Connect with us

Svijet

Južna Koreja uvodi VANREDNE MJERE nakon što su stupile na snagu nove carine SAD!

Vlada Južne Koreje prelazi na režim potpunog reagovanja u vanrednim situacijama pošto su danas američke carine na cjelokupan uvoz čelika i aluminijuma stupile na snagu, saopštilo je južnokorejsko Ministarstvo trgovine, industrije i energetike.

U sklopu napora da smanji uticaj novih američkih nameta na lokalnu industriju, to ministarstvo je održalo sastanak sa zvaničnicima različitih poslovnih udruženja, proizvođača, naučnih instituta i drugih relevantnih institucija, kako bi se osmislila strategija za nove carine od 25 odsto koje je uvela administracija predsjednika SAD Donalda Trampa, prenosi Jonhap.

Na sastanku je ministar industrije An Duk Geun rekao da će njegovo ministarstvo ojačati komunikaciju sa lokalnom industrijom i pojačati mjere odgovora na američke carine kako bi zaštitilo interese korejskih kompanija, prenosi Tanjug.

„Radićemo na tome da organizujemo sastanke visokih trgovinskih zvaničnika iz Seula i Vašingtona radi pregovora, a pažljivo pratimo i mjere odgovora drugih velikih zemalja pogođenih američkim carinama“, rekao je južnokorejski ministar.

Sastanak je održan nakon što su na snagu stupile Trampove nove carine od 25 odsto na sav uvoz čelika i aluminijuma.

Južna Koreja je prošle godine bila četvrti po veličini izvoznik čelika u SAD, sa udelom od devet odsto u ukupnom uvozu čelika, prema podacima američke Uprave za međunarodnu trgovinu ITA.

Uz to, ova zemlja je 2024. godine bila četvrti najveći izvoznik aluminijuma u ​​SAD, sa udelom od oko četiri odsto u američkom uvozu aluminijuma.

Vašington, takođe, planira da u bliskoj budućnosti uvede namete na razne druge proizvode, uključujući automobile, poluprovodnike i farmaceutske proizvode, kao i recipročne carine svojim trgovinskim partnerima, navodi Jonhap.

Svijet

Njemački doktor osuđen na doživotni zatvor zbog UBISTVA 15 PACIJENATA

Njemački ljekar palijativne njege osuđen je na doživotni zatvor zbog ubistva 15 svojih pacijenata, a tužioci istražuju desetine drugih slučajeva koji bi mogli biti povezani s njim. Sud u Berlinu proglasio je u srijedu 41-godišnjeg ljekara, koji je u skladu s njemačkim pravilima privatnosti imenovan samo kao Johanes M, krivim za ubistvo 12 žena i tri muškarca između septembra 2021. i jula 2024. godine, piše BBC.

Vlasti vjeruju da bi ta ubistva mogla biti samo dio mnogo šireg slučaja. Tužioci trenutno istražuju još 76 slučajeva u koje bi ljekar mogao biti uključen.

Žrtve su imale između 25 i 94 godine. Sud je utvrdio da su svi bili teško bolesni, ali da njihova smrt nije bila neposredno očekivana.

Tužilaštvo je navelo da je doktor tokom kućnih posjeta pacijentima, bez njihovog pristanka, davao smrtonosnu kombinaciju različitih lijekova. U nekoliko slučajeva, kako je rečeno, podmetao je požare kako bi prikrio tragove. U julu 2024. godine, neposredno prije hapšenja, ljekar je, prema navodima tužilaštva, u jednom danu ubio dva pacijenta – 75-godišnjeg muškarca u njegovom domu u centralnom Berlinu i, nekoliko sati kasnije, 76-godišnju ženu u susjednom okrugu.

Prošloga mjeseca priznao je da je ubijao ljude, odnosno 12 svojih teško bolesnih pacijenata.

– Sve vrijeme sam mislio da je to najbolje za sve – kazao je pred sudom.

Izvinio se za svu patnju koju je prouzrokovao. Njemački mediji navode da bi, ukoliko dodatni slučajevi budu dokazani i ukoliko bude proglašen krivim, ovo mogao biti jedan od najtežih slučajeva serijskih ubistava u istoriji Njemačke.

Nastavi čitati

Svijet

AFRIKA GRADI ZELENI ZID DUG 8.000 KM! Stvoriće 10 miliona radnih mjesta (VIDEO)

Dok se svijet suočava sa sve ozbiljnijim posljedicama klimatskih promjena, afričke države sprovode jedan od najambicioznijih ekoloških projekata u istoriji.

Iako naziv sugeriše neprekidan pojas drveća, projekat je mnogo složeniji. Njegov cilj nije samo sadnja miliona stabala, već obnova degradiranog zemljišta, zaustavljanje širenja pustinje, unapređenje poljoprivrede i stvaranje boljih uslova za život miliona ljudi.

