Connect with us

Svijet

BILJKE NISU USPJELE SPASITI ZEMLJU: Klimatska kriza biće još gora

Prije oko 56 miliona godina Zemlja je ušla u period naglog i snažnog zagrijavanja tokom kojeg se u svega nekoliko hiljada godina količina ugljenika u atmosferi znatno povećala, a prosječna temperatura porasla za oko 6 °C.

Studija objavljena 27. novembra u časopisu Nature Communications pokazuje da su tadašnje klimatske promjene imale snažan učinak na vegetaciju, što je dodatno produžilo trajanje toplotnog talasa koji je potrajao više od 100.000 godina.

Geonaučnici Vera Korasidis sa Univerziteta u Melburnu i Džulijan Roger sa Univerziteta u Bristolu objašnjavaju da su mnoge biljne vrste zbog naglog porasta temperature izgubile sposobnost uspješnog rasta, pa su iz atmosfere upijale znatno manje ugljenika. Time je oslabio proces sekvestracije ugljenika, ključan za regulaciju klime.

Slab kapacitet
Istraživači su nastojali rekonstruisati reakciju vegetacije tokom paleocensko-eocenskog termalnog maksimuma (PETM-a), brzog globalnog zagrijavanja koje se dogodilo prije 56 miliona godina.

Razvili su računarski (kompjuterski) model koji simulira evoluciju biljaka, njihovo širenje i kruženje ugljenika te rezultate uporedili s fosilnim polenom i biljnim osobinama s tri paleolokacije: Bighorn Basinom u SAD-u, područjem Sjevernoga mora i Arktičkim krugom.

Posebno su se usredsredili na fosilni polen jer se proizvodi u velikim količinama, lako ga prenose vazduh i voda, i dobro se očuva u geološkim naslagama. Podaci iz srednjih geografskih širina, uključujući Bighorn Basin, ukazuju da je vegetacija tamo imala znatno manju sposobnost regulisanja klime.

Dominirati su počele manje, otpornije biljke poput palmi i paprati, dok su listopadna stabla opadala, a količina organskog ugljenika u tlu se smanjila. Takva vegetacija imala je slab kapacitet za pohranu ugljenika.

Deset puta brže promjene
Suprotno tome, na visokim geografskim širinama Arktika bilježi se porast visine i biomase vegetacije nakon zagrijavanja. Polen pokazuje da su crnogorične šume zamijenjene listopadnim močvarnim vrstama, a opstale su i neke suptropske biljke poput palmi. Model i podaci upućuju na to da su te regije imale veću sposobnost prilagođavanja, pa čak i povećanu produktivnost u toplijim uslovima.

Prema zaključcima istraživanja, poremećaj vegetacije tokom PETM-a vjerovatno je 70.000 do 100.000 godina smanjivao kapacitet kopna da sekvestrira ugljenik. Biljnim zajednicama koje su efikasnije u regulisanju klime trebalo je veoma dugo da se ponovo uspostave, što je produžilo razdoblje globalnog zagrijavanja.

Autori istraživanja upozoravaju da je tadašnje zagrijavanje od više od 4 °C već premašilo sposobnost vegetacije srednjih širina da se prilagodi, dok se današnje, čovjekom izazvano zagrijavanje odvija deset puta brže.

„Što se dogodilo na Zemlji prije 56 miliona godina naglašava potrebu da razumijemo koliko se biološki sistemi mogu nositi s brzim klimatskim promjenama i održati efikasnu sekvestraciju ugljenika“, poručuju Korasidis i Rogger, prenosi Dnevno.

Svijet

EVROPI PRIJETI NOVA OPASNOST: “Vatreni oblaci” otežavaju gašenje velikih požara

Dok se Francuska i Španija suočavaju sa nekima od najgorih požara u novijoj istoriji, stručnjaci upozoravaju na fenomen koji dodatno otežava situaciju, pirokumulonimbus (pyrocumulonimbus), poznat i kao “vatreni oblak”.

Veliki šumski požari mogu stvoriti sopstvene vremenske sisteme, a ovi oblaci, koji su zapravo grmljavinske oluje izazvane vatrom, njihov su najopasniji oblik, piše The Guardian.

Šta je vatreni oblak?
Pirokumulonimbus (pyrocumulonimbus), ili skraćeno pyroCb, ogroman je olujni sistem koji nastaje direktno iz šumskog požara. Veliki požari oslobađaju ogromnu energiju i toplotu koje podižu stub dima visoko u atmosferu, gdje se zbog nižeg pritiska vazduh hladi. Pri tome se vlaga kondenzuje i formira oblak koji može proizvesti munje i snažne vjetrove.

Ako je požar izuzetno veliki i intenzivan, stub dima može stvoriti pirokumulonimbus koji doseže 10 do 15 kilometara u visinu i probija se u stratosferu. NASA je takve oblake opisala kao “zmajeve koji rigaju vatru“.

“To je prava grmljavinska oluja koja nastaje unutar stuba dima“, kaže Rik Mekrej, vanredni profesor sa Univerziteta Novi Južni Vels (University of New South Wales – UNSW).

“Ti sistemi zahvate oko 10.000 kubnih kilometara atmosfere i zato imaju ogroman uticaj”, navodi on.

