Connect with us

Društvo

15 DANA LAŽNIH OBEĆANJA! Vlada dala Serdarovu pravo na ugalj, a radnici RiTe Ugljevika ostali bez hljeba!

Istekao je rok od 15 dana, od kako je radnicima i rukovodstvu RiTe Ugljevik od strane Vlade RS obećano da će za 15 “Ugljevik – Istok 2” biti u vlasništvu Republike Srpske.

Rasla su očekivanja i nade radnika u proteklih 15 dana da će saga o ovom preduzeću konačno dobiti svoj epilog. Paralelno, rasli su i apetiti ruskog oligarha Rašida Serdarova, te je sa početnih 234 miliona maraka za povrat prava na eksploataciju uglja na ležištu “Ugljevik – Istok 2”, iznos koji potražuje porastao na 300 miliona.

“Obećano je tada da će koncesija u potpunosti biti vraćena u vlasništvo Republike Srpske i samo naivni i lakovjerni su povjerovali da će se to zaista dogoditi, jer svo ovo vrijeme dok se dešava ovaj problem sa RiTE Ugljevik vidite da niko ne pita i ne postavlja pitanje odgovornosti , a to vam govori da su ključni ljudi Republike Srpske uključeni u ovaj špekulativni posao. Prve informacije koje smo dobili oko otkupa koncesije, prije sada već 17 dana, bilo je da je početni iznos 234 KM, a evo sada informacija koju smo dobili prije dva dana jeste da je iznos narastao na 300 miliona KM, što znači za ovih 17 dana ćemo imati dodatnih preko 60 miliona troškova”, rekao je za BUKU narodni poslanik Slaviša Marković.

15 godina ni Serdarova ni termoelektrane

Podsjetimo, kompanija “Comsar Energy” Rašida Serdarova je još 2011. dobila koncesiju za eksploataciju uglja te koncesiju za izgradnju i korištenje dva termoenergetska bloka u Ugljeviku od po 300 MWh. Obaveza kompanije bila je da do 2016 godine izgradi novu Termoelektranu. Od tada do danas, niti se Serdarov ikada više pojavio u Ugljeviku, niti je izgrađen novi blok.

“Ono što je takođe zabrinjavajuće je da se gospodin Serdarov za ovih punih 15 godina nakon potpisivanja koncesionog ugovora i dobijanja koncesije nikad nije ni pojavio više u Ugljeviku i šta nam to govori- da je on samo prividno tu, odnosno, da je preko njega kupljena koncesija. Ovdje sam ubjeđen da iza ove priče stoje ljudi iz vrha RS , jer simptomatično je da je po koncesionom ugovoru on imao obavezu da u nardnih 15 godina izgradi Termoelektranu 3, i Vlada RS umjesto da raskine koncesioni ugovor i nalazište “Ugljevik – Istok 2” vrati u vlasništvo Republike Srpske bez bilo kakvih troškova, ona je prije tri godine prodružila koncesiju Serdarovu, s tim da ga nije obavezala izgradnju Termoelektrane i što je još skandalozno je da mu je omogućeno da iz postojećeg kopa “Istok 2 “, koji je najbolji kop za vađenje uglja, omogući mu se jedan dio za komercijalne svrhe”, rekao je Marković za BUKU.

Ko su ljudi iza koncesionog ugovora?

2013. godine Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva na čijem čelu je tada bio SNSD-ov Željko Kovačević raspisalo je javni poziv za dodjelu koncesije. Krajem godine, koncesiju na period od 30 godina dobija CERS. Vlada RS dijeli ležište uglja u omjeru 70:30, od čega je prvi, veći dio “Ugljevik- Istok 2” dat pod koncesiju, dok je RiTE Ugljevik pripao manji dio “Ugljevik – Istok 1”. Tada počinje nezadovoljstvo i protesti radnika, koji su odmah upozoravali na nedovoljne količine uglja i opasnost za prekid rada Termoelektrane . Tačnije, upozoravali su na sve ono što se pravo dešava danas.

