Preduzeće “MH Elektroprivreda Republike Srpske” (ERS) bilježi drastičan pad dobiti u 2024. godini u odnosu na prethodnu, piše Akta.ba.

Nakon što je u 2023. ostvarilo impozantnu dobit od 144.856.730 KM i zauzelo drugo mjesto na listi najprofitabilnijih kompanija u Republici Srpskoj, u ovoj godini ERS više nije ni među top 20 firmi po dobiti. Prema najnovijim podacima, dobit je svedena na svega 3.250.022 KM.

Osim značajnog pada profita, smanjen je i ukupan prihod. U 2023. godini prihod ERS iznosio je 1.151.994.463 KM, dok je u 2024. taj iznos opao na 1.006.874.879 KM, što dodatno potvrđuje finansijski pad ove energetske kompanije.

Elektroprivreda Republike Srpske se u 2024. godini suočava s ozbiljnim izazovima – od naglog pada dobiti i prihoda, preko sve izvjesnijih međunarodnih arbitražnih tužbi, pa do strateške promjene IT infrastrukture.

Arbitražni spor s Elektrogospodarstvom Slovenije prijeti milionskim gubicima

Na lošu finansijsku sliku kompanije dodatno utiču i međunarodni arbitražni sporovi. Najveći među njima je postupak koji je Elektrogospodarstvo Slovenije pokrenulo pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Washingtonu (ICSID) zbog ulaganja u RiTE Ugljevik.

Slovenačka kompanija potražuje čak 695,2 miliona evra (više od 1,3 milijarde KM), dok se dodatno potražuje i 67 miliona evra zateznih kamata za neisporučenu električnu energiju.

Premda je spor privremeno zamrznut, dogovorom BiH i Elektrogospodarstva Slovenije predloženo je novo odlaganje nastavka arbitraže do 31. jula 2025. godine.

Pitanje odgovornosti za arbitražne sporove, uključujući i slučaj “Viadukt” vrijedan 110 miliona KM zbog propalog projekta HE Vrbas, ostaje bez odgovora.

Pravobranilaštvo BiH upozorava da bi posljedice mogle biti katastrofalne, a istovremeno izostaje institucionalna reakcija odgovornih.

Ulaganja od 40 miliona KM nepovratno izgubljena?

Podsjetimo takođe, da je ERS dodatno uzdrmala odluka o napuštanju SAP ERP sistema, u koji je uloženo 40 miliona KM. Sistem se koristio od 2015. godine, a glavni izvođač radova bila je kompanija “Prointer”, koja je ostvarivala višemilionske prihode.

Međutim, nakon što je njemačka SAP kompanija prekinula saradnju s “Prointerom” 2023. godine i obustavila podršku za ERP 6.0 verziju, ERS je odlučio krenuti putem razvoja vlastitog softverskog rješenja.

Iz ERS tvrde da će novi softver razviti i održavati interni tim stručnjaka, čime žele zadržati sredstva unutar Republike Srpske i steći vlasništvo nad izvorom softverskog koda.

Kao dodatno opravdanje, navode i primjere globalnih kompanija poput Lidla, Nikea i Avona, koje su nakon ogromnih ulaganja obustavile svoje SAP projekte zbog neusaglašenosti sa internim procesima.

Dok javnost i dalje čeka odgovore o odgovornosti za višemilionske štete i potencijalno ugroženu energetsku stabilnost, ERS ulazi u nesigurnu fazu poslovanja, čije posljedice tek treba procijeniti.

Od 1. marta do 2. juna dug BiH prema slovenačkoj tašna-mašna firmi „Viaduct“, po osnovu kamata, povećan je za 1.721.998,68 KM.

Plastu formiranih i nikada završenih predmeta Tužilaštvo BiH dodalo je i ovaj. Za javnost floskula – radi se na slučaju.

Za 9. jun zakazano je javno saslušanje bivših i sadašnjih pravobranilaca, a istog dana i UIO BiH će otvoriti ponude za kupovinu zgrade u Banjaluci.

