Connect with us

Svijet

NIJE PITANJE DA LI, NEGO KADA! Zemljotresi prijete evropskim ljetovalištima

​Zemljotresi prijete evropskim ljetovalištima: Samo je pitanje kad će udariti, a ova područja su posebno osjetljiva.

Santorini, poznat po svojim zadivljujućim bijelim selima i živopisnim turističkim atrakcijama, sada je sablasno tih. Zbog serije zemljotresa koji ned‌jeljama tresu ovo ostrvo, ulice su prazne, a radnje zatvorene.

U poned‌jeljak, ostrvo je potresao najsnažniji zemljotres u seriji od nekoliko hiljada potresa, a nakon njega Santorini je pretvoren u ostrvo duhova.

Ovaj talas seizmičkih nemira nije karakterističan za Grčku.

Posljednjih dana, snažni zemljotresi su pogodili i druga popularna evropska mjesta za odmor, uključujući Hrvatsku i Napulj, što je izazvalo zabrinutost za bezbjednost ovih omiljenih turističkih destinacija. Neobična učestalost i intenzitet ovih potresa natjerali su mještane i turiste da se zapitaju šta mogu da očekuju u budućnosti.

Prošlog avgusta, jači zemljotres pogodio je Lisabon, grad koji je posljednjih godina visoko na ljestvici mnogih turista ne samo iz Evrope, već i svijeta.

Što je još gore, kompjuterski sistem portugalske agencije za okeane i atmosferu srušio se ubrzo nakon što je potres počelo u 5.11 ujutro. Nije bilo izvještaja o povrijeđenima, ali stanovnici, koji su uglavnom čvrsto spavali kada se potres dogodio, pričali su da su bili preplašeni, skakali su iz kreveta i izlazili napolje.

Patriša Brito, koja živi u centru grada, kaže da je otišla kod roditelja, plašila se da se radi o razornom zemljotresu.

“Potres je trajao oko minut, ali ja satima nakon toga nisam mogla da zaspim. Mnogim mojim prijateljima koji su osjetljivi je bilo loše”, rekla je ona.

Zemljotres je bio magnitude 5.4 stepena Rihterove skale i bio je najveća seizmička aktivnost u posljednjih 55 godina u kontinentalnom dijelu Portugala. Lisabon je bio 84 kilometra udaljen od epicentra, a osjetio se i na Gibraltaru, Španiji i Maroku.

Jak zemljotres koji je 1755. godine pogodio Portugal srušio je lisabonske crkve tokom mise, pokrenuo je talase cunamija preko gradskih zidina i izazvao požare koji su trajali šest dana.

Naučnici procjenjuju da je magnituda tog razornog zemljotresa bila 7.7 u poređenju sa 5.4 koja se dogodila 26. avgusta.

Šta bi zemljotres te veličine danas značio za Lisabon?
S obzirom na to da je dvije trećine zgrada u Lisabonu izgrađeno prije propisa koji su uvedeni osamdesetih godina prošlog vijeka, šteta bi mogla biti neopisiva, zbog čega stanovnici tog grada često vježbaju, bilo da se radi o alarmima za cunami koji se testiraju u blizini gradske rive, ili školarcima koji vježbaju šta da rade u slučaju potresa.

Kada se potresi dogode, stanovnicima mnogih od ovih destinacija se šalju tekstualne poruke koje ih podsjećaju da vode računa na naknadne potrese, drže najvažnije stvari blizu sebe i provjere da li ima pukotina, oštećenja i mirisa gasa gd‌je se nalaze.

Možda ne želimo da razmišljamo o tome, ali mnoge destinacije za odmor su pod stalnom prijetnjom od zemljotresa. Stručnjaci upozoravaju da je samo pitanje vremena kada će se još jedan veliki potres da pogodi Južnu Evropu.

Afrička tektonska ploča se ne zaustavlja dok se kreće ka sjeveru i “prijeti” jakim potresima.

Istraživanje objavljeno prošlog maja pokazalo je da je klimatske promjene povećavaju opasnost zbog porasta nivoa mora i jakih oluja koje mogu da izazovu zemljotrese i prirodne katastrofe poput cunamija i klizišta. To znači da su obalna područja na Mediteranu posebno ranjiva.

Ni Velika Britanija nije bezbjedna
Čak ni Velika Britanija nije bezbjedna. U 19. vijeku, istoričar Henri Tomas Bakl je insistirao da je sloboda od zemljotresa preduslov za britanski ekonomski dinamizam, jer bi strah obeshrabrio investicije.

Čak je tvrdio da su zemlje podložne zemljotresima osuđene na mentalnu zaostalost, jer “među ljudima bujaju osjećanja strahopoštovanja i bespomoćnosti, na kojima se zasniva svako praznovjerje”.

Bez obzira na to, Škotska ima dugu, dobro dokumentovanu istoriju malih zemljotresa. Malo selo Komri je čak postalo turističko odredište u 19. vijeku za one koji su iz radoznalosti željeli da osjete kako je to kada “zemlja trese”.

