Prema podacima Centralne banke BiH gotovinski krediti stanovništvu na kraju prošle godine bilježe porast od 8 odsto u odnosu na godinu ranije, a stambeni rast od 14 odsto.

Gotovinski krediti stanovništvu bilježe porast na kraju 2024. godine od 662 miliona KM ili 8 odsto i iznose 9,32 milijarde KM na kraju 2024. godine, dok stambeni krediti stanovništvu bilježe porast od 382 miliona KM ili 14 posto i iznose 3,10 milijardi KM, respektivno – potvrđeno je Feni iz Centralne banke BiH.

Napominju da ukupni krediti koje su banke plasirale stanovništvu na kraju 2024. godine iznose 12,88 milijardi KM ili 49,9 odsto od ukupno plasiranih kredita svim domaćim sektorima. Ovi krediti bilježe porast na godišnjem nivou od 1,10 milijardi KM ili 9,3 odsto.

Iz banke dalje pojašnjavaju da nenamjenski ili gotovinski krediti stanovništvu na kraju decembra 2024. godine sudjeluju u ukupnim kreditima sa 71,2 odsto i bilježe rast od 8 odsto u odnosu na kraj 2023. godine i iznose 9,32 milijarde KM u odnosu na 8,59 milijardi KM na kraju prethodne godine.

Nadalje, stambeni krediti sudjeluju s 3,10 milijardi KM ili 24 odsto u ukupnim kreditima i bilježe porast na kraju decembra 2024. godine u poređenju s krajem 2023. godine od 382 miliona KM ili 14 odsto.

Preostalih oko 5 odsto kredita se odnosi na kredite za kupovinu automobila, kredite po kartičnom poslovanju i kredite za poduzetništvo, prenosi Fena.

Blage oscilacije u kretanju kamatnih stopa
Prema posljednjim raspoloživim podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine za decembar 2024. godine, nominalne kamatne stope za kredite stanovništvu kod banaka u BiH bilježe blage oscilacije.

Fiksne kamatne stope na ostale ili gotovinske kredite stanovništvu u KM valuti, bilježe blago smanjenje kamatnih stopa, koje je najizraženije za kredite ročnosti preko 1 do 5 godina, s 5,854 odsto na kraju 2023. godine na 5,335 odsto na kraju 2024. godine.

Kamatne stope na stambene kredite u KM valuti bilježe pad kod kredita s promjenjivom kamatnom stopom sa 4,982 odsto na 4,280 odsto, na godišnjoj razini. Krediti s fiksnom kamatnom stopom ročnosti preko 10 godina bilježe rast sa 3,793 odsto na kraju 2023. godine na 3,918 odsto na kraju 2024. godine.

Slično je i s kamatnim stopama za kredite poduzećima koje također bilježe blage oscilacije.

Tako je zabilježeno povećanje kamatnih stopa na kredite poduzećima do iznosa 0,25 miliona EUR, s fiksnom kamatnom stopom ročnosti preko 1 do 5 godina sa 4,651 odsto na kraju 2023. godine na 5,163 odsto na kraju 2024. godine, kao i kod kredita poduzećima iste ročnosti, s promjenjivom kamatnom stopom, na iznose preko 1 milijun EUR sa 4,192 odsto na kraju 2023. godine na 4,933 odsto na kraju 2024. godine.

Krediti poduzećima preko 1 milion EUR, s fiksnom kamatnom stopom također bilježe porast kamatnih stopa na godišnjoj razini dok je pad zabilježen kod određenih kategorija kredita poduzećima, s promjenljivom kamatnom stopom.

Dakle, nema izražene tendencije pada kamatnih stopa po svim kategorijama kredita zaključno s krajem 2024. godine, nego tek po određenim kategorijama kredita, prenosi Biznis.ba.

Politička scena u BiH užarena. Zapaljiva retorika, prijetnje, optužbe stižu sa svih strana. I nije ovo prvi put. Političke krize postale su sastavni dio bh. društva koje nikako da se oslobodi okova u kojima ga drže upravo oni koji krize proizvode, ali ne zarad našeg dobra, već zarad svog interesa. Skoro i da se ne sjećemo godina, kad se vlast bavila samo potrebama građana i ekonomije. O privlačenju stranih investicija da ne govorimo.

“Strane investicije su i u prethodnom periodu bile na niskom nivou. Očekivati je u ovakvoj situaciji da se one smanjuju. Mogu da kažem da će broj onih koji razmišljaju da pobjegnu odavde i izvuku ranije investirani kapital biti veći od broja onih novih investitora koji razmišljaju da uđu u investicije”, kaže ekonomista Milenko Stanić.

Kapital je plašljiv kao zec. Oprezan je, teži da što više umanji rizike, a uveća dobitke. I bez političkih kriza teren u BiH je klizav. Korupcija cvjeta, a na putu investicija je i nepovoljan privredni ambijent.

“Ako imamo zemlju u kojoj komunalna javna preduzeća iskazuju stalne gubitke, vodovodi, komunalna preduzeća, Elektorprivreda, Šume, Željeznice, ti gubici se mogu pokriti samo putem pvećanja cijena njihovih usluga. Investitor koji mora da računa sa neizvjesnošću i stalnim rastom cijena usluga električne energije, nafte, neće investirati. On će radije novac iznijeti iz zemlje”, kaže Stanić.