“Ono što je još simptomatično je da ljudi koji se još pojavljuju kada je u pitanju dolazak gospodina Serdarova u Ugljevik , to je gospodin Miško Perović koji je bio direktor predstavništva Republike Srpske u Rusiji nakon određenog vremena napušta firmu “Comsar Energy”, prelazi u “Res Gas” i sada Vlada RS zadužuje “res Gas”, u kome je on predstavnik nadzornog odbora, da vodi pregovore kada je u pitanju otkup ove koncesije. Dakle, ovdje su jako povezana lica, ljudi koji su bliski režimu. Pitanje odgovornosti ljudi koji su dali koncesiju niko ne postavlja, a to pokazuje da je Serdarov samo prividno ovdje, fiktivno na papiru. Ljudi iz vrha RiTE Ugljevik bili su u nadzornom odboru “Comsar Energy”, to vam sve govori “,zaključuje Marković za BUKU.

Zašto se pismo namjere krilo mjesecima?

Predstavnici Republike Srpske mjesecima su krili od javnosti pismo koje je Rašid Serdarov poslao 5. novembra 2024. godine, a kome navodi da je spreman da proda svoj vlasnički udio u preduzeću Comsar energy. Pismo je adresirano na preduzeće Gas Res, a ne na Vladu Republike Srpske niti Elektroprivredu.

– “Imajući u vidu potencijal i značaj projekta TE Ugljevik 3 za dugoročnu energetsku nezavisnost Republike Srpske, Bosne i Hercegovine i cijele regije, a naročito u svjetlu energetske krize nastale usljed aktuelnih svjetskih dešavanja, ovim putem iskazujem namjeru za prodaju svog članskog udjela vašem preduzeću”, naveo je Serdarov u pismu u kome se navodi i da je društvo nosilac koncesije za izgradnju i korištenje Termoelektrane Ugljevik 3, Opština Ugljevik sa koncesionim periodom od 44 godine, za dva bloka instalisane snage od dva puta 350 megavata i godišnje proizvodnje procijenjene na 4.900 GWh.

Nekoliko dana kasnije, tačnije 30. novembra, Termoelektrana je prestala sa radom zbog nedovoljnih količina uglja.

” Poseban skandal je i činjenica da se ključni dokumenti i informacije kriju od javnosti. Da je postojao iskren cilj da se pomogne radnicima i riješi problem, on bi već bio riješen, ali oni koji su ga stvorili ne mogu biti isti ljudi koji ga sada navodno rješavaju”, kaže za BUKU Marković i dodaje: “Apsolutno je nelogično i neprirodno da se ovakve odluke donose bez šire rasprave. U bliskoj budućnosti biće jasno da ne postoji iskrena namjera da se problem riješi, već da određeni ljudi čekaju svoju priliku da se domognu dijela “kolača”. Biće zanimljivo videti kako će se cijela situacija rasplesti”, kaže Marković.

Očekuje se da će se pljačka kroz koncesione aranžmane nastaviti, a iznos koji će građani Republike Srpske platiti za ovu koncesiju mogao bi dodatno porasti.

