Connect with us

Politika

STRUČNJACI PODIJELJENI! Srpska na pragu donošenja novog ustava, MOŽE LI SE SPROVESTI TAJ PLAN?

U Republici Srpskoj ponovo je aktuelno donošenje novog ustava.

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, najavio je da će danas biti održan veliki sastanak na čijem dnevnom redu će biti ovo pitanje.

A dok se čeka epilog sastanka, treba reći da su pred Republikom Srpskom, kada se već priča o ovome, dvije opcije – izmjena postojećeg Ustava ili donošenje novog.

Ako se ide u izmjene postojećeg Ustava RS, procedure su definisane članom 132, gdje se kaže da prijedlog da se pristupi promjeni Ustava mogu podnijeti predsjednik Republike, Vlada RS i najmanje 30 poslanika Narodne skupštine RS.

O prijedlogu odlučuje Narodna skupština RS, većinom glasova narodnih poslanika.

Nakon toga se izrađuje nacrt izmjena Ustava, koji opet ide na glasanje u NS RS, gdje je potrebna natpolovična većina za usvajanje, a ako i to prođe, ide na javnu raspravu.

Poslije sprovedene javne rasprave, član 134. Ustava RS kaže da Odbor za ustavna pitanja NS RS utvrđuje prijedlog akta o promjeni Ustava, o kome onda prvo odlučuje Narodna skupština RS.

Promjena Ustava RS usvojena je ako za nju glasaju najmanje dvije trećine od ukupnog broja narodnih poslanika u parlamentu Srpske.

Nakon Skupštine, taj akt ide pred Vijeće naroda RS, gdje svaki od klubova treba da ga usvoji natpolovičnom većinom.

Ako uzmemo u obzir da, recimo, Klub bošnjačkog naroda broji osam delegata, od kojih su troje iz SNSD-a, veoma je teško da u NS RS usvojeni Ustav dobije podršku.

A  iz ovog kluba već su najavili da neće podržati ni donošenje novog ustava.

Ako se ipak krene u donošenje novog ustava, tu su tek otvorena brojna pitanja.

Prvo što je bitno, a o čemu se vode polemike u javnosti, jeste da u postojećem Ustavu RS nigdje nije definisano donošenje novog ustava, već samo izmjene postojećeg.

Znači, nigdje jasno ne piše ko može da ga predloži, te kakve bi bile procedure, tj. da li bi se on usvajao natpolovičnom ili dvotrećinskom većinom u NS RS, da li mora da ga podrži i Vijeće naroda RS (Dodik najavio da će u novom ustavu biti ukinuto ovo tijelo jer je nametnuto), ili će o svemu odlučivati građani referendumom.

Trenutni Ustav RS je najstariji pravni i politički akt u BiH, usvojen 28. i 29. februara 1992, čime je stariji i od same dejtonske BiH, pa je onda usklađen sa Ustavom BiH.

Komentarišući sve navedeno, dio stručnjaka iz oblasti prava mišljenja je da zbog činjenice da u postojećem Ustavu RS nigdje ne piše kako se donosi novi, taj akt treba da se usvaja na isti način kako se usvajaju izmjene trenutno aktuelnog Ustava.

Drugi su stava da bi odluku trebalo da donese politički dominantna volja, izražena ili običnom odlukom narodnih poslanika ili na referendumu.

Pravni stručnjak dr Milan Blagojević pojašnjava da Republika Srpska ima pravo na donošenje svog novog ustava.

S tim u vezi, Blagojević u razgovoru za “Nezavisne novine” jasno pojašnjava da, iako u postojećem Ustavu RS nije propisana procedura donošenja novog ustava, jeste propisano ko ima vlast da donese najviši pravni akt Republike Srpske.

“U Ustavu Republike Srpske je propisano (član 69) da Narodna skupština RS vrši ustavotvornu i zakonodavnu vlast. Vijeće naroda RS vrši zakonodavnu vlast i izmjene postojećeg ustava, ali ne i ustavotvornu vlast, to jest, ne i vlast donošenja novog ustava. Stoga, pravna praznina koja postoji u Ustavu RS u pogledu procedure donošenja novog ustava ne znači da time nemamo odgovor na pitanje postupka donošenja novog ustava. Odgovor za tu prazninu nalazi se u riječi ‘ustavotvornu vlast vrši Narodna skupština Republike Srpske’. Drugim riječima, pošto samo NS RS vrši ustavotvornu vlast, odnosno vlast donošenja potpuno novog ustava, onda NS RS ima i vlast da odredi proceduru donošenja tog novog ustava”, pojasnio je Blagojević.

Ovo nadalje znači, dodaje on, da o novom ustavu Republike Srpske ne može odlučivati Vijeće naroda Republike Srpske.

