos od 32 000 KM. Beskrajno sam zahvalna za njihovo dobročinstvo, ali na žalost, potrebna su mi dodatna sredstva, tačnije, 150 000 evra.

Budući da mi se zdravlje svakim danom sve više pogoršava i da mi je jedina šansa za nastavak života hitna transplantacija bubrega, a da dosad prikupljena novčana pomoć za istu nije dovoljna, obraćam se i Vama, sa velikom nadom u Vašu humanost i solidarnost. Bila bih Vam veoma zahvalna ukoliko biste skratili moj strah i neizvjesnost te podržali moju svakodnevnu i dugotrajnu borbu, koja se sada pretvorila praktično u bitku za život. Razumijem da se radi o ogromnoj sumi novca, samim tim, svaka pomoć je dobrodošla.

Kako pomoći Jeleni:

Svi koji žele pomoći Jeleni Karajici u njenoj borbi za život, mogu to učiniti na sljedeće načine:

Uplatom sredstava na račun Udruženja građana „Humanitas“:
Broj računa: 5551000062303262 – Nova banka a.d. Banja Luka
Putem PayPal aplikacije:
paypal@humanitas.ba
Pozivom na humanitarni broj telefona 17069
(dostupan korisnicima Mtel, BH Telecom i HT Eronet – cijena poziva 2 KM)

Nastavi čitati

Društvo

KATASTROFALNA GODINA ZA ERS: Izgubili preko 140 miliona KM

Preduzeće “MH Elektroprivreda Republike Srpske” (ERS) bilježi drastičan pad dobiti u 2024. godini u odnosu na prethodnu, piše Akta.ba.

Nakon što je u 2023. ostvarilo impozantnu dobit od 144.856.730 KM i zauzelo drugo mjesto na listi najprofitabilnijih kompanija u Republici Srpskoj, u ovoj godini ERS više nije ni među top 20 firmi po dobiti. Prema najnovijim podacima, dobit je svedena na svega 3.250.022 KM.

Osim značajnog pada profita, smanjen je i ukupan prihod. U 2023. godini prihod ERS iznosio je 1.151.994.463 KM, dok je u 2024. taj iznos opao na 1.006.874.879 KM, što dodatno potvrđuje finansijski pad ove energetske kompanije.

Elektroprivreda Republike Srpske se u 2024. godini suočava s ozbiljnim izazovima – od naglog pada dobiti i prihoda, preko sve izvjesnijih međunarodnih arbitražnih tužbi, pa do strateške promjene IT infrastrukture.

Arbitražni spor s Elektrogospodarstvom Slovenije prijeti milionskim gubicima

Na lošu finansijsku sliku kompanije dodatno utiču i međunarodni arbitražni sporovi. Najveći među njima je postupak koji je Elektrogospodarstvo Slovenije pokrenulo pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Washingtonu (ICSID) zbog ulaganja u RiTE Ugljevik.

Slovenačka kompanija potražuje čak 695,2 miliona evra (više od 1,3 milijarde KM), dok se dodatno potražuje i 67 miliona evra zateznih kamata za neisporučenu električnu energiju.

Premda je spor privremeno zamrznut, dogovorom BiH i Elektrogospodarstva Slovenije predloženo je novo odlaganje nastavka arbitraže do 31. jula 2025. godine.

Pitanje odgovornosti za arbitražne sporove, uključujući i slučaj “Viadukt” vrijedan 110 miliona KM zbog propalog projekta HE Vrbas, ostaje bez odgovora.

Pravobranilaštvo BiH upozorava da bi posljedice mogle biti katastrofalne, a istovremeno izostaje institucionalna reakcija odgovornih.

Ulaganja od 40 miliona KM nepovratno izgubljena?

Podsjetimo takođe, da je ERS dodatno uzdrmala odluka o napuštanju SAP ERP sistema, u koji je uloženo 40 miliona KM. Sistem se koristio od 2015. godine, a glavni izvođač radova bila je kompanija “Prointer”, koja je ostvarivala višemilionske prihode.

Međutim, nakon što je njemačka SAP kompanija prekinula saradnju s “Prointerom” 2023. godine i obustavila podršku za ERP 6.0 verziju, ERS je odlučio krenuti putem razvoja vlastitog softverskog rješenja.

Iz ERS tvrde da će novi softver razviti i održavati interni tim stručnjaka, čime žele zadržati sredstva unutar Republike Srpske i steći vlasništvo nad izvorom softverskog koda.

Kao dodatno opravdanje, navode i primjere globalnih kompanija poput Lidla, Nikea i Avona, koje su nakon ogromnih ulaganja obustavile svoje SAP projekte zbog neusaglašenosti sa internim procesima.

Dok javnost i dalje čeka odgovore o odgovornosti za višemilionske štete i potencijalno ugroženu energetsku stabilnost, ERS ulazi u nesigurnu fazu poslovanja, čije posljedice tek treba procijeniti.

Nastavi čitati

Aktuelno