Connect with us

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA Sunčano vrijeme, na istoku hladnije!

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) sutra će biti sunčano vrijeme, a na istoku hladnije uz umjerenu oblačnost.

Ujutro će biti hladnije, na istoku oblačno, a u ostalim predjelima vedro. U višim dijelovima biće slabog mraza, a oko rijeka i po kotlinama moguća je prolazna magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Na jugu se očekuje vjetrovito vrijeme tokom cijelog dana.

Duvaće slab do umjeren vjetar uglavnom sjevernih smjerova, a u Hercegovini umjerena do jaka bura.

Jutarnja temperatura vazduha biće od dva do sedam, na jugu do devet, u višim predjelima od minus dva, a dnevna od 10 na istoku do 17 na jugu i zapadu, u višim predjelima šest stepeni Celzijusovih.

 

Related Topics:

Društvo

METEOROLOZI NAJAVILI SUNCE, ALI I PROMJENU: Nakon oblačnog i kišovitog vremena stiže pravo proljetno otopljenje

U Republici Srpskoj i FBiH danas se očekuje osjetno toplije vrijeme, ali i postepeno naoblačenje uz prolaznu kišu i pojačan južni vjetar sa lokalno jakim udarima.

Tokom jutra i prijepodneva biće pretežno sunčano vrijeme, dok će na jugu povremeno biti umjerene oblačnosti, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku dana očekuje se povećanje oblačnosti, najprije u južnim i zapadnim krajevima, gdje će mjestimično biti kiše ili kratkotrajnih pljuskova.

Minimalna temperatura vazduha od sedam do 12, u višim predjelima od pet, dok će maksimalna biti od 23 na jugu do 29 ponegdje u Krajini, a u višim krajevima oko 17 stepeni Celzijusovih.

Duvaće slab do umjeren, uglavnom južni vjetar, dok će u drugom dijelu dana na jugu Krajine i na planinama povremeno jačati i biti jak, a na sjeveru će tokom većeg dijela dana ostati slab.

Nastavi čitati

Uncategorized

VREMENSKI HAOS SE PRIBLIŽAVA BALKANU: Meteorolozi proglasili “kod crveno”

Prema najnovijoj prognozi koju je objavio meteorološki sajt “Severe Weather Europe” (SWE), 2026. godina biće u znaku “Super El Ninja”, fenomena koji trenutno pokazuje trend ka rekordnom intenzitetu bez presedana u modernoj istoriji.

El Ninjo se  intenzivira

Kako navodi SWE, podaci iz okeana potvrđuju da se El Ninjo intenzivira duboko ispod površine, a modeli sugerišu da bi ovaj događaj mogao da nadmaši čak i istorijski rekord iz 1877-1878. godine.

Ovaj atmosferski “kod crveno” (Code Red) pokreće masivni okeanski Kelvinov talas, koji deluje kao “sigurnosni ventil” za oslobađanje ogromne energije u globalni vremenski sistem.

Šta ovo konkretno znači za Srbiju i Balkan

Iako je El Ninjo fenomen koji primarno nastaje u Pacifiku, njegovi efekti se poput domina prelivaju na cijeli svijet. Kako piše SWE, uticaj na Evropu biće i te kako vidljiv već od ljeta 2026. godine.

Za područje Evrope, uključujući i naše prostore, prognoze ukazuju na prisustvo snažnog sistema visokog vazdušnog pritiska. Prema analizama koje prenosi sajt SWE, očekuje se formiranje takozvane toplotne kupole iznad centralnih dijelova kontinenta.

Visoke temperature i suša

Za Srbiju i Balkan to znači temperature iznad normale i sušne periode, naročito u centralnim i zapadnim dijelovima Evrope, dok se mi možemo naći na udaru vrelih vazdušnih masa.

Dramatičan obrt na jesen

Međutim, prava promjena, prema pisanju meteorologa, stiže sa jeseni. Dok će veći dio kontinenta i dalje bilježiti temperature iznad prosjeka, pozicioniranje zona niskog pritiska donosi potpuno drugačiju sliku za naš region.

“Pozicioniranje zona niskog pritiska u Mediteranu uzrokovaće povećane padavine u južnim, centralno-južnim i jugoistočnim dijelovima Evrope”, navodi se na ovom sajtu.

To znači da bi Balkan i Srbija mogli da se suoče sa ekstremno kišovitom jeseni i nestabilnim vremenom, što je direktna posljedica poremećaja koji donosi ovaj istorijski “Super El Ninjo”.

