Sastanak Vladimira Putina sa američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom završen je poslije približno tri sata, ali detalji novog američkog prijedloga za okončanje rata nisu objavljeni.

Putin je na početku sastanka ocijenio da je situacija u Ukrajini “teška” i pohvalio napore američkog predsjednika Donalda Trampa da doprinese okončanju rata koji traje četiri i po godine.

“Shvatajući da ulazi u tešku situaciju, on ipak ne odustaje od pokušaja da pomogne u postizanju rješenja i pruži svoj doprinos rješavanju rusko-ukrajinskog sukoba”, rekao je Putin o Trampu.

Tramp je prethodno izjavio da Sjedinjene Američke Države imaju novi konkretan prijedlog za okončanje rata, ali nije otkrio njegov sadržaj.

Ruski državni mediji saopštili su da je sastanak trajao tri sata i objavili snimak kolone vozila američke delegacije koja napušta Kremlj. Ni ruska ni američka strana neposredno nakon razgovora nisu saopštile detalje sastanka.

Uz Putina su bili njegov spoljnopolitički savetnik Jurij Ušakov i specijalni izaslanik Kiril Dmitrijev, koji je Vitkofa i Kušnera dočekao na aerodromu i potom ih pratio do Kremlja.

Američki izaslanici poslije Moskve otputovali su u Kijev, gdje bi danas trebalo da nastave konsultacije sa ukrajinskim zvaničnicima.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov saopštio je da je Putin, zbog njihovog odlaska u ukrajinsku prijestonicu, naredio trodnevnu obustavu ruskih napada na Kijev, počevši od ponoći. Putin je obećao da će Rusija učiniti sve kako bi garantovala bezbjednost američkih posrednika.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je razgovarao sa Vitkofom i Kušnerom i da je Ukrajina spremna da se do ponedjeljka uzdrži od napada na Moskvu. Putin je primijetio da je intenzitet ukrajinskih napada na Rusiju već smanjen, ali Moskva još nije pristala na širi trodnevni prekid vatre na cijelom frontu.

Uprkos novoj diplomatskoj inicijativi, stavovi Moskve i Kijeva o uslovima za okončanje rata i dalje su veoma udaljeni. Kremlj insistira da Ukrajina prepusti čitavu teritoriju četiri oblasti na koje Rusija polaže pravo i odustane od članstva u NATO-u, dok Kijev takve zahtjeve odbacuje kao kapitulaciju.

Izvor blizak Kremlju rekao je Rojtersu da dogovor o liniji fronta nije moguć dok ruske snage ne preuzmu preostali dio Donjecke oblasti. Zapadni vojni analitičari, međutim, smatraju da je takav cilj teško ostvariv do kraja godine zbog sporog napredovanja ruske vojske.

Njemačke vlasti spriječile nove napade na elektroenergetsku infrastrukturu, a istraga se širi na više pokrajina

Njemačke bezbjednosne službe pronašle su 12 improvizovanih eksplozivnih naprava postavljenih uz visokonaponske dalekovode u Saksoniji, čime je spriječen novi pokušaj sabotaže elektroenergetske infrastrukture.

Naprave su pronađene u područjima Lipe, u okrugu Baucen, i Šlajfea, u okrugu Gerlic. Specijalne jedinice policije uspjele su da ih deaktiviraju, a istražitelji sada provjeravaju da li je slučaj povezan sa sličnim incidentima u Brandenburgu i Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.

Eksplozivi pronađeni uz visokonaponske vodove

Prema zvaničnim informacijama Generalnog tužilaštva u Drezdenu, Pokrajinskog kriminalističkog ureda Saksonije i policije u Gerlicu, osam naprava pronađeno je južno od trafostanice Bervalde kod Lipe, dok su još četiri pronađene u blizini trafostanice Graštajn kod Šlajfea.

Istražitelji navode da su naprave bile konstruisane tako da izazovu oštećenje visokonaponskih vodova i izazovu kratki spoj. Specijalne jedinice su ih deaktivirale i zaplijenile radi vještačenja.

Tokom policijske akcije pojedini dalekovodi morali su nakratko biti isključeni, ali vlasti naglašavaju da nije pričinjena šteta elektroenergetskoj infrastrukturi i da nije bilo prekida u snabdijevanju stanovništva električnom energijom.

Takođe je saopšteno da nema opasnosti po stanovništvo, dok se preventivna pretraga elektroenergetske infrastrukture nastavlja.

Policija traga za 48-godišnjakom

U središtu istrage nalazi se 48-godišnji njemački državljanin prijavljen u gradu Gevelsbergu u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.

Prema navodima njemačkih istražitelja, muškarac je napisao pismo u kojem je preuzeo odgovornost za napade i izrazio protivljenje proizvodnji električne energije iz fosilnih goriva.

Policija sada traga za njim, a u okviru istrage pronađen je i eksplozivni materijal u njegovom stanu. Njemački mediji navode da se provjerava da li je upravo on odgovoran za više napada i pokušaja sabotaže širom zemlje.

Deutschlandfunk je danas objavio da policija uz fotografiju osumnjičenog pokušava da utvrdi njegovo kretanje i mjesto gdje se trenutno nalazi.

Istraga se širi na Brandenburg i Sjevernu Rajnu-Vestfaliju

Slučaj iz Saksonije dio je šire istrage o napadima na njemačku elektroenergetsku infrastrukturu.