“Od samog početka taj aranžman sa Rašidom Serdarovim obavijen je tajnama i sumnjama On je odustao od izgradnje Termoelektrane, a data mu je koncesija i dato mu je pravo da taj ugalj prodaje na tržištu bez ispunjenja ugovorne obaveze – gradnje termoelektrane. I sada, ova Vlada RS vara narod. Jer, kranje je nerealno bilo kada su rekli da će riješiti to za 15 dana. Serdarov je dobio ugalj a sada na onome što nije njegov kapital, jer to je koncesija, zakup, a u procjeni je to označeno kao njegovo vlasništvo i procijenjeno na 300 miliona maraka i sada na tome zarađuje. A Vlada Republike Srpske je sada u takvoj situaciji da je Serdarov u prednosti. Ono što se može uraditi , to je praviti prigovor na firmu koja je radila procjenu Jer sada se otvara pitanje rada termoelektrane. I zato kažem, to se neće završiti ne za 15 dana, nego mjesecima i pitanje je kako će se ponašati Serdarov koji sad ima priliku da zgrne milione, a radnici za to vrijeme ne mogu da uđu na taj kop, jer je to njegovo pravo na korištenje. Tako da je to veliko pravno pitanje i pitanje je kakao će se razrješiti “, rekao je za BUKU prof Aleksa Milojević, ekonomski analitičar.

Milojević podsjeća i da se posljednjim aneksima ugovora koje je potpisala sa Vladom RS, kompanija “Comsar Energy” zaštitila od mogućnosti da RS jednostrano raskine ugovor ukoliko on ne ispunjava svoje obaveze. Stoga, navodi, postoji opasnost od arbitražnog postupka.

“Mislim da Serdarov sada ima veliku prednost, on sad podiže iznos sa 220 na 300 miliona maraka i sigurno ako to ode na arbitražu, taj iznos može otići na milijardu maraka”, upozorava Milojević.

Marković: “Tražio sam zakazivanje posebne sjednice”

Slaviša Marković, narodni poslanik, pozvao je na hitnu raspravu o trenutnoj situaciji u vezi sa koncesijom “Ugljevik – Istok 2” i potezima Vlade Republike Srpske.

“Pozivao sam dva puta gospodina Nenada Stevandića da zakaže tematsku sjednicu i da dobijemo konačne i tačne podatke o ovoj koncesiji, ali on kao predsjednik NSRS je izbjegao to”, kaže za BUKU Marković i dodao – “Pozivam i radnike RiTE Ugljevik da sledeća blokada bude sve dok Vlada RS ne zakaže tematsku sjednicu”.

Radnici i dalje čekaju odgovore

Predstavnik Sindikata radnika RiTE Ugljevik nije odgovarao na naše pozive, ali od radnika smo saznali da vlada veliko nezadovoljstvo među zaposlenima.

“Ja sam predlagao da se ne kreće sa proizvodnjom. Nekoliko nas bilo je za tu opciju. Bili smo izigrani do sada mnogo puta, uvijek kažu- radite vi, a mi ćemo stvari rješavati u hodu i nikada se ne riješe. Od svojih zahtjeva odustali nismo i nećemo. Tražimo vraćanje koncesije , kako bi obezbijedili neophodne količine uglja, a time i nastavak rada termoelektrane, od koje živi hiljade ljudi sa ovog kraja”, rekao je za BUKU jedan od radnika.

Direktor RiTE Ugljevik Diko Cvjetinović rekao je za BUKU da se trenutna proizvodnja odvija nesmetano.

“Termoelektrana radi stabilno, na depou trenutno ima 30.000 tona uglja. Postoje zalihe i trenutno se proizvodnja odvija bez problema”, kaže Cvijetinović za BUKU.

Kada je riječ o zahtjevima radnika za vraćanje koncesije Cvijetinović ističe da su u toku pregovori, ali da on nije uključen – “Trenutno Vlada RS vodi pregovore i očekujemo rješenje situacije, ali za više informacija možete se obrastiti resornom ministarstvu koje je nadležno u ovom slučaju”, rekao je Cvijetinović.

Od radničkih protesta do ekološke katastrofe

Dok radnici RiTE Ugljevik i građani očekuju hitna rješenja, čini se da je budućnost preduzeća, ali i cjelokupnog regiona, pod velikim pitanjem. Naime, pored ekonomskih problema, Ugljevik se suočava i sa ekološkim prijetnjama. Rudarski radovi su izazvali klizište koje ugrožava nekoliko naselja, a stanovnici koji žive u blizini upozoravaju na potencijalne katastrofalne posledice. Klizišta su postala ozbiljan problem, jer su mnogi objekti već oštećeni. Nakon protesta mještana počeli su radovi, ali rješenja su privremena.

