Banjalučani su, za Prvi maj, pogotovo ako bi vrijeme bilo lijepo, prema procjenama mesara, pekara i trgovaca, znali pojesti i do 7 tona ćevapa i 60.000 lepinja. Ali, to je bilo u sretna vremena, kad su cijene bile mnogo prihvatljivije, pogotovo za radničku klasu i penzionere.

Kako će biti sutra? Poznavaoci prilika vele da je nezahvalno davati prognoze, osim onih meteoroloških. A meteorolozi kažu: sutra će biti vedro i sunčano vrijeme, idealno za roštiljanje u prirodi, a bogami i za sač, kotlić, ili ražanj.

S druge strane, cijene su takve, da je mnogima zalogaj unaprijed zapeo u grlu.

U mesnicama i marketima jutros je bila gužva, ali ni nalik na gužve kakve pamtimo pred Prvi maj.

– Kažete gužva, a stoji desetak ljudi u redu. Ranijih godina, a pogotovo prije korone, red bi se otegao do ulice, padali smo s nogu od posla, ljudi su čekali i po 2 sata da budu usluženi, a kad dođu na red svi su kupovali na kilograme, a ne na porcije – kaže Vukan Dragičević, iskusni mesar, koji danas radi u jednom tržnom centru.

Vukan dodaje da je u odnosu na 2019. godinu, meso za roštilj danas najmanje duplo skuplje, ali a da su lepinje skuplje čak i do 4 puta.

– Prije 6 godina ste mogli za marku kupiti 4 lepinje, danas samo jednu. Lepinje su prije korone koštale 25 do maksimum 50 feninga – kaže Vukan.

Znači li to da će se potrošnja mesa prepoloviti, jer su se cijene uduplale?

– Nije računica tako jednostavna, ali sigurno više neće biti prometa kakav pamtimo. Prvo, ljudi je sve manje, pogotovo je sve manje mladih, koji su bili glavni kad je u pitanju prvomajsko roštiljanje. Čak i kada dođu gastarbajteri, nema više onog masovnog okupljanja uz roštilj kao nekad – kaže jedan banjalučki mesar.

Ipak, nije u pitanju samo demografija: i cijene utiču na praznično raspoloženje i navike. I oni koji su navikli da roštiljaju svakog Prvog maja, danas su smanjili porcije.

– Bićemo na roštiljanju samo moja supruga, kum, kuma i ja. Djeca su daleko, nisu mogli doći. Kupio sam 4 porcije ćevapa i šiša, kombinovano, plus 6 lepinja i malo mladog luka. Reklo bi se ništa, a i to me izađe skoro 30 maraka. Dok još kupim flašu vina, malo kisele, koji sok i pivo, izaći će skoro 70 KM, a to nisu male pare – kaže penzioner, kojeg smo zatekli kako čeka u redu, u jednoj maloj mesnici.

Ova mesnica, koja se nalazi u Trnu, na granici Banjaluke i Laktaša, ima stalne mušterije iz oba grada, jer je poznata po dobrom i kvalitetnom mesu. Ali to košta.

U ovoj i sličnim mesnicama, kilogram roštiljske kobasice je 16 KM, ćevapi i šiš ćevapi koštaju 20 KM, a ražnjići u slanini 25 KM po kilogramu.

Za one koji više vole kotlić, u ponudi su juneći i svinjski vrat bez kosti. Cijena, prava sitnica: juneći vrat 24, svinjski 18 maraka po kili.

– Vidite i sami kakva je situacija. Bez 100 maraka ne ulazi u mesnicu – kaže napola u šali jedan mladić, koji ni u krizna vremena ne odustaje od prvomajskog roštiljanja u dobrom društvu. Kaže da se ove godine zaposlio, pa sada ima i “formalno opravdanje” da slavi Praznik rada.

U velikim marketima su cijene nešto prihvatljivije, ali kako kažu stare mušterije, ono što je danas akcijska ponuda, prije samo koju godinu bi bilo nazvano bezobrazlukom.

Tako smo u jednom banjalučkom marketu naišli na prvomajsku akciju, pa se danas i sutra juneći ćevapi nude pio cijeni od 15, 45 KM, dok svinjski ćevap i roštiljska kobasica koštaju nešto manje od 10 KM po kilogramu. Na akciji je i mladi luk: kilogram košta “samo” 5 maraka, dok na pijaci ovo povrće košta i duplo više, prenosi Srpskainfo.

Dakle, okreni obrni, prosječna cijena ćevapa je oko 18 KM, kobasice za roštilj oko 12 KM, tradicionalno najskuplji ražnjići se ne mogu naći ispod 20 KM po kilogramu, lepinja košta od 80 feninga do 1 KM, čak i kad nije svježa.

Pa ko voli, nek izvoli. Za utjehu, vrijeme će biti lijepo…

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti pretežno sunčano i još toplije vrijeme uz dnevni razvoj male do umjerene oblačnosti.

Ujutro će biti svježe i pretežno vedro, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova, u Hercegovini umjerena do pojačana bura.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od pet do 10, na jugu do 13, u višim predjelima od dva, a dnevna od 23 do 29, u višim predjelima 19 stepeni Celzijusovih.

Srpska ponovo uvela turističke vaučere: Evo koji su uslovi i ko ih može dobiti

Uredbom se utvrđuje način i postupak dodjele turističkih vaučera, te druga pitanja od značaja za realizaciju ovog projekta, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose s javnošću.

U skladu sa uredbom, korisnik vaučera je svaki punoljetni građanin Republike Srpske, kao i građanin sa prebivalištem u Brčko distriktu, koji posjeduje državljanstvo Srpske, bez obzira na visinu ličnih primanja, a koji ispunjava uslove za dodjelu vaučera.

Vaučer je moguće iskoristiti isključivo van mjesta prebivališta korisnika vaučera, a može ga koristiti samo lice na čije ime vaučer glasi i sa njim se može plaćati samo usluga smještaja koja uključuje noćenje sa doručkom.

Jedan korisnik može iskoristiti turistički vaučer za plaćanje troškova usluge smještaja u minimalnom trajanju od dva noćenja zaredom, dok dva korisnika mogu iskoristiti turističke vaučere za plaćanje troškova usluge smještaja u minimalnom trajanju od tri noćenja zaredom, dok je za veći broj korisnika vaučera definisan način njihovog korištenja posredstvom turističke agencije.

Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske će po stupanju na snagu uredbe raspisati javni poziv ugostiteljima i turističkim agencijama za učešće u projektu dodjele vaučera.

Vlada Republike Srpske utvrdila je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dječjoj zaštiti, po hitnom postupku.

Razlozi za predlaganje ovog zakonskog rješenja sadržani su u potrebi da se, nakon donošenja odluke Ustavnog suda Republike Srpske o neustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dječjoj zaštiti, na cjelovit način reguliše pitanje priznavanja prava na refundaciju naknade plate za vrijeme korišćenja porodiljskog odsustva korisnicima refundacije koji obavljaju preduzetničku djelatnost u vidu osnovnog zanimanja, kao i djelatnost samostalnog zanimanja.

Takođe, bilo je neophodno izvršiti usklađivanje Zakona o dječjoj zaštiti sa Zakonom o samostalnim preduzetnicima i Zakonom o doprinosima, prenosi Srna.