“U postupku donošenja novog ustava ne može učestvovati Vijeće naroda RS jer ono ne vrši ustavotvornu vlast, već samo zakonodavnu vlast i izmjene ovog postojećeg ustava. Vijeće naroda RS ne može čak ni da preispituje donošenje novog ustava Republike Srpske ukoliko bi se krenulo u tom pravcu. Jer, novi ustav nije zakon, a ustav je kao pravni akt iznad tih zakona”, zaključio je Blagojević za “Nezavisne”.

Kompletna situacija u priči o novom ustavu je, prema riječima pravnika Milka Grmuše, jako rovita, jer, kako kaže, u Srpskoj trenutno očigledno ne postoji jedan opšti konsenzus za donošenje tako važnog pravnog akta.

Kao još veći problem Grmuša izdvaja to što je postojeći Ustav pun nametnutih nepravnih intervencija stranog faktora.

“Ustav RS, sa izmjenama i amandmanima koji su svih ovih godina usvajani, nelegalno je mijenjan zato što su se visoki predstavnici, koji na to nikada nisu imali pravo, upetljali u taj proces, kao i na Ustav FBiH. Čak i da ne donosimo novi ustav Republike Srpske, ja još nisam čuo niti jedan konkretan prijedlog o tome šta ćemo mi sa svim tim inostranim intervencijama”, navodi Grmuša za “Nezavisne novine”.

Na pitanje da li bi u priči o novom ustavu mogao da bude problem to što Bošnjaci već najavljuju reakcije, procjenjuje da će na kraju svaka od strana morati da popusti.

“Dominantna politička volja na liniji Vašington – Berlin – Moskva – Budimpešta – Beograd – Zagreb i Ankara će na kraju presuditi. Jer, ako ćemo iskreno, ni za Ustav BiH koji je donesen u Dejtonu niko nije pitao nijednog državljanina BiH na referendumu da li to prihvata, zna se ko je usvojio taj ustav”, dodao je Grmuša.

Nezavisne novine

Related Topics:

Politika

BODIROGA PROZIVA VIŠKOVIĆA “Koliko stotina miliona i zašto dajemo Rašidu?!”

Premijeru Radovane Viškoviću, poreski obveznici čekaju vaš odgovor na pitanje da li je druga tranša obaveza prema Rašidu Serdarovu uplaćena na račun jednog fizičkog lica i da li je u pitanju iznos od 30 miliona evra?

Ovo je na X nalogu objavio šef poslaničkog kluba SDS u NSRS Ognjen Bodiroga.

On je podsjetio da je Vlada Republike Srpske uplatila prvu tranšu za otkup koncesije kiparskoj firmi “Comsar Energy Group Limited” od 58,6 miliona maraka u aprilu ove godine.

Bodiroga ima nekoliko pitanja za Viškovića i očekuje odgovore:

1) Početkom 2024. godine ste potpisali memorandum sa kineskom kompanijom kojim je predviđeno da će kineska Eksim banka obezbijediti zajam od 100 milona evra za rekonstrukciju puta Foča-Šćepan Polje, šta je sa tim novcem?

2) Da li Petar Đokić ima krivičnu prijavu zbog ugovora koji je potpisan sa Кinom, a tiče se izgradnje tri hidroelektrane na rijeci Bistici, i da li imate potvrdu Savjeta za državnu pomoć koja je potreba da bi se realizovao kredit od 75 milona evra za završetak izgradnje pomenutih hidroelektrana?

3) Šta je sa brzom cestom Bijeljina-Trebinje koja je obećana u kampanji 2014.godine?

4) Zašto se ne radi rekonstrukcija puta Foča-Tjentište koju ste obećali prošle godine?

“Na ova pitanja premijeru građani Republike Srpske očekuju odgovore, ali vaša politika se očigledno svela na onaj čuveni citat: ,,Narode vjerujte nama, a ne svojim očima”, konstatovao je Bodiroga.

Nastavi čitati

Politika

VIŠKOVIĆ O ISPLATI 200 MILIONA KM narodnog novca “Viaductu”: NEĆETE NAM PREVIŠE NAŠKODITI!

Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske, rekao je da Kristijan Šmit, koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, nametanjem odluke o isplati novca Viaductu, zadire u budžet Republike Srpske, te da će Srpska preživjeti njegov udar.

“Poreski obveznici i svi stanovnici Srpske moraju da znaju na koji račun će se proslijediti sredstva u slučaju “Viaduct””, naglasio je on.

Premijer podsjeća da je po međunarodnim sporazumima tužena BiH i da je ona ta koja treba da izvrši arbitažu, a da poslije toga ide odštetni zahtjev prema Republici Srpskoj.

“Republika Srpska je predlagala da se obaveza prema ‘Viaductu’ isplati iz dobiti Centralne banke BiH, jer je Centralna banka vlasništvo oba entiteta i imamo puno pravo da raspoređujemo i dobit koja se ostvari. Međutim ono što vrijedi za sve druge zemlje ne vrijedi za BiH”, naveo je Višković za RTRS.

