Connect with us

Društvo

SUDSKI OKRŠAJ ZBOG MILIONSKOG PRIHODA! „Prointer“ traži svoj dio kolača, Milašinović osporava dug!

Kompanija „Prointer“ tužila je firmu „Centar za automobilsko inženjerstvo“ iz Banjaluke od koje traži 300.000 maraka po osnovu posla sa tehničkim pregledima vozila, otkriva portal CAPITAL.

Vlada Republike Srpske je ovom dvojcu prije pet godina povjerila posao stručne institucije za tehničke preglede vozila i obezbijedila milionske prihode, s obzirom na to da im je zagarantovano osam odsto od svakog pregleda.

„Prointer“ koji se u međuvremenu našao na američkoj crnoj listi u tužbi navodi da mu je partner prestao da plaća ugovorene obaveze.

Naime, kako tvrde, Ugovorom o konzorcijumu je bilo propisano da „Centar AI“  mjesečno ispostavlja fakture stanicama tehničkih pregleda, dok „Prointer“ ispostavlja fakturu „Centru AI“ za svoj pripadajući dio naknade.

Međutim, „Centar AI“, inače u vlasništvu dekana Mašinskog fakulteta u Banjaluci, Aleksandra Milašinovića im nije isplatio tri računa u iznosu od 297.100 KM.

Oni spore navode u tužbi kao i visinu tužbenog zahtjeva.

„Tuženi osporava i dokaze dostavljene uz tužbu, a prije svega dostavljene račune obzirom da se uvidom u iste na nesporan način može utvrditi da nisu potpisani niti prihvaćeni od strane tuženog, te obzirom na sve prethodno navedeno, tuženi konačno predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan u cjelosti“, naveli su u svom odgovoru na tužbu.

U ovom sporu je u januaru već održano pripremno ročište, koje bi danas trebalo da bude nastavljeno.

U „Centru AI“ na naša konkretna pitanja nisu dali precizan odgovor osim što su potvrdili da spor postoji.

Tvrde da u ovom sučajuju postupaju isključivo u skladu sa svojim ugovornim obavezama i važećim propisima.

„Što se tiče vašeg upita, možemo potvrditi da je u toku sudski postupak u kojem će nadležni organi utvrditi sve relevantne činjenice. S obzirom na to da se predmet nalazi pred sudom, nismo u mogućnosti da ga dodatno komentarišemo“, poručeno nam je iz advokatske kancelarije koja ih zastupa.

Podsjećamo, dva preduzeća u sporu su godišnje po osnovu ovog posla prihodovala oko 1,7 miliona maraka.

Stručna institucija vodi informacioni sistem u kojem su uvezane sve stanice tehničkog pregleda, vrši kontrolu rada njihovog rada, obučava osoblje, vodi podatke o licencama i sertifikatima.

Inače, do 2020. godine ovaj posao je obavljao konzorcij kojeg su činili Mašinski fakultet u Banjaluci, Saobraćajni fakultet u Doboju te preduzeća „Audiotex“ i „EIB Internationale“ iz Banjaluke.

Nakon završenog konkusa raspisanog krajem 2019. godine posao su preuzeli Milašinovićev „Centar za automobilsko inženjerstvo“ i kompanija „Prointer“.

Stari konzorcij je pokušao da poništi njihov izbor, ali njihova žalba nije uvažena.

Žalili su se kako novi partneri ne ispunjavaju ni tehničke ni materijalne uslove tražene konkursom i tvrdili kako je učinjeno niz propusta.

Kako je to CAPITAL otkrio, u ovom milionskom poslu su se preplitale i prijateljske veze predsjednika Vlade Republike Srpske Radovana Viškovića i Aleksandra Milašinovića te njihovih sinova koji su jedno vrijeme bili suvlasnici stanice za tehnički pregled „Altro“ u Banjaluci.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pred nama pravi ljetni dan

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano i vrlo toplo, uz malu do umjerenu oblačnost i temperaturu vazduha do 35 stepeni Celzijusovih.

Prolazna kiša biće moguća ponegdje na sjeveru i istoku.