Tri dana kasnije i Sud BiH će održati javnu raspravu u predmetu protiv prvostepeno presuđenog Milorada Dodika.

Bosna i Hercegovina još nije izmirila dug po arbitražnoj presudi prema slovenačkom „Viaductu“. Sada on iznosi 111.891.854 KM i od 1. marta povećan je za 1.721.998,68. Plastu formiranih i nikada završenih predmeta Tužilaštvo BiH dodalo je i ovaj.

Za javnost floskula – radi se na slučaju.

Za protekla 92 dana građani su se naslušali svega, a posljednje je da se Ministarstvo finansija i trezora BiH na čelu sa Srđanom Amidžićem (SNSD) od 13. maja nije udostojilo da Predsjedništvu BiH pošalje dorađeni budžet državnih institucija za ovu godinu.

Za to vrijeme teče i rok za dostavu ponuda Upravi za indirektno oporezivanje BiH za kupovinu zgrade u Banjaluci.

Sve ide na ruku Mili Radišiću, presuđenom kriminalcu i kumu prvostepeno presuđenog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji ima građevinu kakvu traži direktor UIO Zoran Tegeltija (SNSD).

Sve bitno i što može da se dovede u vezu sa rješavanjem pitanja „Viaduct“ zbijeno je u jun.

Predsjedništvo BiH je Amidžiću još 13. maja budžet vratilo na doradu, jer članovi Denis Bećirović i Željko Komšić nisu prihvatili da se 200 miliona KM iz dobiti Centralne banke BiH koristi za isplatu duga Slovencima.

DVA DANA JUNA

Dok Amidžić čeka stranačkog šefa koji će mu reći kako da misli, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH za 9. jun zakazao je javno slušanje o svim arbitražnim sporovima, ne samo „Viaductu“.

Poslanik PDP-a Branislav Borenović najavio je da će tada razgovarati sa sadašnjom i bivšom strukturom Pravobranilaštva BiH.

“To je sedam ljudi koji imaju ključne informacije o periodu od 2012. do danas“, rekao je.

Prema jednom od ranije predloženih rješenja, dug bi trebalo isplatiti iz sredstava namijenjenih za kupovinu zgrade za potrebe UIO, uz povlačenje dodatnih sredstava i iz drugih kapitalnih projekata koji još nisu završeni.

Međutim, u danu najavljenom za saslušanje komisija za javne nabavke UIO BiH otvoriće ponudu(e), jer tender nesmetano privodi kraju, nakon uložene žalbe i izmjene dokumentacije.

Sve ovo opet ide na ruku „Grand Tradeu“ u Radišićevom vlasništvu, koji se i u prethodnim pozivima jedini javljao.

U međuvremenu, Sud BiH objavio je da će Apelaciono vijeće tri dana kasnije održati javnu raspravu u predmetu protiv Milorada Dodika.

PODSJEĆANJE NA „VIADUCT“

Podsjećamo, Vlada RS predvođena Perom Bukejlovićem 2004. godine sa firmom”HES Vrbas” u vlasništvu slovenačke tašna-mašna firme “Viaduct” potpisala je ugovor o koncesiji za izgradnju dvije hidroelektrane na  Vrbasu.

Godinama ova firma, sa jednim zaposlenim, ništa nije gradila, račun u Sloveniji joj je nekoliko puta bio blokiran.

Godine 2013. Vlada, kojom presjedava Željka Cvijanović, sa “Hidroelektranama na Vrbasu” potpisuje koncesiju o gradnji hidroelektrane „Bočac 2“, locirane nedaleko od mjesta gdje je trebao graditi “HES Vrbas“.

Postoje navodi da je „Viaduct“ tada tražio 3,8 miliona maraka odštete, što je odbijeno. Potom 2015. godine traži raskid koncesije potražujući 46 miliona KM.

Zahtjev je odbijen i pokrenut je međunarodni spor. Taj spor je skup, a „Vijaduct“ nije imao ni marku na računu, priznali su njegovi pravni zastupnici.