Zemljotresi u Britaniji su zaboravljeni onda kada je Velika Britanija počela da gradi nuklearne reaktore šezdesetih, bez antiseizmičkog pojačanja. Seizmolozi su dali sve od sebe da podignu svijest kod ljudi.

Tokom 2010-ih, izvještaji o potresima u Lankaširu bili su povezani sa hidrauličnim frakiranjem, koje može izazvati zemljotrese kao i porast nivoa mora. Vlada je stavila moratorijum 2019. godine, ali strah od nestašice goriva zbog rata u Ukrajini podstakao je zahtjeve za njegovo ukidanje. Stručnjaci još uvijek računaju rizike zbog ove odluke.

Zemljotresi koji prijete južnoj Evropi su otprilike 100.000 puta jači od onih koji su proizvedenih frakingom u Velikoj Britaniji. Vlade se ipak oslanjaju na kratkoročna predviđanja da bi spriječile katastrofu.

Nakon smrtonosnog zemljotresa u L’Akvili u Italiji 2009. godine, šest seizmologa je osuđeno za ubistvo iz nehata jer nisu upozorili grad na neposrednu opasnost.

Iako su njihove presude u žalbenom postupku poništene, potražnja za prognozama zemljotresa je porasla. Ovo je opasan trend, jer se seizmolozi slažu da ne postoji pouzdana metoda za predviđanje zemljotresa.

Jedini način da se smanji rizik je izbjegavanje izgradnje u blizini aktivnih područja i sprovođenje građevinskih propisa. Poruka je jasna: “suočavanje sa seizmičkim rizikom zahtijeva dugoročno planiranje”, a to takođe zahtjeva saradnju.

Najrazorniji zemljotres u Evropi
Najrazorniji zemljotres u istoriji Evrope pogodio je Siciliju 1908. godine. Poginulo je otprilike polovina stanovnika Mesine i uništeno je 90 odsto zgrada. Samo dva mjeseca ranije, Austrija je anektirala Bosnu, raspirujući plamen koji će dovesti do Prvog svjetskog rata 1914.

Humanitarni odgovor na zemljotres bio je brz i dramatičan. Desetine ruskih, britanskih, francuskih i američkih brodova donijelo je hranu, ćebad i građevinski materijal. Američki radnici izgradili su otprilike 3.000 novih domova za preživele pomoću građe koji su obezbijedili američka vlada i Crveni krst.

Dvije ned‌jelje nakon katastrofe, na naslovnoj strani njemačkog satiričnog časopisa prikazana su dva demona, od kojih jedan drugom kaže: “Sve je bilo tako lijepo pripremljeno za rat. Onda dođe taj mesoglavac i napravi zemljotres! Cijela ljudska rasa se ponovo zbližava, a mi smo izgubili svoju šansu”.

Iako je “demon” nažalost bio u zabludi u pogledu šanse za rat, zemljotres je dugoročno inspirisao međunarodno partnerstvo u borbi sa zemljotresima, prenosi “Telegraf”.

Related Topics:

Svijet

HRANA U FRANCUSKOJ SVE SKUPLJA! Postaje simbol društvene podjele

Tržište hrane u Francuskoj pod sve većim je pritiskom zbog rasta cijena, što, kako pokazuje danas objavljena studija instituta IDDRI, ugrožava stabilan i pravedan prehrambeni sistem u zemlji.

Takva struktura tržišta, zajedno sa trajnim rastom cijena, produbljuje jaz između bogatih i siromašnijih domaćinstava.

Rast cijena hrane i faktori koji ga pokreću

Prema IDDRI, cijene hrane u Francuskoj nastaviće da rastu pod uticajem faktora kao što su klimatske promjene, troškovi energije i česte zdravstvene krize u stočarstvu.

Studija pokazuje da je prosječan godišnji rast cijena hrane u periodu 2020–2024. dostigao šest odsto, dok je u ranijim periodima bio manji od dva odsto. U 2023. godini cijene hrane u Francuskoj bile su za 10 odsto veće od evropskog prosjeka.

Uticaj na domaćinstva i porodične budžete

Sve veća nesigurnost u snabdijevanju i rast siromaštva dodatno opterećuju porodične budžete i izdatke za hranu, navodi institut.

Slične promjene beleže se i u drugim zemljama Evropske unije. “Visoki troškovi života i dalje pogađaju domaćinstva, a cijene hrane nastavljaju da rastu širom Evrope”, upozorava predstavnik Evropske organizacije potrošača (BEUC) Samuele Tonelo.

Da bi se ublažio pritisak na domaćinstva, IDDRI predlaže politike koje podstiču zdraviju i održiviju ishranu, uz posebnu podršku najugroženijima.

Na nivou Evropske unije, Tonelo smatra da su potrebne sistemske promjene, uključujući i duboku reformu Zajedničke poljoprivredne politike (CAP).

