Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nedavno je usvojio izmjene Izbornog zakona BiH u smjeru uvođenja novih tehnologija u izborni proces 2026. godine i ukoliko to potvrdi Dom naroda, što je izvjesno, biće stvorene zakonske pretpostavke za uvođenje novih tehnologija.

Međutim sve je još na dugom štapu jer nema novca zbog gašenja USAID-a jer je uvođenje novih tehnologija u izborni proces u BiH bio dio njihovog četvorogodišnjeg projekta vrijednog 5,5 miliona dolara kojim se, kako je rečeno, “podržavao integritet izbora”.

Osim toga, Republika Srpska će, kako je najavio predsjednik Milorad Dodik, tražiti da se ukinu nove tehnologije koje su kroz pilot-projekat već uvedene, uz obrazloženje da se sve to radilo “u cilju manipulacije izbornim rezultatima, posebno preko projekata USAID-a”.

“SNSD ne želi da kontrolu izbora preuzmu stranci. Drago nam je što se sve otkrilo oko USAID-a. USAID je kriminalna organizacija, što je potvrdio i predsjednik SAD Donald Tramp”, kazao je Dodik juče nakon sjednice Predsjedništva SNSD-a i dodao da je “USAID plaćao Kristijana Šmita, iako je jasno da on nije izabran u skladu sa međunarodnim pravom”.

Uz pomoć USAID-a, koji se trenutno nalazi pod istragom novih američkih vlasti o načinu trošenju novca, nabavljeni su i skeneri koji su korišteni na proteklim lokalnim izborima širom Bosne i Hercegovine.

Što se tiče BiH i budućnosti novih tehnologija na izborima, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH na prijedlog Nenada Grkovića, poslanika Liste za pravdu i red, krajem prošle godine usvojio je izmjene Izbornog zakona BiH koje glase: “Izuzev u pogledu odredaba koje su potrebne radi sprovođenja pilot-projekta za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija, primjena odredaba ovog zakona koje se odnose na uvođenje specifičnih izbornih tehnologija počeće na opštim izborima u BiH 2026. godine”.

U suštini, radi se o tome da se na izbore 2026. godine uvedu nove tehnologije u vidu skenera i elektronske identifikacije birača. Da bi te izmjene u potpunosti stupile na snagu neophodno je da ih usvoji i Dom naroda, što se, sudeći po odnosu snaga u Domu naroda može i očekivati, međutim nakon toga biće neophodno obezbijediti novac za nabavku opreme u 2025. godini.

Kako nezvanično saznajemo, u budžetu BiH za 2025. godinu, koji još nije usvojen, nema nabavke novih tehnologija, a to su djelimično potvrdili i u Ministarstvu finansija i trezora BiH prilikom razmatranja rada Centralne izborne komisije BiH.

“Za realizaciju programskih aktivnosti planiran je budžet, i to redovan budžet 4,9 miliona KM, i aneks budžetskog zahtjeva za 61,9 miliona KM za uvođenje naprednih tehnologija u izborni proces. Ukupno bi bilo 66,9 miliona KM. Ministarstvo finansija i trezora BiH razmotrilo je prijedlog rada CIK za 2025. godinu i dalo pozitivno mišljenje na njega, uz naznaku da planirane aktivnosti treba uskladiti s iznosom odobrenih sredstava za budžet i iste korigovati za nedostajuća sredstva”, rečeno je još prošle godine na jednoj od sjednica Centralne izborne komisije BiH.

Ipak, iako je finansiranje, pa i uvođenje novih tehnologija u izborni proces 2026. godine sve neizvjesnije, stručnjaci kažu da je to neophodno kako bi se smanjila mogućnost manipulacije.

“Na sljedećim izborima moraju se upotrijebiti nove tehnologije i za mene je neupitno da se sredstva moraju obezbijediti. U prvom redu to je novac građana i novac građana birača, a ne njihov, i ako je cilj zaštita izbornog prava za mene cijena ne igra nikakvu ulogu. Na pilot-projektima koje smo imali na prošlim izborima se pokazalo da su nove tehnologije neophodne kako bi se vratio kredibilitet izbornom procesu i povjerenje u sam izborni proces i izborne rezultate”, rekao je za “Nezavisne” Vehid Šehić, bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH.

On je rekao da za ovu godinu treba predvidjeti sredstva kako bi se krenulo u javnu nabavku i raspisivanje tendera za nabavku opreme te, ukoliko to budžet ne bude predvidio, da treba djelovati amandmanski na njega jer “od ove vlasti se očekuje da to obezbijedi”.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nedavno je poručio da će tražiti istragu novca koje je američki USAID potrošio u Republici Srpskoj i BiH, međutim slučajno ili namjerno Dodik nije pomenuo da su upravo Vlada Republike Srpske, brojna ministarstva, javne institucije, ali i njegova stranka i SNSD načelnici nerijetko bili korisnici pomoći upravo USAID.

Za Dodika, novac koji je USAID uložio u Republiku Srpsku služio je za podzemne i crne operacije i kako je najavio, sve će biti istraženo. Upravo su funkcioneri SNSD od ove organizacije uzeli najviše novca, odgovaraju iz opozicije, zbog čega smatraju da bi Dodik prvo trebalo da istraži svoje najbliže saradnike.