Njemačke vlasti već istražuju više incidenata u Brandenburgu i Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, a nadležni organi u Saksoniji sada provjeravaju da li postoji veza između tih slučajeva.

U jednom od ranijih incidenata u blizini Bergheima došlo je do kratkog spoja na elektroenergetskoj infrastrukturi, nakon čega je van pogona bilo pet energetskih jedinica ukupnog kapaciteta oko 4.200 megavata. Istražitelji su u okolini pronašli i naprave koje su mogle biti korištene za lansiranje provodnog materijala prema visokonaponskim vodovima.

Njemačke vlasti još nisu definitivno utvrdile da li svi ovi slučajevi imaju istog počinioca niti da li je osumnjičeni djelovao sam.

Berlin govori o „klimatskom ekstremizmu“

Savezni ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Dobrint ocijenio je da dosadašnji tragovi ukazuju na mogući slučaj „klimatskog ekstremizma“, imajući u vidu poruke osumnjičenog protiv fosilnih goriva.

Ministar unutrašnjih poslova Sjeverne Rajne-Vestfalije Herbert Rojl osudio je napade i upozorio na njihove potencijalne posljedice.

„Ko ugrožava snabdijevanje bolnica strujom ne štiti klimu, već ugrožava živote“, poručio je Rojl.

Ipak, njemačke vlasti još istražuju sve moguće motive i ne isključuju druge scenarije, uključujući mogućnost da su pojedini incidenti međusobno povezani, ali i da iza njih stoje različiti akteri.

Za sada je najvažnija činjenica da je 12 eksplozivnih naprava u Saksoniji pronađeno prije nego što su izazvale štetu, dok policija nastavlja potragu za osumnjičenim i provjeru kompletne elektroenergetske infrastrukture.

Njemačke vlasti takođe pokušavaju da utvrde da li je riječ o izolovanim napadima ili dijelu šire organizovane kampanje protiv kritične infrastrukture.

Iranska Revolucionarna garda saopštila da je balističkim raketama napala američki nosač aviona i razarač, dok američka Centralna komanda tvrdi da su oba broda izbjegla napade

Iranska Revolucionarna garda (IRGC) saopštila je danas da je balističkim raketama gađala američki nosač aviona i mornarički razarač, tvrdeći da su oba ratna broda pretrpjela oštećenja i potom napustila područje sukoba. Međutim, američka Centralna komanda (CENTCOM) iznijela je suprotnu verziju događaja i navela da su američki brodovi izbjegli napade.

IRGC: Brodovi su oštećeni i povukli se

Prema saopštenju koje je objavila iranska državna agencija IRNA, vazduhoplovne snage IRGC-a ispalile su više balističkih raketa prema dva američka ratna broda.

Iranska strana tvrdi da su američki brodovi prethodno uznemiravali iranske plovne objekte i učestvovali u pomorskoj blokadi protiv Irana. U saopštenju se navodi da su oba broda, nakon navodnog pogotka, napustila „zonu angažovanja“.

IRGC je istovremeno upozorio da bi nastavak američkih vojnih operacija protiv Irana mogao izazvati još snažniji odgovor iranskih oružanih snaga.

Međutim, američka verzija događaja bitno se razlikuje. CENTCOM je saopštio da su iranske balističke rakete bile usmjerene prema dva američka ratna broda, ali da su ih američke snage uspješno izbjegle. Prema američkim navodima, nije bilo povrijeđenih pripadnika američke vojske.

Zbog toga za sada nema nezavisne potvrde iranske tvrdnje da su nosač aviona i razarač zaista oštećeni.

Novi incident u Ormuskom moreuzu

IRGC je u odvojenom saopštenju objavio i da je njegova mornarica napala američko bespilotno plovilo koje je, prema iranskoj verziji, pokušalo da uđe u zaštićeno područje Ormuskog moreuza.

Iran nije iznio detalje o vrsti napada niti je naveo da li je to plovilo pretrpjelo štetu. Istovremeno, Teheran je ponovio svoj stav da ima pravo da kontroliše plovidbu u dijelu Ormuskog moreuza i pozvao Sjedinjene Američke Države da napuste region.

Najnoviji incident dolazi nakon niza međusobnih napada na brodove u regionu. Američka vojska je prethodno saopštila da je napala tri iranska naftna tankera, nakon što je IRGC ispalio rakete prema američkim ratnim brodovima.

Sve veći rizik za plovidbu kroz Ormuz

Sukob između Vašingtona i Teherana posljednjih dana sve više se preliva na pomorski saobraćaj, posebno u području Ormuskog moreuza, jednog od najvažnijih svjetskih pravaca za transport nafte.

Iran je ranije upozoravao brodove da ne koriste rute koje vlasti u Teheranu smatraju neovlašćenim, dok Sjedinjene Države nastavljaju vojne operacije protiv iranskih ciljeva.

Razmjena napada na ratne brodove i tankere dodatno povećava rizik od širenja sukoba i poremećaja globalnih energetskih tokova. Reuters je već izvijestio da su američke i iranske snage razmijenile napade na brodove u vodama oko Irana, uključujući napade na naftne tankere.

Za sada ostaje otvoreno ključno pitanje – da li su američki nosač aviona i razarač zaista pogođeni, kako tvrdi Teheran, ili su, kako navodi Vašington, uspješno izbjegli iranske rakete.