Republika Srpska je u ovoj godini izgubila 724 miliona KM na propale projekte Rašida Serdarova i izgubljene arbitraže od ‘Viadukta’ i slovenačkog ‘Elektrogospodarstva’. Samo neodgovorna vlast može se kockati sa Reformskom agendom i rizikovati da drugi put izgubimo 108,5 miliona evra.

zjavio je ovo delegat u Klubu Srba Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i potpredsjednik SDS, Želimir Nešković.

– Ako ima nekih problema u tom dokumentu, nisu smjeli spavati dok ga ne usaglase, jer im je to posao i za to imaju previsoke plate – ocijenio je Nešković, nakon što je, na jučerašnjoj sjednici Savjeta ministara Bosne i Hercegovine, ponovo oboren Plan rasta, ključni dokument za pristup sredstvima Evropske unije koja su namijenjena zemljama Zapadnog Balkana.

Plan rasta su, podsjećamo, podržali svi prisutni ministri osim ministra spoljne trgovine Staše Košarca, dok se ministar finansija Srđan Amidžić, nije pojavio na sjednici.

– 724 izgubljena miliona zvuče ljudima apstraktno, ali to je 1.250 KM za svakog radnika i penzionera. To je trinaesta plata radnicima i dvije penzije penzionerima. I onda dodatno kažu – šta nas briga za puteve u Hercegovini, za elektromrežu, za rekonstrukciju željeznica. Planom rasta, prihvaćen je projekat izgradnje magistralnog puta Foča-Šćepan polje ukupne vrijednosti 200 miliona KM, od čega bi iz fondova EU bespovratno dobili 80 miliona KM. Takođe, prihvaćen je i projekat izgradnje magistralnogputa Sarajevo-Foča ukupne vrijednosti 300 miliona KM, od čega su sredstva EU 120 miliona KM – navodi Nešković.

Planom rasta, prema njegovim riječima, prihvaćen je i projekat pruge Doboj-Petrovo selo i Caparde Zvornik, čija je vrijednost 400 miliona, od čega bi čak 200 miliona bila sredstva EU, ali i obilaznica oko Banjaluke u vrijednosti od 320 miliona, od čega bi 128 miliona bilo iz sredstva EU.

– Kada izgubimo ova sredstva, ko će to nadoknaditi? Funkcioneri SNSD, o kojima ovih dana čitamo u slovenačkim medijima da su tamo iznijeli tri milijarde KM – kaže Nešković.

Republika Srpska, poručuje on, treba odgovorne i savjesne ljude, a ne “kleptokrate koji su je ekonomski i demografski uništili”.

– Ovo što rade narodu, uništavajući ekonomiju i budućnost, ravno je zločinu. Republika Srpska mora što prije ozdraviti, a osnovna pretpostavka za ozdravljenje jeste da kažemo zbogom kleptokratskoj vlasti – zaključio je potpredsjednik SDS Želimir Nešković.

Savjet ministara BiH nedavno je odlučio da advokatskoj kacelariji iz Pariza plati 420 hiljada maraka kako bi zastupali BiH u predmetu Trgovska gora. Podsjećamo da je već odvojeno pola miliona maraka za domaće pravne i ekspertske timove koji se bave istim pitanjem. Da li je po pitanju zaustavljanja izgradnje nuklearnog odlagališta u Trgovskoj gori nešto utađeno ili je skoro miliion maraka potrošene uzalud?

Pola miliona marka za ekspertske i pravne timove potrošeno je, preko Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa,koje vodi SNSD-ov Staša Košarac, a rezultata nema.

Revizija je utvrdila i da je veći dio tog novca potrošen na, najblaže rečeno sumnjiv način, i to samo za isplate naknada tim ekspertima.

Sada još skoro pola miliona maraka plaćamo advokatskoj kancelariji u Parizu jer očigledno domaćim pravnicima ne vjerujemo.

Resorni ministar pere ruke.

“Sve odluke koje su donesene su odluke Savjeta ministara. Sve inicijative doše su od članova ekspertskog i pravnog tima. Ni jednu odluku nisam donio sam”, tvrdi ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac.

I dok mi formiramo timove Hrvatska privodi kraju procedure za početak izgranje nuklearnog odlagališta u bivšoj kasarni Čerkezovac na Trgovskoj gori na samoj granici sa BiH.

