Connect with us

Svijet

NIJE PITANJE DA LI, NEGO KADA! Zemljotresi prijete evropskim ljetovalištima

​Zemljotresi prijete evropskim ljetovalištima: Samo je pitanje kad će udariti, a ova područja su posebno osjetljiva.

Santorini, poznat po svojim zadivljujućim bijelim selima i živopisnim turističkim atrakcijama, sada je sablasno tih. Zbog serije zemljotresa koji ned‌jeljama tresu ovo ostrvo, ulice su prazne, a radnje zatvorene.

U poned‌jeljak, ostrvo je potresao najsnažniji zemljotres u seriji od nekoliko hiljada potresa, a nakon njega Santorini je pretvoren u ostrvo duhova.

Ovaj talas seizmičkih nemira nije karakterističan za Grčku.

Posljednjih dana, snažni zemljotresi su pogodili i druga popularna evropska mjesta za odmor, uključujući Hrvatsku i Napulj, što je izazvalo zabrinutost za bezbjednost ovih omiljenih turističkih destinacija. Neobična učestalost i intenzitet ovih potresa natjerali su mještane i turiste da se zapitaju šta mogu da očekuju u budućnosti.

Prošlog avgusta, jači zemljotres pogodio je Lisabon, grad koji je posljednjih godina visoko na ljestvici mnogih turista ne samo iz Evrope, već i svijeta.

Što je još gore, kompjuterski sistem portugalske agencije za okeane i atmosferu srušio se ubrzo nakon što je potres počelo u 5.11 ujutro. Nije bilo izvještaja o povrijeđenima, ali stanovnici, koji su uglavnom čvrsto spavali kada se potres dogodio, pričali su da su bili preplašeni, skakali su iz kreveta i izlazili napolje.

Patriša Brito, koja živi u centru grada, kaže da je otišla kod roditelja, plašila se da se radi o razornom zemljotresu.

“Potres je trajao oko minut, ali ja satima nakon toga nisam mogla da zaspim. Mnogim mojim prijateljima koji su osjetljivi je bilo loše”, rekla je ona.

Zemljotres je bio magnitude 5.4 stepena Rihterove skale i bio je najveća seizmička aktivnost u posljednjih 55 godina u kontinentalnom dijelu Portugala. Lisabon je bio 84 kilometra udaljen od epicentra, a osjetio se i na Gibraltaru, Španiji i Maroku.

Jak zemljotres koji je 1755. godine pogodio Portugal srušio je lisabonske crkve tokom mise, pokrenuo je talase cunamija preko gradskih zidina i izazvao požare koji su trajali šest dana.

Naučnici procjenjuju da je magnituda tog razornog zemljotresa bila 7.7 u poređenju sa 5.4 koja se dogodila 26. avgusta.

Šta bi zemljotres te veličine danas značio za Lisabon?
S obzirom na to da je dvije trećine zgrada u Lisabonu izgrađeno prije propisa koji su uvedeni osamdesetih godina prošlog vijeka, šteta bi mogla biti neopisiva, zbog čega stanovnici tog grada često vježbaju, bilo da se radi o alarmima za cunami koji se testiraju u blizini gradske rive, ili školarcima koji vježbaju šta da rade u slučaju potresa.

Kada se potresi dogode, stanovnicima mnogih od ovih destinacija se šalju tekstualne poruke koje ih podsjećaju da vode računa na naknadne potrese, drže najvažnije stvari blizu sebe i provjere da li ima pukotina, oštećenja i mirisa gasa gd‌je se nalaze.

Možda ne želimo da razmišljamo o tome, ali mnoge destinacije za odmor su pod stalnom prijetnjom od zemljotresa. Stručnjaci upozoravaju da je samo pitanje vremena kada će se još jedan veliki potres da pogodi Južnu Evropu.

Afrička tektonska ploča se ne zaustavlja dok se kreće ka sjeveru i “prijeti” jakim potresima.

Istraživanje objavljeno prošlog maja pokazalo je da je klimatske promjene povećavaju opasnost zbog porasta nivoa mora i jakih oluja koje mogu da izazovu zemljotrese i prirodne katastrofe poput cunamija i klizišta. To znači da su obalna područja na Mediteranu posebno ranjiva.

Ni Velika Britanija nije bezbjedna
Čak ni Velika Britanija nije bezbjedna. U 19. vijeku, istoričar Henri Tomas Bakl je insistirao da je sloboda od zemljotresa preduslov za britanski ekonomski dinamizam, jer bi strah obeshrabrio investicije.

Čak je tvrdio da su zemlje podložne zemljotresima osuđene na mentalnu zaostalost, jer “među ljudima bujaju osjećanja strahopoštovanja i bespomoćnosti, na kojima se zasniva svako praznovjerje”.

Bez obzira na to, Škotska ima dugu, dobro dokumentovanu istoriju malih zemljotresa. Malo selo Komri je čak postalo turističko odredište u 19. vijeku za one koji su iz radoznalosti željeli da osjete kako je to kada “zemlja trese”.