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP OBEĆAVA! “2.000 dolara za većinu građana SAD”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je kako želi da većini Amerikanaca isplati 2.000 dolara finansiranih od carina, čime nastoji da odbrani jedan ključnih stubova politike njegove administracije.
Tramp je svoju carinsku politiku hvalio kao pomoć Sjedinjenim Američkim Državama u prikupljanju novih prihoda, što je, kako je rekao, podstaklo rekordna ulaganja u domaću proizvodnju.

– Dividenda od najmanje 2.000 dolara po osobi (ne računajući ljude sa visokim prihodima) biće isplaćena svima – napisao je Tramp u nedjelju u objavi na svojoj mreži Truth Social.

Predsjednik nije pružio dodatne detalje o tome kako će se takvi povraćaji isplaćivati Amerikancima.

Tramp je ranije pokrenuo ideju o carinskim povraćajima za pojedince, a u julu je rekao da njegova administracija razmatra davanje Amerikancima malog povraćaja na osnovu milijardi koje je savezna vlada prikupila od carinskih prihoda otkako je stupio na dužnost.

Predsjednikov prijedlog dolazi u trenutku kada se ključni dio njegove carinske politike nalazi pred Vrhovnim sudom SAD, navodi Rojters.

Neke od sudija pomenutog suda prošle nedjelje su djelovale skeptično prema Trampovoj upotrebi Zakona o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlašćenjima (IEEPA) iz 1977. godine za donošenje širokog spektra uvoznih carina, dodaje agencija.

(Blic)

Nastavi čitati

Svijet

OPASNE IZJAVE FRANCUSKOG GENERALA: Pripreme za mogući rat sa Rusijom

Načelnik Generalštaba francuskih oružanih snaga, general vazduhoplovstva Fabijen Mandon izjavio je danas da je u toku priprema pripadnika oružanih snaga te zemlje za moguć rat sa Rusijom.

General Mandon je, podsjetio, o tome govorio i u obraćanju pred poslanicima u parlamentu Francuske, kada je upozorio da vojska mora da bude spremna za mogući sukob sa Rusijom u roku od tri ili četiri godine.

Mandon je u intervjuu za Kvest Frans rekao da ga je predsjednik Francuske Emanuel Makron zamolio da predloži opcije kako bi se osigurala kontinuirana zaštita francuskog naroda i interesa te zemlje, o čemu je govorio i u svom obraćanju poslanicima u Odboru za odbranu francuskog parlamenta 22. oktobra.

“Podijelio sam svoja zapažanja sa narodnim predstavnicima kako bismo predvidjeli (događaje) i donijeli ispravne odluke. Vidim evoluciju Rusije – 2008. godine je napala Gruziju, 2014. godine je anektirala Krim, 2022. godine je to bila Ukrajina. Rusija smatra Evropu slabom. Znam da se vojno reorganizuje kako bi bila sposobna da se angažuje u borbi protiv zemalja NATO. Moramo se pripremiti za to”, kazao je Mandon.

Na pitanje koji dokazi ga navode na takav zaključak, Mandon je odgovorio da je to zbir različitih tragova i obavještajnih podataka.

“Ovu procjenu dijele i naši bliski saveznici. Šef njemačke obavještajne službe je nedavno o tome govorio, percepcija Njemačke je ista kao i naša, britanska takođe. Predsjednik Združenog generalštaba Sjedinjenih Američkih Država je takođe izuzetno zabrinut zbog Rusije i njenih sve bližih veza sa raznim silama – Iranom, Kinom i Sjevernom Korejom. Sjevernokorejci se bore protiv Ukrajine na našem kontinentu. Rusija je već globalizovala ukrajinski sukob”, istakao je Mandon.

On je kazao da francuske snage, u pripremama za potencijalni sukob sa Rusijom, redovno učestvuju u velikim vježbama u uslovima veoma ozbiljnih borbi sa protivnikom koji ima veliku moć, kao što je ima Rusija.

Mandon je najavio organizovanje nove vježbe naredne godine, pod nazivom “Orion 2026”, u kojoj će učestvovati oružane snage Francuske, kao i države saveznice.

General je naveo da smatra da je uključivanje cijelog francuskog društva ključno za zaštitu od agresije druge države.

“Šok ove prirode zahtijeva mnogo više od samo oružanih snaga, zahtijeva podršku cijele zemlje. Rusija je proučavala naša društva i zna da naša snaga leži u jedinstvu. Ako uspije da nas fragmentira i podijeli, može pobijediti”, ocenio je Mandon.

Kao nekoliko primjera pokušaja destabilizacije francuskog društva on je naveo lažne kovčege, koji su u junu bili postavljeni ispred Ajfelovog tornja, i svinjske glave koje su početkom septembra bile postavljene ispred više džamija u Francuskoj.

Nastavi čitati

Aktuelno