Podsjetio je da od strane Delegacije EU u BiH nisu dobili konkretne odgovore po ovom pitanju, te da je očigledno da su oni podržali su nametnutu Šmitovu odluku.

“Odgovori na pitanja o ‘Viaductu’, upućena šefu Delegacije Evropske unije u BiH, su izbjegnuta kao da nisu ni postavljena Ako je to slovenačka firma zašto se sredstva ne uplate na tamošnji račun. Koja zemlja stoji iza svega?”, upitao je Višković.

Najavio je da Srpska preko pravnih timova istražuje način kako pojedince iz BiH tužiti za štetu koju su načinili građanima BiH.

“Šmit je samo u jednom danu sa svojim nametnutim odlukama uzeto Srpskoj oko 200 miliona KM ali poručujem i njemu i svima drugima da ćemo mi preživjeti i ovaj udar na Republiku Srpsku i nećete nam previše naškoditi ali budite sigurni da ćete odgovarati za sva ova pitanja na koja smo tražili odgovore. I nećemo prestati da pitamo sve dok postoji Kancelarija OHR i ambasador EU u BiH koji je dužan da građanima Srpske pruži odgovore”, naveo je premijer Srpske.

“Evropske države izbacuju nove tehnologije za provođenje izbora”

Višković se ovom prilikom dotakao i druge odluke koju je nametnuo Šmit, a koja se, podsjetimo odnosi da 112,5 miliona KM iz profita Centralne banke BiH bude ustupljeno za modernizaciju izbornog procesa.

Premijer je kazao da evropske zemlje izbacuju tu opremu i ne koriste je jer se nije pokazala kao dobra već više predmet mogućih spekulacija.

“Na prošlim izborima ta oprema je tesno korištena u Doboju i Zvorniku gdje navodno izborni rezultati nisu korektni, i ništa se spektakularno nije desilo osim što je SNSD imao bolje rezultate nego kada nije bilo opreme”, naveo je Višković.

Istakao je i da ne isključuje mogućnost da BiH u nekom trenutku nije trebala nabaviti opremu za unapređenje izbornog procesa, ali poučen dosadašnjim iskustvom on sumnja u manipulaciju u cijeli proces.

“Posebno što se svi podaci slivaju na jedno mjesto i ne može se vjerovati da se neće nešto loše uraditi po Republiku Srpku.Zato izražavamo sumnju u namjere nabavke te opreme. Po dosadašnjim iskustvima mislim da smo više nego u pravu”, naglasio je Višković.

Nastavi čitati

Politika

Kresojević upitao: Kako lobiranje u Americi može biti važnije od VRTIĆA?

Za koga se lobira u Americi iz sredstava namjenjenih za vrtiće?

Upitao je ovo Narodni poslanik PDP-a Bojan Kresojević.

– Objavljen je novi ugovor za lobiranje u Sjedinjenim Američkim Državama sa kompanijom “MO Strategies, Inc.” u mjesečnom iznosu od 10.000$ – naveo je Kresojević.

On je istakao da se postavlja pitanje u čije se ime i za čije interese zapravo lobira, s obzirom na to da vlast o tome ćuti.

– Postavlja se pitanje za čije interese se lobira u Americi, ako vlast o tome ćuti. Ako se lobiranje sprovodi sa ciljem unapređenja privrednih odnosa sa SAD, tada bi vlast sa ponosom iznosila ove informacije – poručio je Kresojević.

Međutim, prema njegovim riječima, sve ukazuje na suprotno, a kao dokaz navodi i nedavno najavljene carine koje SAD uvode na robu iz Bosne i Hercegovine.

– Ali očigledno to nije slučaj. Najavljene američke carine za robu koja dolazi iz Bosne i Hercegovine, tako i Republike Srpske to najbolje potvrđuju – dodao je on.

Posebno je problematično, tvrdi Kresojević, to što se ugovor o lobiranju finansira sredstvima preusmjerenim sa budžetske stavke za izgradnju vrtića.

– Postavlja se pitanje kakvo lobiranje u Americi može imati prioritet u odnosu na vrtiće? Jer sredstva u rebalansu budžeta, iz kojih se finansira ovaj ugovor, obezbjeđena su umanjenjem sredstava namjenjenih za izgradnju vrtića – naglasio je.

Kresojević upozorava da je u rebalansu budžeta, koji je donesen usred godine, vlast odlučila da izdvoji gotovo 50 miliona KM za lobiranje, što smatra neprihvatljivim.

– Posve je neobično da je, na pola godine, rebalansom, vlast odluči da obezbjedi skoro 50 miliona KM za lobiranje. Za koga? – upitao je Kresojević.

Na kraju, zaključio je da je prioritet trenutne vlasti ostanak na funkcijama, dok se zanemaruje budućnost djece.

– Dok druge nacije sve ulažu za budućnost djece, naša vlast sve daje za ostanak na funkcijama – zaključio je Kresojević.

Nastavi čitati

Aktuelno