Iako eksperti, koji nisu dio ekspertskih timova, upozoravaju da se time ugrožava zdravlje 250 hiljada ljudi u slivu rijeke Une to naše vlasti ne zanima. Čak ni u Parlamentarnoj skupštini Bih nema rasprave o tome jer, očito imaju preče teme.

“Ta lokacija je 15 km od mog dvorišta i prema tome nisu tačne izjave iz Hrvatske da se time ne ugrožavaju stanovnici BiH”, upozorava poslanik NES-a Jasmin Emrić.

On kaže da je Hrvatska donijela odluku za odlagalište nukleranog otpada i da gradi u Čerkezovcu iz finansijskih razloga.

,,Slovenci su im nuduli da izgrade zajedničko odlagalište na lokaciji Vrbina ali Hrvatska zna da bi to motrala da plaća i to skupo dugi niz godina”, kaže Emrić.

Znači najjeftinije rješenje je baci smeće , u ovom slučaju radioaktivno, u komšijsko dvorište. Da li će neko reagovati, pokušati spriječiti izgradnju odlagališta odpada iz nuklearne elektrane Krško ili ćemo dobiti nuklearnu bombu u svom dvorištu.

,,Naravno da ćemo dobiti nukleranu bombu u svom dvorištu” tvrdi politički analitičar Vildana Selimbegović i dodaje da ne može da razumije naš odnos prema vlastodršcima koji iskorištavaju svaku mogućnost da pokradu novac, da se bogate, da kupuju vile…

I hajde što komšije Hrvate ne brine što time ugrožavaju četvrtinu miliona ljudi i u Republici Srpskoj i u Federaciji, ali zašto to ne brine političare kojima su ti ljudi biračko tijelo. Da li zato što vjeruju da će ih pred izbore ponovo kupiti za 100 maraka i metar asfalta, a za zdravlje ko te pita.

“,Ljudi ne reaguju na to kao što nisu reagovali ni na 100 miliona za Vijadikt”, podsjeća politički analitičar Ivana Marić i tvrdi da ljudi u BiH reaguju samo na nacionalna prepucavanja.

Da li će se neko od političara odvažiti da pozove građane na protest zbog izgradnje nuklearnog odlagališta koje prijeti da ugrozi zdravlja i život 250 hiljada ljudi, da uništi rijeku Unu i svo njeno priobalje? Ako neko i pozove da li ćemo se i koliko nas odazvati na te proteste? Hoće li nas biti više nego na mitinzima za zaštitu lika, djela i imovine samoproglašenih očeva nacije?

Imenovanje Radovana Viškovića, bivšeg premijera Republike Srpske na mjesto direktora Autoputeva Republike Srpske bilo bi sporno po više osnova i po više zakona.

Iz perspektive Milorada Dodika, to je savim jednostavna stvar, pa je odmah kada je Višković podnio ostavku najavio njegovu novu funkciju navodeći “Ovo je samo fluktuacija kadrova koje ima SNSD”.

Višković je odmah nakon ostavke na sjednici Vlade smijenio Nadzorni odbor koji se protivio njegovom imenovanju, a kako je objavljeno izmijenio je i sistematizaciju kako bi direktorsku fotelju prilagodio svom stepenu obrazovanja. Naime, Višković je završio Saobraćajni fakultet u Sarajevu, a na konkursu za direktora autoputeva iz 2019. godine traži se da kandidati imaju završen građevinski, ekonomski ili pravni fakultet.

Sjednica Nadzornog odbora Autoputeva Republike Srpske na kojoj Višković trebao biti imenovan za vršioca dužnosti direktora je odgođena bez obrazloženja.

Politička analitičarka Tanja Topić kaže da nas “iskustvo uči da ovdje sve može ako su tako naumili i zamislili oni koji su politički gospodari života i smrti”.

Dodala je da je na drugoj strani možda ovakav stav Nadzornog odbora “osveta” Viškoviću iz sopstvenih redova, jer mi je teško povjerovati u stručnu i političku nezavisnost članova odbora.

– Višković ne ispunjava kriterije (obrazovni) za ovu poziciju što djeluje i pomalo cinično, ako u ovom trenutku Ministarstvo poljoprivrede vodi nastavnica talijanskog, ako su političari iznad zakona i ne poštuju sudske odluke tražiti poštivanje zakona u ovom pojedinačnom slučaju dođe kao udar na zdrav razum – navela je Tanja Topić.