Borba protiv širenja Sahare

Projekat je 2007. godine pokrenula Afrička unija kao odgovor na ubrzano širenje dezertifikacije u području Sahela.

Sahel je ogromna polusušna oblast koja razdvaja Saharu od zelenijih savana u južnom dijelu Afrike.

Prvobitni plan predviđao je stvaranje zelenog pojasa širokog oko 15 kilometara koji bi se prostirao čitavom širinom kontinenta.

Međutim, naučna istraživanja pokazala su da bi mnogo efikasniji bio drugačiji pristup, pa je projekat prerastao u veliku inicijativu obnove prirode.

Danas se, umjesto jednog pojasa drveća, obnavljaju šume, travnjaci, močvare, poljoprivredne površine i autohtona vegetacija, pri čemu se svako područje uređuje u skladu sa lokalnim klimatskim i prirodnim uslovima.

Milionima ljudi prijete glad i siromaštvo

Stanovnici Sahela decenijama se suočavaju sa dugotrajnim sušama, propadanjem zemljišta i sve izraženijim posljedicama klimatskih promjena.

Milioni ljudi na ovom području žive od poljoprivrede i stočarstva, ali kako zemljište postaje sve siromašnije, a padavine sve nepredvidljivije, prinosi opadaju, raste siromaštvo, a obezbjeđivanje hrane postaje sve veći izazov.

Veliki zeleni zid zato nije samo ekološki, već i razvojni projekat čiji je cilj poboljšanje kvaliteta života lokalnog stanovništva.

Ambiciozni ciljevi do 2030. godine

Veliki zeleni zid jedan je od najvećih svjetskih projekata obnove prirode.

Plan je da do kraja ove decenije bude:

  • obnovljeno 100 miliona hektara degradiranog zemljišta, što odgovara površini približno veličine Egipta;
  • iz atmosfere uklonjeno oko 250 miliona tona ugljen-dioksida;
  • otvoreno 10 miliona radnih mjesta u okviru zelene ekonomije;
  • poboljšani uslovi života i bezbjednost snabdijevanja hranom za milione stanovnika Sahela.

U projektu učestvuje više od 20 država

Veliki zeleni zid danas okuplja više od dvadeset afričkih država, uz podršku međunarodnih organizacija, razvojnih banaka i brojnih fondova koji finansiraju projekte zaštite životne sredine.

Iako je pred učesnicima još mnogo posla, ovaj projekat već se smatra jednim od najznačajnijih primjera kako se obnovom prirode može istovremeno odgovoriti na klimatske promjene, smanjiti siromaštvo i stvoriti održiviji uslovi za život miliona ljudi, prenosi Dnevno.

Nastavi čitati

Svijet

RUTE: Tramp izjednačio izdvajanja Evrope i SAD za odbranu

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je uoči samita Alijanse u Ankari da je američki predsjednik Donald Tramp uspio da ostvari ono što su, kako je rekao, američki predsjednici pokušavali još od vremena Dvajta Ajzenhauera – da evropske članice značajno povećaju izdvajanja za odbranu i tako izjednače teret sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Rute je naglasio da je sada fokus na sprovođenju ranije dogovorenih planova, povećanju proizvodnje vojne opreme i izgradnji snažnije evropske komponente unutar NATO-a, ističući koncept takozvanog “NATO 3.0”.

Podrška američkim udarima na Iran i upozorenje protivnicima
Govoreći o bezbjednosnim izazovima, Rute je poručio da će NATO braniti “svaki pedalj svoje teritorije” i da Alijansa ostaje isključivo odbrambeni savez.

Takođe je ocijenio da su nedavni američki vojni udari na Iran bili “apsolutno neophodni”, navodeći da je Teheran prekršio primirje i da su napadi na trgovačke brodove u Ormuskom moreuzu zahtijevali odlučan odgovor Vašingtona.

On je dodao da saveznici dijele stav da Iran ne smije doći u posjed nuklearnog oružja, kao i da je očuvanje slobode plovidbe kroz Hormuški moreuz od ključnog značaja za globalnu bezbjednost.

Rute je istakao i da NATO mora spriječiti Rusiju i Kinu da prošire svoj uticaj na Arktiku, dok je odbacio sumnje u posvećenost SAD Alijansi uprkos nedavnim raspravama o Grenlandu i mogućem smanjenju američkog vojnog prisustva u Evropi.

Prema njegovim riječima, interes Vašingtona ostaje čvrsto vezan za bezbjednost Evrope, jer ona direktno utiče i na bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država, navodi “Anadolija”.

Nastavi čitati

Aktuelno