Connect with us

Društvo

SOCIJALNA KARTA SRPSKE: Ko će stvarno imati koristi, a ko će biti isključen?

Vlada RS utvrdila je Nacrt zakona o socijalnoj karti, koji bi u konačnom dokumentu trebalo da bude jedinstvena baza koja sadrži podatke o socijalno-ekonomskom statusu pojedinca i sa njim povezanih lica.

Nadalje, u bazi će biti upisana i vrsta prava i usluga koje lice koristi ili je koristilo, prava i usluge iz oblasti socijalne, dječje, boračko-invalidske i zaštite civilnih žrtava rata, ratne torture, oblasti socijalnog stanovanja i zaštite porodice, kao i podaci o službenim licima koja su koristila podatke iz socijalne karte.

Dokumentom, kako je rečeno, treba da se omogući, između ostalog, i kreiranje socijalnih politika i prevencija siromaštva.

“Značaj postojanja socijalne karte, između ostalog, je u tome da se smanji mogućnost zloupotreba kako u sistemu socijalne zaštite, tako i ostalim sistemima koji se bave posebnim kategorijama stanovništva, s obzirom na to da će podaci o korisnicima biti objedinjeni”, pojasnili su iz Vlade Republike Srpske.

Ljubo Lepir, profesor socijalne politike na Univerzitetu u Banjaluci, kaže da je najmanji problem donijeti neki zakon, već da je suština njegova primjena.

“Ovdje se treba prvo odgovoriti na pitanje šta je cilj socijalne karte. Mora se pripremiti dosta drugih elemenata koji moraju pratiti taj zakon, a jedan od njih je definisanje odluke o uvođenju socijalnog minimuma. To je faktički ono što se kaže granica siromaštva. Dalje, na osnovu čega ćemo mi utvrđivati da li je neko socijalni slučaj ili nije, da li ima ovakve ili onakve prihode, da li je u stanju socijalne potrebe da država treba intervenisati ili ne? E, to je suština socijalne karte”, poručuje Lepir.

Podsjeća da u svakom zakonu kod nas postoje kriterijumi za dodjelu neke pomoći.

“Recimo, u Zakonu o socijalnoj zaštiti RS ima da pojedinac može imati 15 odsto pomoći od iznosa prosječne plate. Ali je to politička odluka, to nema veze sa tih 15 odsto, i to je oko 200 KM mjesečno. Šta on može sa tim novcem, ne može da preživi mjesec dana”, navodi Lepir.

Ističe da Vlada RS mora donijeti akte koji će imati uticaj na efekte socijalne karte.

“Srbija je donijela socijalnu kartu i ona je napravila fijasko. Faktički vi za jedan fening koji odredite političkom odlukom izbacite jednu kompletnu porodicu iz pomoći. To nije smisao”, naglasio je Lepir za “Nezavisne novine”.

Stručnjaci poručuju da je potrebno analizirati kome je pomoć najpotrebnija i da se sredstva koja budu obezbijeđena plasiraju na najpravedniji način.

“Npr. ako govorimo da je neki mjesečni cenzus 100 KM za dječju zaštitu, ili ako postoji materijalni cenzus po broju članova porodice, ne znači da neko svojim primanjima zaista može da pokrije sve te potrebe. To je iz razloga što su rashodi koje ima ta osoba ili za izdržavanje djece ili za brigu o djeci sa posebnim potrebama ili drugim licima u okviru svog domaćinstva, a koji nemaju prihode, daleko prevazilaze ono što on mjesečno zaradi. Onda, ti ljudi bi isto trebalo da budu obuhvaćeni mjerama socijalne karte”, smatra Aleksandar Čavić, demograf.

S druge strane, navodi da bi nadležni morali da budu oprezni jer postoje osobe koje primaju neku vrstu pomoći jer na papiru nemaju redovne prihode, a u stvarnosti imaju milionsku imovinu.

“Neko može imati pet miliona, može imati 20 stanova, ali da ima nula maraka prihoda ovih koji se kod nas ostvaruju, dakle da nema platu i slično. A može se desiti da je imovinu poklonio najbližim srodnicima, koji su dalje prema Porodičnom zakonu dužni da se staraju o njemu jer imaju sredstva za to bez ikakve društvene asistencije. Ali ti ljudi ipak ostvaruju pravo na neku socijalnu pomoć, dok drugi koji zaista nemaju ništa, često to ne mogu da ostvare”, dodaje Čavić za “Nezavisne”.

O kompleksnosti problema socijalne karte pisali smo nebrojeno puta do sada.