Zemljotresi u Britaniji su zaboravljeni onda kada je Velika Britanija počela da gradi nuklearne reaktore šezdesetih, bez antiseizmičkog pojačanja. Seizmolozi su dali sve od sebe da podignu svijest kod ljudi.

Tokom 2010-ih, izvještaji o potresima u Lankaširu bili su povezani sa hidrauličnim frakiranjem, koje može izazvati zemljotrese kao i porast nivoa mora. Vlada je stavila moratorijum 2019. godine, ali strah od nestašice goriva zbog rata u Ukrajini podstakao je zahtjeve za njegovo ukidanje. Stručnjaci još uvijek računaju rizike zbog ove odluke.

Zemljotresi koji prijete južnoj Evropi su otprilike 100.000 puta jači od onih koji su proizvedenih frakingom u Velikoj Britaniji. Vlade se ipak oslanjaju na kratkoročna predviđanja da bi spriječile katastrofu.

Nakon smrtonosnog zemljotresa u L’Akvili u Italiji 2009. godine, šest seizmologa je osuđeno za ubistvo iz nehata jer nisu upozorili grad na neposrednu opasnost.

Iako su njihove presude u žalbenom postupku poništene, potražnja za prognozama zemljotresa je porasla. Ovo je opasan trend, jer se seizmolozi slažu da ne postoji pouzdana metoda za predviđanje zemljotresa.

Jedini način da se smanji rizik je izbjegavanje izgradnje u blizini aktivnih područja i sprovođenje građevinskih propisa. Poruka je jasna: “suočavanje sa seizmičkim rizikom zahtijeva dugoročno planiranje”, a to takođe zahtjeva saradnju.

Najrazorniji zemljotres u Evropi
Najrazorniji zemljotres u istoriji Evrope pogodio je Siciliju 1908. godine. Poginulo je otprilike polovina stanovnika Mesine i uništeno je 90 odsto zgrada. Samo dva mjeseca ranije, Austrija je anektirala Bosnu, raspirujući plamen koji će dovesti do Prvog svjetskog rata 1914.

Humanitarni odgovor na zemljotres bio je brz i dramatičan. Desetine ruskih, britanskih, francuskih i američkih brodova donijelo je hranu, ćebad i građevinski materijal. Američki radnici izgradili su otprilike 3.000 novih domova za preživele pomoću građe koji su obezbijedili američka vlada i Crveni krst.

Dvije ned‌jelje nakon katastrofe, na naslovnoj strani njemačkog satiričnog časopisa prikazana su dva demona, od kojih jedan drugom kaže: “Sve je bilo tako lijepo pripremljeno za rat. Onda dođe taj mesoglavac i napravi zemljotres! Cijela ljudska rasa se ponovo zbližava, a mi smo izgubili svoju šansu”.

Iako je “demon” nažalost bio u zabludi u pogledu šanse za rat, zemljotres je dugoročno inspirisao međunarodno partnerstvo u borbi sa zemljotresima, prenosi “Telegraf”.

Related Topics:

Svijet

ŠAMAR EVROPSKOJ UNIJI! Fico zagrmio: „Slovačka neće biti vaša marioneta, ne primamo naređenja!“

Slovačka neće prihvatiti pokušaje da se ograniči pravo veta na odluke u određenim oblastima EU niti će biti zemlja koja će primati naređenja od drugih, izjavio je slovački premijer Robert Fico.

“Pokušaji nekih zemalja EU da ograniče pravo veta u nekim oblastima, kao što su porezi, budžet, odbrana, spoljna politika i migracije, za nas predstavljaju crvenu liniju. Ne mogu da zamislim da idemo u Brisel kao zemlja koja će primati naređenja od drugih”, rekao je Fico na konferenciji za novinare nakon razgovora sa bugarskim premijerom Rumenom Radevim.

Prema njegovim riječima, nedopustivo je da veće članice EU sve dogovore, a da na manjim državama bude samo da prihvate. On je dodao da pravo veta garantuje održivost EU i njenu sposobnost da postigne važne kompromise.

Nastavi čitati

Svijet

„VRATITE NAM SVAKI DOLAR!“ Tramp traži da Brisel u potpunosti refundira američku pomoć Ukrajini

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je  da će od evropskih zemalja tražiti da SAD nadoknade novac za vojnu pomoć i municiju ranije poslatu Ukrajini, uz nagovještaj da bi prodaja naoružanja savezničkim zemljama mogla privremeno da bude obustavljena.

Tramp je u objavi na društvenim mrežama kritikovao izvještaje o značajno smanjenim zalihama američke municije, koje su, prema navodima, iscrpljene tokom rata u Iranu, istovremeno poručivši da SAD povećavaju proizvodnju i zalihe municije.

– Uzimamo ih za sebe, za SAD, umjesto da ih prodajemo drugima, ali će prodaja saveznicima uskoro ponovo početi – napisao je Tramp, prenio je Rojters.

On je dodao da je “stotine milijardi dolara dato Ukrajini i NATO-u besplatno”, ocijenivši da bi taj novac platila Evropa “da je samo bila zamoljena”, i najavio da će SAD, iako sa zakašnjenjem, tražiti taj novac nazad.