Praktično, arbitraža je pokrenuta sa uslovno rečeno posuđenim novcem američkog fonda, koji će im biti isplaćen po okončanju spora.

Polovinom 2017. godine Cvijanovićeva sa Savjetom ministara BiH, kojim predsjedava Denis Zvizdić (NiP) potpisuje „Sporazum o međusobnim pravima i obavezama u vezi sa arbitražnim postupkom u predmetu ‘Viaduct’“, kojim država BiH garantuje isplatu odštete, a koju će naknadno potraživati od Republike Srpske.

(Žurnal.info)

U fokusu našeg rada, a što bi trebalo biti i u fokusu čitavog polja zaštite životne sredine u BiH, jeste povećanje broja zaštićenih područja u BiH, istakao je za “Nezavisne” Tihomir Dakić, predsjednik Centra za životnu sredinu, za “Nezavisne novine” povodom 5. juna, Svjetskog dana zaštite životne sredine.

Dakić ističe da je od primarne važnosti što više zaštićenih područja u BiH, “s obzirom na to da imamo velike aspiracije kako domaćih političara, odnosno pojedinaca, tako i međunarodnih kompanija za iskorištavanjem prirodnog dobra, tj. rijeka, da li kao resursa za proizvodnju električne energije, ili kao vode”.

“Goruća tema je rudarenje svega i svačega i kao da je došao posljednji trenutak da se u BiH iskopa sve što se može u narednih par godina i da se od strane tih pojedinaca ili kompanija napusti ove zemlja, a da se narod ostavi sa potencijalno onečišćenom zemljom, vodom i vazduhom”, rekao je Dakić.

Kako kaže, najveća bojazan je u kom pravcu ekonomija BiH treba da se razvija.

“Da li ćemo je razvijati na osnovu tri procenta ili manje koncesione naknade koju dobijamo od tih kompanija ili postoji neki dugoročniji plan razvoja, i da ta tema postane prva, a da politikanstvo i ovo što se dešava na nivou BiH postane tema na posljednjim stranicama novina i TV-a, a da se životne i teme životne sredine vrate na prve stranice. Tada nećemo morati brinuti da li na ovom prostoru ima ili će biti uslova za život”, dodao ja on.

Inače, ovogodišnji tema obilježavanja ovog dana je borba protiv plastike, te se na svjetskom nivou poziva na rješavanje problema zagađenja plastikom.

Prema procjenama Ujedinjenih nacija za životnu sredinu, od sredine prošlog vijeka do danas čovječanstvo je proizvelo oko 9,2 milijarde tona plastičnih materijala, a od toga je sedam milijardi tona postalo otpad.

Za 5. jun su širom BiH planirane velike akcije uređenja, a između ostalog, u Palama i Trebinju.

Tako Trebinje, u saradnji sa JU “Ekologija i bezbjednost” Trebinje, i ove godine organizuje veliku akciju uređenja grada, a planirano je da zaposleni u JU “Ekologija i bezbjednost” dijele besplatne sadnice cvijeća na štandu u centru grada.

“Grad će sa svojim službama obezbijediti besplatan odvoz prikupljenog komunalnog i kabastog otpada. Mole se građani da sav kabasti otpad, namještaj i bijelu tehniku odlože pored kontejnera”, najavili su iz JU “Ekologija i bezbjednost”.

Inače, učenici Osnovne škole Pale ove školske godine su sakupili 7,5 tona plastičnog otpada, a ova škola je istaknuta kao ona koja promoviše sakupljanje plastičnog otpada i reciklažu.

Povodom Svjetskog dana zaštite životne sredine juče je na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu održan “Ekoforum 2025”, događaj posvećen podsticanju dijaloga između akademske zajednice i privrednika, s posebnim fokusom na ulogu mladih u održivoj budućnosti.

On se održao pod motom “Mjesto gdje se susreću znanost, biznis i glas prirode”, a mladima je data prilika da se uključe u konkretne projekte i saradnje u kreiranju ekološki osviještenog društva