Zašto su opasni?
Kada nastane, pirokumulonimbus može stvoriti snažne vjetrove koji ubrzavaju širenje požara na tlu, a kretanje vatre čine nepredvidivim. To stvara izuzetno opasne uslove za vatrogasce. Oblak ponekad stvara i munje, koje mogu izazvati nove požare na udaljenim mjestima.

“Njegova pojava potvrda je da je požar veoma opasan“, kaže Mekrej, koji je 30 godina vodio protivpožarne operacije.

“To je dokaz da su masovne evakuacije bile opravdana i neophodna odluka”, ističe on.

Australija se sa ovim fenomenom susreće od početka vijeka, a stručnjaci navode da je pojava sve češća. Zabilježena je i tokom velikih požara u Kaliforniji 2022. godine, dok bi za Francusku ovo mogla biti nova situacija. Ako se sumnje potvrde, biće to prvi put da je pyroCb zvanično zabilježen u Francuskoj.

“Ovo je prvi put da Francuska mora ozbiljno da razmotri koncept pyroCb-a“, kaže Mekrej i dodaje: “Pitanje nije da li su ga imali prije nekoliko dana, nego da li će se novi pojaviti ovog utorka ili srijede.“

Povezanost sa klimatskim promjenama
Klimatske promjene stvaraju sve opasnije uslove za požare širom svijeta, a time i preduslove za nastanak pirokumulonimbusa.

“Ne radi se samo o povišenoj temperaturi. Ovo su potpune klimatske promjene”, kaže Mekrej.

“Mijenja se atmosfera, vrijeme pri tlu i mnoge druge stvari”, dodaje on.

Stručnjaci navode da klimatski modeli predviđaju dalje jačanje ovih trendova. Požari u Evropi buknuli su na vrhuncu turističke sezone, u regionima pogođenim uzastopnim toplotnim talasima.

Šumska područja isušena su zbog manjka kiše koji traje od maja, a prognostičari upozoravaju da bi Francusku od utorka mogao zahvatiti novi toplotni talas sa temperaturama do 40 stepeni Celzijusa.

“Ogromna masa toplog vazduha premiještaće se sa područja Češke tokom četiri ili pet dana“, zaključuje Mekrej, prenosi Index.hr.

Nastavi čitati

Svijet

NOVA TRAGEDIJA NA ELBRUSU: Jedan ruski planinar poginuo, drugi povrijeđen

Put do vrha Elbrusa juče je bio koban i za ruske penjače koji su registrovali svoju rutu ka najvišem vrhu. Na oko 5.300 metara visine pozvali su pomoć, a jedan planinar je smrtno stradao.

Kako je izvijestila ruska REN TV pripadnici Ministarstva za hitne slučajeve provodili su operaciju evakuacije dok ona nije morala biti prekinuta zbog pogoršanja vremenskih uslova na terenu zbog čega je juče obustavljena i evakuacija tijela bh. planinara.

Kako je saopšteno iz Istražnog odbora Ruske Federacije, dva penjača iz Stavropoljske i Tulske oblasti su bila na samo stotinjak metara od vrha kada je došlo do pogoršanja stanja.

Dolaskom spasilaca na mjesto događaja ustanovljeno je da je jedan penjač preminuo, a drugi je povrijeđen te je odmah evakuisan.

Tokom dana, ukoliko za to budu povoljni vremenski uslovi, biće nastavljena evakuacija tijela poginulog ruskog penjača.

Nastavi čitati

Hronika

FILMSKA KRAĐA: Muškarac iz BiH pred sudom zbog nestanka sedam tona bakra

Pred sudom u francuskom Pij-an-Vele juče, 24. jula, pojavio se državljanin Bosne i Hercegovine koji se tereti za tešku krađu sedam tona bakra.

Krađa se desila u noći između 4. i 5. maja u Tansu (departman Haute-Loire), a pored 31-godišnjaka iz BiH, u ovoj spektakularnoj pljački učestvovalo je još osoba, ali jedini on je priveden pred lice pravde.

Kako mediji prenose, počinioci su prvo ukrali ukrali kamion u Šambon sir Linjonu prije nego što su provalili u poslovni objekat u Tansu.

Kamion sa dizalicom je zatim odvezen u Tans, gdje je natovaren sa nekoliko tona metala. Tamo su lopovi provalili kapiju, razbili prozor, a zatim koristili teretni lift kompanije da prebace svoj plijen.

Mislio da je to “uobičajeni posao”
Ponašanje osumnjičenog je bilo krajnje sumnjivo. Naime, tokom policijskog zadržavanja, polomio je svoj telefon kako bi uklonio dokaze.

Pred sudom se juče branio da ta krađa nije njegova ideja, već mu je „jedna osoba rekla da je to posao koji treba da odradi i za koji će biti plaćen“, pokušavajući da umanji sopstvenu odgovornost.

Inače, bakar je često meta krađa zbog visoke cijene na tržištu i lake preprodaje. Ovakvi slučajevi u Francuskoj se povezuju sa organizovanim grupama koje ciljaju industrijske objekte.

Nastavi čitati

Aktuelno