Zašto je ovaj El Ninjo drugačiji

Stručnjaci sa SWE ističu da se trenutno bilježi istorijski uspon temperatura okeana koji se dešava brže nego tokom prethodnih velikih događaja iz 1997. ili 2015. godine.

“Svaka nova prognoza pokazuje sve jači intenzitet fenomena”, piše SWE, naglašavajući da smo na putu ka događaju koji se dešava jednom u vijeku.

Ono što je posebno važno za nas jeste da El Ninjo pojačava suptropski džet strim, odnosno, mlaznu struju, što mijenja putanje oluja širom planete. Iako Evropa često ima manje direktan uticaj El Ninja u poređenju sa Amerikom, snaga ovogodišnjeg “super” događaja je tolika da će stabilizovati predviđene atmosferske obrasce, čineći dugoročne prognoze o vrelom ljetu i potopima na jesen prilično pouzdanim.

Na osnovu ove prognoze, Srbija i region treba da se pripreme za godinu ekstrema – od vrelih talasa pod toplotnom kupolom do naglih atmosferskih pražnjenja i obilnih padavina koje nam stižu sa Mediterana, zaključuje se u analizi koju je objavio SWE, a prenosi B92.

Nastavi čitati

Društvo

MESO POSTAJE LUKSUZ: Cijene otišle u nebo, građani sve teže pune korpe

​Cijene mesa na svjetskom tržištu dostigle su rekordne nivoe, a posebno je poskupjela govedina, koja je prema podacima Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) dostigla najvišu cijenu otkako se vodi statistika.

Kako prenosi “Agroklub”, rast cijena mesa dio je šireg talasa poskupljenja hrane koji posljednjih mjeseci pogađa globalno tržište.

Prema FAO indeksu cijena hrane, ukupne cijene prehrambenih proizvoda porasle su na najviši nivo u posljednje dvije godine. Posebno su poskupjeli meso i biljna ulja, dok su cijene žitarica i šećera zabilježile blaži pad.

Govedina predvodi rast cijena

Najveći rast zabilježen je kod goveđeg mesa, čija je cijena dostigla istorijski maksimum zbog smanjene proizvodnje, velike globalne potražnje i problema u stočarskom sektoru. Pored govedine, rasle su i cijene ovčetine, dok je živinsko meso zabilježilo blaži rast.

Stručnjaci upozoravaju da je glavni razlog poskupljenja smanjenje stočnog fonda u brojnim državama, rast cijena stočne hrane i sve veći troškovi proizvodnje. Dugotrajne suše i klimatske promjene dodatno su pogoršale situaciju u poljoprivredi i stočarstvu širom svijeta.

Sve manje proizvodnje, a potražnja raste

Poljoprivredni analitičari navode da mnoge zemlje proizvode manje mesa nego ranijih godina, dok potrošnja i dalje raste. U pojedinim državama Evrope domaća proizvodnja više ne može zadovoljiti potrebe tržišta, zbog čega raste zavisnost od uvoza.

“Troškovi uzgoja životinja postali su ogromni, posebno zbog cijena kukuruza, soje i energenata”, upozoravaju stručnjaci iz agro sektora.

Prema procjenama ekonomista, dodatni problem predstavlja činjenica da farmeri sve češće odustaju od stočarske proizvodnje jer im otkupne cijene ne pokrivaju troškove rada i ulaganja. To dugoročno može dovesti do još većeg manjka mesa na tržištu.

Poskupljenja pogađaju i region

Rast cijena mesa već se osjeti i u zemljama regiona. U Srbiji i Hrvatskoj cijene svinjetine, junetine i piletine posljednjih godina kontinuirano rastu, dok pojedini proizvodi od mesa postaju luksuz za dio građana.

Ekonomisti upozoravaju da bi novi talas poskupljenja mogao dodatno povećati inflaciju hrane, posebno ako se nastave problemi u globalnoj proizvodnji žitarica i stočne hrane. Istovremeno, potrošači sve češće biraju jeftinije prerađevine ili smanjuju količinu mesa u ishrani.

FAO: Situacija i dalje neizvjesna

FAO navodi da je tržište hrane i dalje veoma nestabilno zbog geopolitičkih tenzija, klimatskih promjena i poremećaja u lancima snabdijevanja. Iako su cijene žitarica posljednjih mjeseci blago pale zahvaljujući dobroj žetvi u pojedinim dijelovima svijeta, tržište mesa i dalje ostaje pod velikim pritiskom.

Analitičari smatraju da bi se rekordne cijene mesa mogle zadržati i tokom narednih mjeseci, posebno ako se nastavi smanjenje stočnog fonda i rast troškova proizvodnje u Evropi i Sjevernoj Americi.

Nastavi čitati

Aktuelno