Nadležni u BiH uskoro bi mogli saznati epilog tužbe koju je protiv BiH pokrenula kompanija “Mittal” iz Indije, a kojom traže nadoknadu štete u iznosu od 400 miliona američkih dolara, odnosno više od 700 miliona KM, zbog kršenja Bilateralnog ugovora o ulaganjima između Indije i Bosne i Hercegovine (BIT) potpisanog 2006. godine, a koji se tiče ulaganja u Global Ispat koksnu industriju Lukavac (GIKIL).

Naime, kako je prenio poslovni portal Indikator, pozivajući se na svoje izvore, presuda po arbitraži koju je sudu u Beču 2023. godine podnio industrijalac Pramod Mittal vjerovatno će biti objavljena u roku od mjesec dana.

“Ovo je jedna od najjačih tužbi investitora i države koja se pojavila iz Indije posljednjih godina. Ona nadilazi komercijalni gubitak – testira vjerodostojnost zaštite BIT u krhkim jurisdikcijama”, kazao je njihov izvor, koji je, tvrde, zahtijevao da ostane anoniman.

Da li je ova informacija tačna, te kakav odgovor u tom slučaju sprema BiH, pokušali smo provjeriti u Pravobranilaštvu BiH, ali nismo dobili odgovor.

Ipak, Pravobranilaštvo BiH u maju ove godine poslalo je izvještaj Predstavničkom domu PS BiH koji se tiče svih međunarodnih arbitraža za BiH, a tu su opisali i ovu sa Mittalom.

Odmah na početku izvještaja crnim slovima je podebljano da je podatak o visini spora prema arbitražnim pravilima povjerljiv i da je zabranjeno je njegovo iznošenje u javnost.

Spor je, naveli su tada, obuhvaćen i stepenom tajnosti INTERNO.

Nadalje, podsjetili su da je Pravobranilaštvo BiH 27. oktobra 2023. zaprimilo tužbu od strane tužilaca Pramod Mittal, Sangeeta Mittal, Vartika Mittal, Shristi Mittal i Divyesh Mittal (svi državljani Indije), kao investitora u GIKIL Lukavac, u kojoj su naveli da je usljed niza povreda prema međunarodnom pravu BiH prije svega dužna zaustaviti tekuće neprijateljske radnje i potpuno nadoknaditi štetu koju je prouzrokovala.

“Ukupan gubitak tužilaca do dana podnošenja tužbe oni procjenjuju na najmanje 400 miliona američkih dolara, uz pravo na povrat kamate po stopi koja će se utvrditi, sve dok se ne izvrši potpuna i efektivna isplata”, rečeno je tada u izvještaju Pravobranilaštva BiH.

O sudbini spora, piše u izvještaju, odlučuje ad hoc arbitražni tribunal sastavljen od troje sudija, a pripada, pojašnjavaju, kategoriji najsloženijih pravnih sporova.

U trenutku kada su poslanici u PD PS BiH dobili izvještaj od Pravobranilaštva BiH predmet se nalazio u “fazi razmjene dokaza”, uz navođenje da je komplet dokumentacija povjerljiva.

Ono što se još zna jeste da će sve troškove u vezi sa vođenjem ovog postupka snositi BiH, zato što su Vlada Tuzlanskog kantona i Vlada FBiH odbile da snose te troškove, a što je od njih zatraženo na Savjetu ministara BiH. Inače, Savjet ministara je 2024. godine izdvojio tri miliona KM za vođenje ovog postupka, a prethodno je dato 800.000 KM.

Za neupućene, ova priča počela je 2003. godine spajanjem državne firme KHK Lukavac i britanske kompanije Global Infrastructure Holdings Ltd, (kasnije je kao suosnivač upisana firma Global Steel Holdings Ltd (GSHL) iz Indije), čime je stvorena kompanija Global Ispat koksna industrija Lukavac (GIKIL), jedan od najvećih proizvođača koksa u BiH.

Vlada Tuzlanskog kantona tada je potpisala sa GSHL-om ugovor o strateškom partnerstvu, čime je toj firmi prenijela upravljačka prava od 51 odsto kapitala, dok su zadržali 49.

A onda je, kako su pisali mediji iz FBiH 2014. godine, GIKIL-u stigao na naplatu dug nakon što je kompanija “Stemcor” raskinula ugovor sa njima 2013. godine.

GHSL, odnosno njegov vlasnik Mittal, potom je kao većinski vlasnik GIKIL-a tražio da se dug otplati po procentu koji imaju po ugovoru u firmi, odnosno oni 51 odsto, a Vlada TK kao vlasnik firme KHK Lukavac preostalih 49 odsto, ali to nije naišlo na odobravanje Tuzlaka, koji su zatražili od svojih članova uprave da izbace Indijce iz upravljačke strukture kompanije, što su ovi i uradili.

Indijska kompanija je na to uložila žalbu, koja je prihvaćena, ali je ostao problem da su Vlada TK i uprava KHK Lukavac i dalje odbijale da plate svoj dio duga.

Zbog toga, GHSL je 2015. godine pokrenuo arbitražu, ali ni nakon toga obaveze nisu ispunjene. To nas dovodi do 2019. godine, kada su Promod Mittal i dva rukovodioca privedeni pod optužbom da su loše upravljali finansijama preduzeća, odnosno da su oštetili kompaniju za više od 20 miliona KM.