– Ovo je po principu „držite lopova“. Najveći korisnik stranih sredstava je vlast, razni nivoi budžeta i ako bi se po tome gledalo oni bi prvi trebali da idu pod sve moguće istrage koje najavljuju. S druge strane SNSD načelnici koristili su milione i milione od USAID. Mi imamo dokumentovane izjave i Dodika i drugih njihovih funkcionera koji se zahvaljuju USAID na doprinosu razvoju Republike Srpske i tako dalje – smatra poslanik PDP u NSRS Igor Crnadak.

Agencija za bankarstvo Republike Srpske, Ministarstvo trgovine i turizma, samo su neke od javnih institucija koje su sarađivale sa USAID. Zamjenik ministra odbrane BiH Aleksandar Goganović iz SNSD, nedavno je čak posjetio USAID. Sa ovom američkom agencijom čak su sarađivali i opština Laktaši, pa čak i Košarkaški klub Igokea. Međutim Dodik sada najavljuje proziva neke druge.

– Mora da se čuje danas znak i glas prije svega istražnih struktura u Republici Srpskoj. Danas ću tražiti i daću nalog da se ispita sve od strane naše policije i drugih nadležnih institucija – poručio je nedavno Milorad Dodik.

Iz Američke ambasade u BiH je ranije saopšteno da je od 1995. godine samo u Republiku Srpsku uloženo preko 600 miliona dolara u poratnu obnovu, ekonomiju, podršku opštinama i gradovima. Zanimljivo je i to što je pomoć USAID dobio i MUP Republike Srpske, od koga Dodik sada traži da ispituje dodjelu pomoći ove američke agencije.

SAD su uložile više od 10 miliona dolara da bi pomogle i podržale Ministarstvo unutrašnjih poslova i policiju Republike Srpske kroz Međunarodni kriminalističko-istražni program i Kancelariju za međunarodne narkotike i provođenje zakona američkog State Departmenta.

Kada se uporede sredstva koja su dobile javne institucije, sa onima koja su za Dodika sporna, pitanje je koga tu zapravo treba istražiti?

– A pri tome se vrlo svjesno i manipulativno ćuti o saradnji sa tim istim organizacijama javnih institucija o puno većoj razmjeri novca i sredstava i podrške koja je išla od lokalne administracije preko entitetskih institucija do Vlade i značajnih infrastrukturnih projekata. Tako da vam onaj omjer koji je išao za civilno društvo i medije zapravo postaje beznačajan i vrlo mali u poređenju sa tim sredstvima koja su izdvojena za ovu stranu – smatra politički analitičar Tanja Topić.

Dok predsjednik Republike Srpske targetira civilni sektor, njegovi najbliži saradnici kao Željka Cvijanović i Radovan Višković, ali i on lično takođe su sastajali sa direktortorima USAID-a uz hvalospjeve na račun ove organizacije.

– USAID je u proteklim godinama dao ozbiljan novac za podršku i u Republici Srpskoj. Mi smo zahvalni i ja sam svoju zahvalnost iznio na tu temu. Zahvalni smo za pomoć koja je do sada bila pružena i veoma mi je drago da sam mogao da primjetim da se u planovima gospođe Pauer ne pravi razlika između Republike Srpske i Federacije i da će ona nastaviti da podržava projekte u Republici Srpskoj, što je danas bilo važno da taj dio sastanka vezano za USAID ocijenimo pozitivnim – rekao je Dodik 2022. godine, piše BN portal.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković ne propušta priliku da demonstrira da je ministar za propast i da je BiH zarobljena zbog bošnjačkih ambicija.

Dodik je naglasio da je Konaković, jednostranom podrškom Međunarodnom krivičnom sudu, samo dodatno dokazao da nije dorastao funkciji koju obavlja.

Predsjednik Republike Srpske je istakao da je vođenje spoljne politike u nadležnosti Predsjedništva, a ono nije donijelo nikakvu odluku.

“Jedinu ispravnu koju može donijeti je odluka da BiH uskrati podršku tom sudu, koji ne priznaju ni SAD niti Rusija i mnoge druge države”, rekao je Dodik. Prema njegovim riječima, odluka predsjednika SAD Donalda Trampa o sankcijama Međunarodnom krivičnom sudu jasna je poruku da nasrtaji na suverenitet država i prava njihovih građana na legitimnu odbranu neće biti tolerisani.

“Zato pružam punu podršku toj odluci i tražim da iz istih razloga BiH sankcioniše Međunarodni krivični sud i izađe iz njega i stavi tačku na zloupotrebu međunarodnih institucija”, naveo je Dodik na “Iksu”, prenosi Srna.

Predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je u petak, 7. februara, uredbu o uvođenju sankcija Međunarodnom krivičnom sudu u Hagu zbog napada na Ameriku i njene saveznike, poput Izraela.

Potom je Ministarstvo spoljnih poslova BiH objavilo da se pridružilo pismu podrške radu Međunarodnog krivičnog suda.