“Što se tiče domaćinstava rješenja još nema, put je izmješten ali to rješenje je kratkog daha. Prošle godine u januaru mjesecu je definisana trasa puta između uprave RiTE, Opštine Ugljevik i mjesnih zajednica Mezgraja, Stari Ugljevik i Ugljevik selo, ali od nje još nema ništa. Mi se nadamo eksproprijaciji, to bi bilo jedino rješenje, ali treba eksproprisati više od 100 domaćinstava što nije moguće “preko noći”, ali eto, nije se radilo kad je trebalo a sada imamo to što imamo”, kaže za BUKU Miladin Radovanović, jedan od mještana.

Direktor RiTE Ugljevik Diko Cvijetinović potvrdio je za BUKU da su radovi u toku. -“Trenutno se na terenu izvode radogvi, u međuvremenu riješen je problem putne komunikaije , te je pronađeno rješenje koje povezuje sela. Tokom naredne sedmice očekujemo intenziviranje pregovora oko procesa eksproprijacije”, kaže Cvijetinović.

Sa obzirom na složenost trenutnih izazova, uključujući političke sukobe, ekološke opasnosti i neadekvatno rešavanje ključnih pitanja od strane vlasti, budućnost ove lokalne zajednice, njenih građana i velikog privrednog subjekta ostaje nesigurna. Ukoliko se ne pronađu trajna rešenja koja će obuhvatiti sve aspekte krize, budućnost Ugljevika bi mogla imati teške posledice za sve njene građane i privredu, ali i za širi region.

BUKA

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Društvo

SVE O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: Gas, struja i milijarde za BiH

Usvajanjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj istoriji.

Ono što se godinama najavljivalo kao gasovod, sada se jasno profiliše kao mnogo širi i kompleksniji sistem koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje, prenosi Biznisinfo.

Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.

Gas stiže u veći dio BiH

Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njen stvarni domet je znatno širi.

Ključna tačka povezivanja biće u Travniku, gdje će se novi gasovod spojiti na postojeći sistem koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da gas stigne i do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.

Posebno važnu ulogu u tome imaće dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od decenije, ali nikada puštena u funkciju. Upravo će ovaj gasovod konačno dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sistema.

Dvosmjerni tok gasa

Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđena usvojenim zakonom jeste prilagodba postojećeg sistema za tzv. reverzibilan rad.

To znači da gas više neće teći samo u jednom pravcu, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, u zavisnosti od potreba tržišta. Ova promjena značajno povećava sigurnost snabdijevanja i fleksibilnost sistema.

U praksi, to znači da će gas iz pravca Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.

Direktna konkurencija ruskom gasu

Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom gasu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac snabdijevanja.

Time se uvodi konkurencija na tržište, što bi dugoročno moglo uticati i na stabilnost cijena, ali i na energetsku sigurnost zemlje.

Novi krakovi i širenje mreže

Usvojeni zakon predviđa i dodatno proširenje gasne mreže same Južne interkonekcije u odnosu na raniji plan. U Hercegovini se sistem širi uključivanjem Gruda i izgradnjom odvojka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi pravac prema Donjem Vakufu.

Posebno važan segment je i planirani gasovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj veliki industrijski centar povezati na mrežu.

Gas kao temelj za proizvodnju struje

Suština projekta, međutim, ide mnogo dalje od samog snabdijevanja gasom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje – višestruko više od trenutne potrošnje u BiH. Razlog za to je činjenica da će se značajan dio gasa koristiti za proizvodnju električne energije.

Planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u zemlji.

Gasne elektrane imaju ključnu prednost jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.