Iz Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske saopšteno je da će nebo biti zamućeno usljed prisustva saharskog pijeska.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 14 do 21, na jugu i sjeveru do 23, a dnevna od 29 do 35 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren južni i jugozapadni.

Nastavi čitati

Društvo

POZIV ZA POMOĆ! Upućen apel za pomoć u liječenju Banjalučanke Jelene Karajice

UG Humanitas nakon ličnog obraćanja Jelene Karajice, rođene Banjalučanke koja se danas nalazi u Kanadi, pokreće humanitarnu akciju za prikupljanje sredstava za njeno hitno liječenje. Akcija zvanično počinje 5. juna i traje do 31. jula 2025. godine.
Jelena (1983) je teško oboljela, a iza nje su mjeseci borbe s nizom izuzetno ozbiljnih dijagnoza. Ima primarni sklerozirajući holangitis u kontekstu moguće Kronove bolesti, cirozu jetre, uznapredovalo hronično oboljenje bubrega sa potvrđenom nefrokalcinozom, dijalizu tri puta sedmično, osteoporozu sa višestrukim patološkim prelomima, animalnu anemiju, umbilikalnu herniju i niz drugih komplikacija. Zbog progresivnog pogoršanja njenog stanja, jedina nada za nastavak života jeste hitna transplantacija bubrega.

U nastavku prenosimo njeno pismo, koje ne ostavlja nikoga ravnodušnim:

Poštovani,

Moje ime je Jelena Karajica. Rođena sam 02.06.1983. godine u Banjaluci, gdje sam i živjela do svoje 19. godine. Zatim sam, vođena poslednjom željom svoje majke, koja je na žalost preminula od karcinoma, otišla u Kanadu da nastavim studije.

U februaru 2024. godine suočila sam se sa za mene do sada najtežom dijagnozom – hronično otkazivanje bubrega. Obavljena biopsija bubrežnog tkiva pokazala je da su od 32 uzorka tkiva, 28 uzoraka trajno oštećeni. Jedine opcije da nastavim svoj život su odlazak na dijalizu tri puta sedmično, po četiri sata, i transplantacija bubrega. Zbog pridruženih bolesti, a to su težak oblik Kronove bolesti, sindrom iritabilnog crijeva, ciroza jetre i aplastična anemija te gubitak mišićne mase, u potpunosti mi je onemogućeno kretanje. Zbog izuzetno niskog pritiska koji je sklon oscilacijama, dijalizu podnosim mnogo lošije od očekivanja ljekara.

Naposljetku, moj život je zaista ugrožen i jedina nada mi je transplantacija bubrega. U Kanadi se na transplantaciju bubrega čeka minimum šest godina, i svega 20% oboljelih dobiju tu priliku. Nažalost, prema mišljenju nefrologa u Otavi, ja nemam ni blizu toliko vremena na raspolaganju, i moja jedina šansa za život je hitna transplantacija bubrega. Prema predračunu bolnice u Turskoj, za operaciju i rehabilitaciju potrebno je 175 000 evra.

U Banjaluci, gdje su mi bliski i dragi prijatelji i porodica, organizovane su humanitarne akcije, utakmice, kao i platforme za prikupljanje novca. Uz svu dobru volju mojih divnih Banjalučana, skupljen je novčani iznos od 32 000 KM. Beskrajno sam zahvalna za njihovo dobročinstvo, ali na žalost, potrebna su mi dodatna sredstva, tačnije, 150 000 evra.

Budući da mi se zdravlje svakim danom sve više pogoršava i da mi je jedina šansa za nastavak života hitna transplantacija bubrega, a da dosad prikupljena novčana pomoć za istu nije dovoljna, obraćam se i Vama, sa velikom nadom u Vašu humanost i solidarnost. Bila bih Vam veoma zahvalna ukoliko biste skratili moj strah i neizvjesnost te podržali moju svakodnevnu i dugotrajnu borbu, koja se sada pretvorila praktično u bitku za život. Razumijem da se radi o ogromnoj sumi novca, samim tim, svaka pomoć je dobrodošla.