Ne bježi samo novac iz ove zemlje. Odavno je počeo bijeg stanovništva, koje je shvatilo da u uslovima stalnih tenzija, napretka nema. A vlast – vlast za to ne brine.

“Kad god vlast nije u stanju da učini bilo šta korisno za građanje i privredu dobro im dođu političke krize, podizanje nacionalnih i drugih tenzija i skretanje pažnje sa životnih problema”, kaže ekonomista Igor Gavran.

A daleko od naših očiju, pod paravanom krize, skalapaju se možda drugi poslovi, opet ne naravno u našu korist, već za tuđi džep.

“Dakle kad postoji ekonomski interes onda svaka nestabilnost zavisno kolika je cijena, odnosno kolika je zarada može biti uzeta u obzir i opet se određeni oblici poslovanja ostvariti”, ističe Gavran.

Kako god političke krize prave veliku štetu.

“Apelujemo na političke strukture Republike Srpske i FBiH na smirivanje političkih tenzija, na dogovor. U konačnici to rezultira boljim životom i boljim uslovima poslovanja za našu ekonomiju”, kaže Saša Aćić iz Udruženja unije poslodavaca Republike Srpske.

Čini se kao da bolji život u BiH nikome, osim građanima, nije cilj. Predugo već čekamo, a kako stvari stoje, čekaćemo još.

BN

Počeo je Vaskršnji post, inače poznat po strogim pravilima kada je riječ o hrani. Dozvoljena je konzumacija povrća, voća, ribe i drugih biljnih namirnica. Koje će, sudeći po trenutnim cijena, mnogi kupovati na komad ili grame.

Da je skupo i mnogima nedostižno, evidentno je po tome što nigdje gužve nema. Ni u ribarnicama, niti na pijaci ili u marketima.

Istina je i da period posta ne treba da se vrti isključivo oko hrane, odnosno uzdržavanja od iste. Post podrazumijeva molitve i duhovnu disciplinu. Ali, jesti se mora.
Riba, manje-više, košta skoro isto kao u vrijeme božićnog posta. Pastrmka je 11 KM, očišćena 13, a potočna 16. Šaran je skuplji za 0,5 KM i košta 13,5, a očišćeni je 17. Smrznuti oslić je 7 i 7,5 maraka, fileti su sada 13,8, a bili su 13 maraka.

Skuša je u odnosu na božićni post skuplja za marku i sada košta 7,5. Srdele su takođe poskupjele. Zimus su bile 4,5, a sada su 7 maraka. Lignjama je cijena ista i koštaju 15 i 17 maraka. Skuplja je i škarpina. Sada košta 12,5, a bila je 11. Zubatac je 37 i 38 maraka, a tuna košta kao i za vrijeme božićnog posta 38 maraka.

Kupaca ima, ali je to daleko od navale i gužve. Kupuju se, uglavnom, oslić, ali i komadi morske ribe. I za sada, ništa previše. Ipak, prvi je dan post i bolja prodaja se očekuje kako dani budu odmicali.
Koja bolje ide

“Trenutno najviše ide bijeli oslić, cijena mu je 7,5 KM. Plavi je 7, ali on se prodaje nešto manje. Dobro se prodaje i pastrmka, te riblji štapići koji su oko 6“, rekli su za Srpskaifno u jednoj banjalučkoj ribarnici. Poručuju kako je cijena ribe stabilna u odnosu na cijene drugih stvari koje su se često mijenjale.

Ima i onih koji kupuju morsku ribu, bez obzira na cijenu i da li je vrijeme posta ili ne. Ipak, na početku posta dosta se traže rakovi koji koštaju 11 maraka za kilogram ili dagnje koje su za 50 feninga jeftinije.

“Idu dobro rakovi, morski plodovi koji su 12 KM. Tražene su i kuvane kozice koje koštaju 22 KM“, kažu u jednoj ribarnici. Ono što je drastično poskupjelo jeste sušeni bakalar koji je ionako bio skup. Sada košta 89 KM što je za 10 više nego prošle godine.

I cijene voća i povrća su dosta visoke.

Na banjalučkoj Tržnici kilogram mladog luka je 12 i 15 maraka! I niko se za njega ne hvata. Možda tek neko pazari vezicu koja je 2 marke, a u njoj su tek 3,4 komada luka.

Kilogram špinata je 5 i 6 KM, šampinjona 10. Najobičniji luk je 2 i 3 marke, glamočki krompir je 2, a hercegovački 2,5 KM. Komad zelene salate je 2, kilogram paradajza volovsko srce 4,5, karfiola 3, prokelja 5 KM. Prebranac je 7 i 8 maraka, a novi ležak grah 12. Domaća mrkva košta 2,5, koliko i cvekla, a tikvice 5 maraka.

Trenutno je najpristupačnija cijena voća. Narandže koštaju od 2 do 3,5 KM, mandarine 3, banane 2, kruške i limun po 2,5, jabuke od 1,5 maraka.

U vrijeme posta skočila je i cijena orasa. Kilogram košta 20 maraka. Rogač je 17, šljive sa košpom 9, a bez 11 KM. Kilogram badema je 25 maraka, indijskih oraha 30, aronije 25, a brusnica 18 KM. Suve kajsije su 27, grožđice 14, a pakovanje datula 5 KM.