U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

BiH građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama.

Iako se broj nezaposlenih u BiH blago smanjuje, to je uglavnom rezultat iseljavanja, a ne otvaranja novih radnih mjesta. Bh. građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama. No, najviše zabrinjava što je riječ o mladim kadrovima.

Vješte zanatlije, trgovci, kuvari i konobari i dalje su među najtraženijim zanimanjima u BiH. No, do njih je sve teže doći, jer se većina za egzistenciju bori van države.

-Jako je teško pronaći ugostiteljske radnike, stariji radnici ne žele da rade u manjim ugostiteljskim objektima, oni traže ozbiljnije objekte, mladi ljudi i koji žele da se bave time, odlaze u susjedne zemlje da rade, a ne žele da rade kod nas – poručuje ugostitelj, Miljan Lale.

A u drugim zemljama čine značajnu radnu snagu.

-Pa je prošle godine preko 30 hiljada naših ljudi radilo u Hrvatskoj i Srbiji, čak 30% od ukupnog broja stranih radnika bilo je iz BiH, veoma loši pokazatelji za BiH i naše tržište rada – ističe Mario Nenadić, Udruženje poslodavaca FBiH.

Koje i dalje ostaje opterećeno visokom stopom nezaposlenosti, iako određenih promjena ima. Krajem januara registrovano je više od 316 hiljada nezaposlenih osoba, a mjesec dana kasnije 315 hiljada. Od toga, skoro 190 hiljada nezaposlenih žena. Na godišnjem nivou, broj nezaposlenih smanjen je za 8.660 osoba, odnosno 2,67%. Rezultat je to odlaska, a ne zapošljavanja kažu ekonomisti.

-Kao što je i prethodnih godina dobar dio smanjenja nezaposlenosti isključivo rezultat iseljavanja i odjava sa biroa iz evidencije, a ne stvarnog zapošljavanja novih. Naprotiv imamo smanjenje broja zaposlenih u posljednjim mjesecima i godinama iz različitih razloga – pojašnjava Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Dodatno zabrinjava što su bez posla, prema podacima Ankete o radnoj snazi, upravo oni radno najsposobniji.

-Najveći broj nezaposlenih nalazi se u dobnoj grupi od 25 do 49 godina, gdje je u 2025. godini evidentirano oko 110 hiljada osoba, što čini najveći udio u ukupnoj nezaposlenosti. Slijede osobe starosti od 50 do 64 godine sa oko 35 hiljada, te mladi od 15 do 24 godine sa oko 28 hiljada nezaposlenih – navodi Lejla Aganović, Agencija za statistiku.

Novih radnih mjesta, po svemu sudeći, nema za sve. Analitičari upozoravaju da bi broj nezaposlenih mogao biti daleko veći, zbog problema koji se dešavaju u industrijskom sektoru.

BiH je jedna od rijetkih zemalja u Evropi u kojoj se infrastrukturni projekti čekaju decenijama, a uprkos pompeznim najavama vrlo rijetko se realizuju u kratkom roku.

Projekti najavljeni, realizacija izostaje
Ovih dana navršile su se dvije godine otkako su Radovan Višković, tadašnji premijer Republike Srpske, i Nermin Nikšić, predsjednik Vlade Federacije BiH, najavili projekat vrijedan milijarde – izgradnju hidroelektrana na Drini.

Investitori su trebale biti elektroprivrede oba entiteta, uz podjelu vlasništva u kojoj bi 50 odsto pripalo Srbiji, a ostatak ravnomjerno “Elektroprivredi RS” i “Elektroprivredi BiH”.

I u Vladi RS tada su potvrdili da je riječ o projektu Srednja Drina, koji obuhvata tri hidroelektrane – Rogačica, Srednje Tegare i Mala Dubravica, ukupne instalisane snage 388 megavata i prosječne godišnje proizvodnje 1.429 gigavat-sati.

Kao ključni cilj istaknuto je korištenje energetskog potencijala rijeke Drine, koji je decenijama neiskorišten.

“Takav oblik saradnje, ako bi postojala jednaka volja svih strana, može doprinijeti unapređenju odnosa i poboljšanju saradnje”, poručeno je tada iz Vlade RS.

Međutim, nakon dvije godine na ovom projektu nije urađeno ništa. U međuvremenu se promijenio premijer RS, raspala se koalicija na nivou BiH, a zemlja je zapala u političku blokadu.

EU sredstva bez efekta
Iako je BiH u međuvremenu usvojila program reformi u okviru Plana rasta EU, koji predviđa gotovo milijardu evra pomoći – uključujući značajan dio grantova za infrastrukturne projekte – konkretni rezultati i dalje izostaju.

Istovremeno, evropski investitori zaustavili su finansiranje dijela koridora 5c kroz Federaciju BiH zbog sumnji na malverzacije. U Republici Srpskoj, s druge strane, auto-puteve grade kineski investitori, ali bez javnog uvida u ugovore i planove realizacije.

Dodatno, stotine miliona maraka isplaćuju se investitorima registrovanim na Kajmanskim ostrvima i drugim destinacijama, bez jasnih informacija o stvarnim vlasnicima i odgovornosti za takve transakcije.

U posljednjem izvještaju Evropske komisije o napretku BiH ističe se niz problema u sprovođenju infrastrukturnih projekata. Navodi se manjak investicija u transportnu i energetsku infrastrukturu, uz upozorenje da BiH mora ubrzati mjere povezivanja.

Posebno se ukazuje na spor napredak radova na koridoru 5c, gdje se radovi na šest dionica odvijaju usporeno. Komisija naglašava i potrebu za boljim upravljanjem javnim investicijama.

“Jedinstvena lista projekata za prioritetne TEN-T projekte povezivanja nije ažurirana od 2019. godine, što dovodi u pitanje njenu dalju relevantnost. Federacija i dalje mora zatvoriti finansijsku konstrukciju kako bi završila izgradnju auto-ceste”, navodi se u izvještaju.

Dodaje se i da su projekti na ovom koridoru u Republici Srpskoj blokirani zbog mjera uvedenih protiv vlasti tog entiteta.

Korupcija kao ključni problem
Srđan Traljić iz “Transparency Internationala BiH” ističe da je osnovni razlog sporog razvoja infrastrukture – korupcija.

“Ona otvara ogroman prostor za zloupotrebe, posebno tamo gdje se kriju ugovori, osnovne informacije, finansijski pokazatelji, kao i identitet investitora i njihovih stvarnih vlasnika. Najavljuju se velika ulaganja, ali na kraju građani snose posljedice, dok konkretni rezultati izostaju”, kaže Traljić.

Kako dodaje, problem je posebno izražen u oblastima koncesija, javnih nabavki i javno-privatnih partnerstava, gdje vlada neuređeno stanje.

Dodatni problem, prema njegovim riječima, jeste nedostatak transparentnosti o samim investitorima.

“Dešavalo se da se kao investitori pojavljuju subjekti bez relevantnih referenci. U nekim slučajevima firme su registrovane tek nekoliko mjeseci prije ulaska u projekte, bez prihoda i bez kapaciteta za investicije vrijedne desetine ili stotine miliona evra”, upozorava Traljić.

Zaključuje da upravo netransparentnost i neuređen sistem u ključnim oblastima stvaraju prostor za korupciju, što je glavni razlog zastoja ili potpunog izostanka realizacije velikih infrastrukturnih projekata u BiH, pišu Nezavisne novine.