Kako pomoći Jeleni:

Svi koji žele pomoći Jeleni Karajici u njenoj borbi za život, mogu to učiniti na sljedeće načine:

Uplatom sredstava na račun Udruženja građana „Humanitas“:
Broj računa: 5551000062303262 – Nova banka a.d. Banja Luka
Putem PayPal aplikacije:
paypal@humanitas.ba
Pozivom na humanitarni broj telefona 17069
(dostupan korisnicima Mtel, BH Telecom i HT Eronet – cijena poziva 2 KM)

Nastavi čitati

Društvo

KATASTROFALNA GODINA ZA ERS: Izgubili preko 140 miliona KM

Preduzeće “MH Elektroprivreda Republike Srpske” (ERS) bilježi drastičan pad dobiti u 2024. godini u odnosu na prethodnu, piše Akta.ba.

Nakon što je u 2023. ostvarilo impozantnu dobit od 144.856.730 KM i zauzelo drugo mjesto na listi najprofitabilnijih kompanija u Republici Srpskoj, u ovoj godini ERS više nije ni među top 20 firmi po dobiti. Prema najnovijim podacima, dobit je svedena na svega 3.250.022 KM.

Osim značajnog pada profita, smanjen je i ukupan prihod. U 2023. godini prihod ERS iznosio je 1.151.994.463 KM, dok je u 2024. taj iznos opao na 1.006.874.879 KM, što dodatno potvrđuje finansijski pad ove energetske kompanije.

Elektroprivreda Republike Srpske se u 2024. godini suočava s ozbiljnim izazovima – od naglog pada dobiti i prihoda, preko sve izvjesnijih međunarodnih arbitražnih tužbi, pa do strateške promjene IT infrastrukture.

Arbitražni spor s Elektrogospodarstvom Slovenije prijeti milionskim gubicima

Na lošu finansijsku sliku kompanije dodatno utiču i međunarodni arbitražni sporovi. Najveći među njima je postupak koji je Elektrogospodarstvo Slovenije pokrenulo pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Washingtonu (ICSID) zbog ulaganja u RiTE Ugljevik.

Slovenačka kompanija potražuje čak 695,2 miliona evra (više od 1,3 milijarde KM), dok se dodatno potražuje i 67 miliona evra zateznih kamata za neisporučenu električnu energiju.

Premda je spor privremeno zamrznut, dogovorom BiH i Elektrogospodarstva Slovenije predloženo je novo odlaganje nastavka arbitraže do 31. jula 2025. godine.

Pitanje odgovornosti za arbitražne sporove, uključujući i slučaj “Viadukt” vrijedan 110 miliona KM zbog propalog projekta HE Vrbas, ostaje bez odgovora.

Pravobranilaštvo BiH upozorava da bi posljedice mogle biti katastrofalne, a istovremeno izostaje institucionalna reakcija odgovornih.

Ulaganja od 40 miliona KM nepovratno izgubljena?

Podsjetimo takođe, da je ERS dodatno uzdrmala odluka o napuštanju SAP ERP sistema, u koji je uloženo 40 miliona KM. Sistem se koristio od 2015. godine, a glavni izvođač radova bila je kompanija “Prointer”, koja je ostvarivala višemilionske prihode.

Međutim, nakon što je njemačka SAP kompanija prekinula saradnju s “Prointerom” 2023. godine i obustavila podršku za ERP 6.0 verziju, ERS je odlučio krenuti putem razvoja vlastitog softverskog rješenja.

Iz ERS tvrde da će novi softver razviti i održavati interni tim stručnjaka, čime žele zadržati sredstva unutar Republike Srpske i steći vlasništvo nad izvorom softverskog koda.

Kao dodatno opravdanje, navode i primjere globalnih kompanija poput Lidla, Nikea i Avona, koje su nakon ogromnih ulaganja obustavile svoje SAP projekte zbog neusaglašenosti sa internim procesima.

Dok javnost i dalje čeka odgovore o odgovornosti za višemilionske štete i potencijalno ugroženu energetsku stabilnost, ERS ulazi u nesigurnu fazu poslovanja, čije posljedice tek treba procijeniti.

Nastavi čitati

Aktuelno