Naveli smo tada da građani u Republici Srpskoj u više od 400 institucija ostvaruju neka od 90 različitih vrsta prava, definisanih kroz 15 zakona.

Jedno od najvažnijih pitanja u ovom poslu biće koliko će građana biti obuhvaćeno socijalnom kartom. Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS kazali su da je to oko 67.000, ali je premijer Radovan Višković poručio da će to biti manje jer “dio penzionera nema potrebe za socijalnu pomoć jer imaju primanja iz drugih država”.

Prema informacijama do kojih smo došli u 2024. godini, više od 6.000 građana Republike Srpske prima stalnu novčanu pomoć svakog mjeseca, a ona se, prema Zakonu o socijalnoj zaštiti, dijeli osobama koje nemaju nikakva druga primanja.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno i još hladnije, BIĆE I KIŠE!

U BiH se očekuje pretežno oblačno i hladnije vrijeme, povremeno sa kišom, a dnevna temperatura vazduha iznosiće do 21 stepen Celzijusov.

Kiša će biti češća od centralnih predjela ka istoku, dok će u ostalim krajevima biti slaba i povremena, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U drugom dijelu dana i uveče biće i vjetrovito uz umjeren do jak sjeverni vjetar. Duvaće slab do umjeren sjeverni vjetar, u drugom dijelu dana povremeno jak. U Hercegovini uveče jaka, ponegdje i olujna bura.

Jutarnja temperatura vazduha od šest do 10, u višim predjelima od tri stepena, a dnevna od 12 do 17, na jugu do 21 stepen Celzijusov.

Nastavi čitati

Društvo

EKSKURZIJE POSTALE LUKSUZ: Cijene skaču, roditelji na mukama

Dok roditelji još sabiraju troškove za udžbenike, pribor i garderobu za novu školsku godinu, pred njih stiže novi izazov – skupe školske ekskurzije i izleti.

Jedna majka iz Niša podijelila je svoje nezadovoljstvo na društvenim mrežama zbog činjenice da jednodnevni izlet za treći razred njene kćerke košta više od 8.000 dinara (133 marke).

“Mnogo je, baš mnogo, makar i na rate. A opet, ne bih da se moje dete izdvaja jer idu sve drugarice. Pametna nisam, evo još većamo” napisala je ona.

I jedna majka iz Subotice navela je da je ponuda za treći razred u njihovoj školi bila 5.500 dinara (91 marka) bez obroka, dok jedvodnevna ekskurzija za osmake koštala čak 20.000 dinara (333 marke).

I u Četvrtoj beogradskoj gimnaziji jednodnevni izlet do Niša i Niške Banje košta 7.000 dinara (116 BAM). U to je uračunat prevoz, gratis aranžman za jednog đaka i razredne starješine, ručak, ulaznice.

I u vtićima nije mnogo drugačija situacija, pa je tako izlet za mališane od četiri godine 6.500 dinara (108 maraka).

Šta ulazi u cijenu?
Kako se pisalo prema informacijama iz jedne turističke agencije koja se godinama nalazi na listi ponuđača za škole, u cijenu ekskurzija ulaze troškovi prevoza, smještaja, ishrane, osiguranje, vodiči, ljekari pratioci, kao i organizacioni troškovi agencije. Roditelji pretpostavljaju da se pod stavkom “ostalo” kriju i naknade za nastavnike.

Uz samu cijenu putovanja, neophodno je uračunati i džeparac za djecu, što dodatno povećava ukupne troškove. Iako ekskurzije nisu obavezne, da bi putovanje bilo realizovano, potrebno je da se prijavi najmanje polovina odjeljenja, prenosi “24Sedam”.

Nastavi čitati

Društvo

PENZIONERI (NE)ZADOVOLJNI: Jedni podržavaju rješenja, drugi tvrde da su nepravedna

Iako pred Vladu FBiH još nisu stigle izmjene Zakona o PIO, već se spekuliše o mogućim rješenjima koja su poprilično podijelila javnost, ali i same penzionere unutar Federacije BiH, koji jedan dan hvale, a drugi dan negoduju zbog predloženih rješenja.

Ono što im svima odgovara je to što bi u slučaju usvajanja izmjena Zakona o PIO FBiH penzije od 1. januara značajno porasle i što bi se, za razliku od sadašnjeg stanja, usklađivale najmanje dva puta godišnje po formuli koja uključuje rast prosječne plate i rast prosječnih cijena. Trenutno, penzije se usklađuju po rastu BDP-a koji je, po pravilu, minimalan i koji ne odražava stvarni rast troškova života.