Investicija od oko 1,5 milijardi eura

Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra. Kada se tome dodaju tri planirane elektrane i dodatni gasovodi, ukupna investicija dostiže oko 1,5 milijardi evra, prema procjenama koje su ranije za ovaj portal iznosili stručnjaci iz ove oblasti.

To ovaj projekat svrstava među najveće infrastrukturne poduhvate u BiH u posljednjih nekoliko decenija.

Investitor kao presedan

Zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – direktno definisanje investitora. Kao nosilac projekta navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Ovakav pristup predstavlja presedan u domaćoj praksi, jer se investitor unosi direktno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama.

Šta slijedi

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je usvajanje zakona ključan korak ka realizaciji projekta.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, te zaključivanje ugovora s investitorom. Nakon toga dolazi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak izgradnje.

Energetski zaokret

Južna interkonekcija više nije samo gasovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.

Ako se realizuje u planiranom obimu, ovaj projekat mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost snabdijevanja i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.

Nastavi čitati

Društvo

BIH GUBI RADNU SNAGU: Nezaposlenost pada zbog odlaska građana u evropske zemlje

BiH građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama.

Iako se broj nezaposlenih u BiH blago smanjuje, to je uglavnom rezultat iseljavanja, a ne otvaranja novih radnih mjesta. Bh. građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama. No, najviše zabrinjava što je riječ o mladim kadrovima.

Vješte zanatlije, trgovci, kuvari i konobari i dalje su među najtraženijim zanimanjima u BiH. No, do njih je sve teže doći, jer se većina za egzistenciju bori van države.

-Jako je teško pronaći ugostiteljske radnike, stariji radnici ne žele da rade u manjim ugostiteljskim objektima, oni traže ozbiljnije objekte, mladi ljudi i koji žele da se bave time, odlaze u susjedne zemlje da rade, a ne žele da rade kod nas – poručuje ugostitelj, Miljan Lale.

A u drugim zemljama čine značajnu radnu snagu.

-Pa je prošle godine preko 30 hiljada naših ljudi radilo u Hrvatskoj i Srbiji, čak 30% od ukupnog broja stranih radnika bilo je iz BiH, veoma loši pokazatelji za BiH i naše tržište rada – ističe Mario Nenadić, Udruženje poslodavaca FBiH.

Koje i dalje ostaje opterećeno visokom stopom nezaposlenosti, iako određenih promjena ima. Krajem januara registrovano je više od 316 hiljada nezaposlenih osoba, a mjesec dana kasnije 315 hiljada. Od toga, skoro 190 hiljada nezaposlenih žena. Na godišnjem nivou, broj nezaposlenih smanjen je za 8.660 osoba, odnosno 2,67%. Rezultat je to odlaska, a ne zapošljavanja kažu ekonomisti.

-Kao što je i prethodnih godina dobar dio smanjenja nezaposlenosti isključivo rezultat iseljavanja i odjava sa biroa iz evidencije, a ne stvarnog zapošljavanja novih. Naprotiv imamo smanjenje broja zaposlenih u posljednjim mjesecima i godinama iz različitih razloga – pojašnjava Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Dodatno zabrinjava što su bez posla, prema podacima Ankete o radnoj snazi, upravo oni radno najsposobniji.

-Najveći broj nezaposlenih nalazi se u dobnoj grupi od 25 do 49 godina, gdje je u 2025. godini evidentirano oko 110 hiljada osoba, što čini najveći udio u ukupnoj nezaposlenosti. Slijede osobe starosti od 50 do 64 godine sa oko 35 hiljada, te mladi od 15 do 24 godine sa oko 28 hiljada nezaposlenih – navodi Lejla Aganović, Agencija za statistiku.

Novih radnih mjesta, po svemu sudeći, nema za sve. Analitičari upozoravaju da bi broj nezaposlenih mogao biti daleko veći, zbog problema koji se dešavaju u industrijskom sektoru.

Nastavi čitati

Aktuelno