Tramp je za takvu politiku okrivio administraciju svog prethodnika DŽozefa Bajdena.

SAD i NATO razvili su prošle godine inicijativu Prioritetna lista potreba Ukrajine (PURL), u okviru koje evropske zemlje plaćaju nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Rojters je prošlog mjeseca objavio da je američka vojska tokom rata sa Iranom potrošila veliki dio svojih zaliha preciznih raketa velikog dometa, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa spremnošću američkih oružanih snaga za buduće sukobe.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI SPOR OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentina prijeti Britaniji sankcijama

Argentinski predsjednik Havijer Milej (Javier Milei) zaoštrio je spor sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva i upozorio da će uvesti ekonomske sankcije kompanijama koje crpe naftu u blizini te britanske prekomorske teritorije.

U obraćanju naciji Milej je izjavio da “vjetrovi promjena” idu u prilog argentinskim zahtjevima za ostrvima. Dodao je da je ohrabren nagovještajima da bi Sjedinjene Američke Države mogle da preispitaju svoju neutralnost po tom pitanju, piše BBC News.

Plan za sankcije energetskim kompanijama

Milej je plan o sankcijama objavio u predsjedničkoj palati, okružen članovima kabineta. Ponovio je da su Foklandi, koje Argentina naziva Malvinima, “istorijski i pravno” argentinski. Ključni dio njegovog obraćanja je prijedlog zakona koji šalje u parlament, a kojim bi bile uvedene sankcije energetskim kompanijama koje planiraju istraživanje nafte u blizini ostrva.

Naftno polje krije 1,7 milijardi barela

Naftno polje Sea Lion, koje Milej smatra “jasnom i neposrednom opasnošću”, nalazi se oko 210 kilometara od ostrva, a procjenjuje se da sadrži 1,7 milijardi barela nafte. Dvije kompanije – britanski Rockhopper Exploration i izraelski Navitas Petroleum, trebalo bi tamo da počnu sa crpljenjem u naredne dvije godine, što Milej želi da spriječi. Rokhoper je polje opisao kao izvor “veoma tražene sirove nafte”.

U videu objavljenom ranije ove godine Navitas je prikazao radove koje već izvodi na Foklandima, uključujući izgradnju pristaništa, helidroma i smještaja za radnike.

“Ako ne reagujemo brzo, za nekoliko mjeseci imaće tehničke mogućnosti za pristup nafti ispod našeg mora, što se nikada ranije nije dogodilo”, rekao je Milej.

Još nije jasno kako će se i u kojoj mjeri sankcije sprovoditi. U Argentini već postoji zakon koji omogućava ograničavanje rada naftnim kompanijama na projektima koje država smatra neovlašćenim.

Uloga SAD-a i britanski stav

Britanska vlada, od koje je BBC zatražio komentar, ove sedmice je ponovila da su stanovnici Foklanda “Britanci koji imaju pravo da sami odlučuju o svojoj budućnosti”.

Na referendumu 2013. godine stanovnici ostrva su sa 99,8 odsto glasova podržali ostanak pod britanskom vlašću, a samo tri osobe glasale su protiv.

Milej je najavio i izgradnju pomorske baze u Ognjenoj zemlji na jugu Argentine i rekao da Tramp i SAD “procjenjuju svoj istorijski stav prema Foklandima”. Njegov optimizam zasniva se na nedavnim izjavama američkog predsjednika. Upitan da li bi SAD pomogle Britaniji u slučaju spora, Tramp je za GB News odgovorio da Britanija “nije bila tu da pomogne njemu” u ratu sa Iranom. Ranije je izjavio i da bi SAD mogle da promijene neutralan stav o suverenitetu ostrva ako Britanija ne poveća izdvajanja za odbranu.

“To nisu prazne riječi jer oni shvataju da je Argentina pouzdan partner i dragocijen saveznik u decenijama koje dolaze”, izjavio je Milej i opisao Britaniju kao naciju “u opadanju”. Nekoliko sati prije njegovog govora, visoka zvaničnica američkog Stejt departmenta Sara Rodžers) objavila je fotografiju sa Milejem uz opis: “Uzbudljive stvari se događaju na zapadnoj hemisferi.”

Istorijski spor

Suverenitet nad arhipelagom u jugozapadnom Atlantiku i dalje je predmet spora, više od 40 godina nakon rata. Argentinske snage iskrcale su se 1982. na Foklande kako bi nametnule pravo na teritoriju, što je pokrenulo 74-dnevni sukob u kojem ih je porazila britanska vojska.

U ratu je poginulo 255 britanskih vojnika, troje stanovnika ostrva i 649 argentinskih vojnika. Napetosti između dvije zemlje i danas su prisutne, a jedan od primjera dogodio se na Svjetskom prvenstvu u fudbalu, kada su argentinski fudbaleri pobjedu protiv Engleske proslavili mašući transparentom kojim su podržali argentinski suverenitet nad ostrvima, prenosi Index.hr.

Nastavi čitati

Aktuelno