“Zadovoljni smo i saglasni s predloženim izmjenama i dopunama Zakona o PIO uz primjedbu i molbu da se umjesto predviđenog brisanja člana 80. u postojećem zakonu, koji se odnosi na vanredno usklađivanje, to drugačije formuliše, odnosno, da se uvede mjera u vidu novčanog dodatka penzionerima svake godine u decembru na osnovu ekonomskih pokazatelja, i naravno, posebne odluke Vlade FBiH”, rekao je nedavno Redžo Mehić, predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH.

Ipak, sa druge strane, Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera Federacije BiH i predsjednik Saveza udruženja penzionera Zeničko-dobojskog kantona, rekao je kako penzioneri iz ovog kantona neće podržati izmjene Zakona o PIO prema kojima bi budući penzioneri sa 15 godina staža i 65 godina života imali 390 KM penziju, a sada je ta penzija 599 KM.

Inače, osim usklađivanja penzija dva puta godišnje i nove formule po kojoj se penzije usklađuju, najveća novina je izmjena člana 81, koji uvodi šest nivoa minimalne penzije.

Prema tim izmjenama, penzioneri sa 15 godina staža i 65 godina života, ako izmjene budu usvojene, imali bi 390 KM penzije, za razliku od dosadašnjih 599 KM. Dalje za 15 i više godina radnog staža, a manje od 20 godina penzija ne može biti niža od 60 odsto od prosječne penzije u FBiH iz decembra prethodne godine. Trenutno, prosječna penzija iznosi 651 KM, 60 odsto od tog iznosa bilo bi takođe 390 KM. Treba naglasiti da, prema trenutnom zakonu, ko ode u penziju ima penziju od 599 KM. Za 20 i više godina staža, a manje od 25 godina, penzija ne može biti niža od 65 odsto prosječne penzije u FBiH, a što prema sadašnjoj računici iznosi 423 KM. Za 25 i više godina staža, a manje od 30 godina najniža penzija ne može biti ispod 70 odsto prosječne penzije, što je trenutno oko 456 KM. Za 35 i više godina staža, a manje od 40 godina, najniža penzija iznosila bi 85 odsto prosječne odnosno 553 KM. Za 40 i više godina staža najniža penzija bila bi 95 odsto od prosječne penzije u Federaciji BiH, što bi iznosilo oko 618 KM.

Izmjenama i dopunama Zakona o PIO ništa se ne bi promijenilo ni za penzionere sa srazmjernim penzijama koje su vrlo često i niže od zakonom zagarantovanih. Radi se o penzionerima koji su samo dio svog radnog staža proveli u FBiH i za to dobijaju penziju, dok još novca dobijaju iz fondova gdje su radili. U FBiH se pravdaju da nemaju kompletne podatke o primanjima penzionera sa srazmjernim penzijama, i zbog toga su ih nedavno izuzeli i iz dodjele pomoći koja se kretala od 50 do 200 KM. Preko 30.000 penzionera iz FBiH nije dobilo tu pomoć upravo iz razloga što u Fondu PIO/MIO FBiH kažu da ne raspolažu podacima kolike “ukupne” penzije primaju korisnici srazmjernih penzija i zbog toga im nisu mogli isplatiti pomoć.

“Mi penzioneri kažemo da ne mogu penzioneri živjeti sa 600 KM i nije naš interes da imamo buduće penzionere na 400 KM. Ako se mi borimo za srazmjerne penzije koje iznose sada nekih 400 KM, kako da se slažemo da ljudi žive od 390 KM. Nema od toga ništa, to neće proći. Neće dobiti podršku penzionera, ali moraju se razdvojiti penzioneri sa 40 godina staža od onih koji imaju 15-20 godina, pa neka oni traže načina, ali ne mogu ovako uništiti ljude. Što bi neko imao 400 KM, a mi kažemo da ne možemo živjeti od 600 KM, ali neka to kaže i Ekonomsko-socijalni savjet za teritoriju FBiH”, rekao je Trakić, a prenose federalni mediji.

Podsjećanja radi, Savez udruženja penzionera FBiH donio je odluku o organizovanju štrajka 27. oktobra, međutim i tu su mišljenja podijeljena, jer s jedne strane su oni koji su spremni da ne organizuju taj štrajk u slučaju da dobiju garancije da će novi zakon stupiti na snagu od 1. januara 2026. godine, dok su sa druge strane oni koji kažu da taj štrajk treba održati.

Nastavi čitati

Aktuelno