Trojac je ubrzo pušten uz kauciju te su im određene mjere zabrane koje se tiču bilo kakvog poslovanja u GIKIL-u, a onda su i napustili BiH.

To je iskorišćeno da se GSHL, u vlasništvu Mittala, potpuno isključi iz GIKIL-a, 2020. godine.

Zbog svega, Mittal je 2023. pokrenuo arbitražu protiv BiH.

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH FBiH danas će biti pretežno sunčano i vrlo toplo vrijeme, uz dnevni razvoj oblačnosti iz koje je moguća prolazna kiša ili pljusak, s tim da će nebo biti zamućeno usljed prisustva saharskog pijeska.

Saopšteno je ovo iz Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske, odakle navode da su padavine moguće uglavnom u brdsko-planinskim predjelima od jugozapada ka istoku, kao i ponegdje na sjeveru.

Navode da će maksimalna temperatura vazduha biti od 30 do 36 stepeni, u višim predjelima od 25 stepeni Celzijusovih.

“Danas je u BiH pretežno sunčano vrijeme, vjetar slab do umjerene jačine južnog i jugozapadnog smjera”, saopštio je Federalni hidrometeorološki zavod.

Ovo su temperatura izmjerena u osam časova: Gacko, Sarajevo, Livno 11, Foča, Čemerno, Rudo, Zenica 13, Bileća, Šipovo 14, Kalinovik, Mostar 15, Srebrenica, Han Pijesak, Mrkonjić Grad, Bihać, Tuzla 16, Višegrad, Drinić, Prijedor, Novi Grad 17, Ribnik, Trebinje 18, Zvornik 19, Doboj, Kneževo 20, Banjaluka, Srbac 21, Bijeljina 24 stepena Celzijusova.

Većina privatizovanih firmi koje je kupila Vlada Republike Srpske trošeći milione maraka pod izgovorom da će ih podići i dobro prodati, i uglavnom završe ili u gubicima ili sa neznatnom dobiti.

Tako su npr. milioni uloženi u kupovinu propalog hotela Comsar Rudo propali kao i sam hotel, a umjesto profita, sabiraće se gubici i povećati spisak preduzeća gubitaša u vlasništvu Srpske.

Saga oko hotela u Rudom počela je 2014. godine kada je zvanično otvoren po ideji investitora Rašida Serdarova i trebao je da služi za smještaj radnika na projektu gradnje hidrocentrale Mrsovo na rijeci Lim.

Međutim, taj projekat nikad nije završen pa je Serdarov prodao i projekat Mrsovo i hotel Elektroprivredi Srpske za 67 miliona KM. Međutim, koliko god je Rudo manja lokalna zajednica, da je postojala jaka volja, sa tim hotelom se mogla napraviti ekonomska opravdanost. Ovako, hotel ničemu ne služi, smatra Zoran Pavlović.

– Taj hotel je najbolje ovog trena zatvoriti konzervirati jer niti ima turističke ponude niti osnova da se plaćaju ljudi koji tamo rade, a koji u stvari ništa ne doprinose to je investicija koja je imala neku jasnu viziju kako će se razvijati u odnosu na neke aktivnosti planirane ali kako toga nema hotel je postao samo balast teret i trošak – kaže Zoran Pavlović, ekonomista.

S obzirom da je hotel od samog početka bio na klimavim nogama, mnoge je iznenadila odluka Uprave Hidroelektrane na Drini iz 2022.godine o kupovini hotela Comsar u Rudom za 2,25 miliona KM. Niko ne zna koji je pravi razlog kupovine, ali je ovde očigledno postalo normalno da se novac građana Srpske rasipa kako kome padne na pamet, smatra pravnik Milko Grmuša.

– Evidentno je bilo da to nema nikakve ekonomske logike da se pravi takav hotel, očigledno je plan invesitora bio da to uvali na budžet Republike Srpske što se i desilo, još jedan pokazatelj da se bilo koja investicija u Srpskoj ne radi kako bi trebalo, nikakvih analiza nema. Meni je nejasno da se do te mjere nesavjesno ide kad je u pitanju Vlada koja pretpostavljam daje finalne saglasnosti na takve projekte -kaže Milko Grmuša, pravnik.

Hotel je čak u nekom periodu imao i prihode preko 800 000 KM i 27 zaposlenih radnika ali je naravno uspjeh izostao i danas je taj hotel sablasno prazan. To govori da je i ovaj projekat još jedan dokaz da je Vlada Srpske rekorder po propalim projektima, što ostavlja utisak kao da se takmiče po broju neuspjelih projekata, smatraju u opoziciji.

– Propali projekti Vlade su propali sa aspekta ekonomske i investicione opravdanosti građana i privrede, ali sa aspekta vlasti to nisu propali projekti već vrlo uspješni projekti i unosni za njih jer niko nas ne može ubijediti da niko iz vlasti nema ruke duboko uvučene u te projekte i prodaju tih projekata – ističe Mirjana Orašanin, poslanik SDS-a u NS RS.

U Republici Srpskoj više zanimljive vijesti nisu gubici, propala preduzeća, odlazak stanovništva, nova zaduženja. Nova i neobična vijest bi bila kada bi vlast uspjela nešto dobro i pozitivno da uradi za svoje građane. Do tad, ostaju nam novi milionski gubici iz budžeta Srpske i krpljenje rupa u našim novčanicima koji su produbljeni nebrigom vlasti za interese građana jer su oni očigledno zaslijepljeni svojim ličnim, prenosi BN.