Srđan Traljić iz Transparensi internešnela BiH naglasio je da je to imenovanje sporno po više osnova.

– Naš zakon o javnim preduzećima jasno u jednom članu navodi da direktor i članovi uprave i nadzornih odbora javnih preduzeća ne mogu biti lica koja su u izvršnim organima političkih partija. Dakle, gospodin Višković je potpredsjednik SNSD-a i jasno je da po tom zakonu on ne može biti direktor javnog preduzeća. Međutim, ova zakonska odredba se u prethodnom periodu kršila više puta i otvoreno se ismijavala. Institucije nisu reagovale, ali dakle, zakon je jasan – Višković ne može biti po zakonu o javnim preduzećima direktor Autoputeva, rekao je Traljić.

Dodao je da postoji i problem sa Zakonom o sukobu interesa jer nakon obavljanja javne funkcije, u ovom slučaju premijerske funkcije, ta osoba ne može tri mjeseca biti imenovana na poziciju direktora javnog preduzeća a zbog toga i postoji “bijeli hljeb”.

Traljić je naveo da je po drugim zakonima u BiH, koji regulišu oblast sukoba interesa, period i duži, odnosno 6 mjeseci, dok je u RS 3 mjeseca, a smisao je spriječiti politički uticaj na neka buduća imenovanja.

– Ono što je takođe skandalozno u toj priči, mi nismo imali nikad prije situaciju, da Vlada smijeni cijeli nadzorni odbor, zato što neće da imenuje predsjednika te Vlade za direktora Autoputeva. To je stvarno jedan presedan i puno puta smo do sada se nagledali svega i svačega, mislim da takvu situaciju nismo imali, ukoliko je tačno ono što se pojavilo u medijima, da su članovi nadzornog odbora upozoravali na opasnost koja proizilazi iz tog imenovanja, odnosno da dođu u pitanje neki od kreditnih aranžmana sa međunarodnim kreditorima.

Mislim da i taj aspekt treba uzeti u obzir jer da se to preduzeće isključivo veže za kredite sa međunarodnim kreditorima za ove dionice koje su izgrađene i iz tih sredstava se vraćaju ta sredstva. Dakle, koliko će ti aranžmani biti ugroženi, možemo imati veliki problem – rekao je Traljić.

Dodao je da treba uzeti u obzir i da je kod priče o Viaduktu 120 miliona KM otišlo iz namjenskih sredstava od akciza, onih koja pripadaju autoputevima, koja su vjerovatno negdje projektovana i vjerovatno javno preduzeće računalo na ta sredstva.

– Tako da iz više uglova nije dobro da dođe do ovog imenovanja. Da li će doći, vidjećemo šta se planira, ali informisani smo da je došlo da smijene nadzornog odbora. Mislim da su tu pale sve priče i floskule kojih smo se naslušali o depolitizaciji javnih preduzeća – dodao je Traljić.

Naglasio je da se po zakonu direktori javnih preduzeća imenuju na osnovu javnog konkursa.

– Postoji mogućnost da mjesto ne bi bilo upražnjeno, da se imenuje vršilac dužnosti, ali to su imenovanja na jedan kraći period, koji se ne može ponavljati. Međutim, to se zloupotrebljava i ignoriše i imamo ljude koji su po 7, 8 godina direktori javnih preduzeća u statusu vršioca dužnosti i iznova se vrši imenovanje. To se otvoreno zloupotrebljava, otvoreno se krši zakon. Ne znam kako to prolazi, ali očigledno da je to u ovakvoj državi moguće iako zakonski nije moguće – rekao je Traljić.

On je istakao da kada je u pitanju zakon o sukobu interesa, postoji komisija.

– Stvarno smo se nagledali svakakvih odluka te komisije, tako da ne očekujem da će biti drugačija nego što su bile prethodne – rekao je on i objasnio da je stav te komisije da vršilac dužnosti direktora nije direktor.

Govoreći o drugim spornim pitanjima rekao je da postoji otvoreno kršenje zakona, gdje ni jedna institucija ne želi da reaguje iako su zakonske odredbe jasne.